Odluka da Bosna i Hercegovina bude među kosponzorima rezolucije kojom se osuđuju napadi Irana na države Perzijskog zaljeva izazvala je ozbiljan politički spor na samom vrhu države. Nakon što je ambasador BiH pri Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija podržao rezoluciju, oglasio se predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, tvrdeći da je jasno rekao da je protiv takvog poteza.
Komšić je naveo da ga je Lagumdžija više puta kontaktirao prije donošenja odluke, ali da je svaki put dobio isti odgovor, da Bosna i Hercegovina ne treba biti kosponzor tog dokumenta.
– Ambasador Lagumdžija me više puta kontaktirao i svaki put sam mu rekao da sam protiv toga da se pridružujemo toj Rezoluciji, odnosno da sam protiv toga da budemo ko-sponzori te Rezolucije – rekao je Željko Komšić.
Sporna rezolucija
Rezolucija o kojoj je riječ osuđuje iranske vojne akcije na teritoriji država Perzijskog zaljeva i Jordana. Međutim, Komšić smatra da je dokument jednostran i da ne uzima u obzir širi kontekst sukoba.
– U toj Rezoluciji se osuđuje Iran zato što je dejstvovao po tim zemljama ali nigdje se ne govori o tome da Iran, koji je napadnut, ima pravo, po Povelji Ujedinjenih nacija, da se brani – rekao je Komšić.
On je dodao da svaka država sa čije teritorije dolazi napad može biti smatrana agresorom, te da se, prema njegovom mišljenju, iranske akcije mogu tumačiti kao odbrambene.
– Iran nije prvi započeo te aktivnosti, nego su te aktivnosti bile usmjerene prema Iranu. Sve akcije koje je Iran izvodio mogu se karakterisati kao odbrambene – rekao je Komšić.
Bez koristi za BiH
Predsjedavajući Predsjedništva BiH istakao je i da ne vidi nikakvu konkretnu korist za Bosnu i Hercegovinu u kosponzoriranju takve rezolucije.
– Mislim da Bosni i Hercegovini nikakvu korist ne donosi ko-sponzoriranje ove Rezolucije – rekao je Komšić.
Prema njegovim riječima, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine nije ni dobilo zvaničan zahtjev da se država pridruži rezoluciji.
– Od Predsjedništva BiH niko to zvanično nije ni tražio, bar da ja znam – rekao je Komšić.
On je naveo da je jedina informacija o takvom zahtjevu došla nakon objave članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović.
– Cvijanovićka je objavila da je razgovarala s nekom osobom iz Ministarstva vanjskih poslova Ujedinjenih Arapskih Emirata, koja je od nje tražila da se BiH pridruži toj Rezoluciji – rekao je Komšić.
BiH nije glasala
Komšić je podsjetio da Bosna i Hercegovina nije članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija i da samim tim nije učestvovala u glasanju o rezoluciji.
– Mi svakako nismo glasali u ovoj Rezoluciji, jer mi nismo zemlja članica Vijeća sigurnosti – rekao je Komšić.
On smatra da je kosponzoriranje rezolucije u takvoj situaciji bilo nepotrebno.
– Po meni, to je potpuno bespotreban čin, ne donosi nikakvu korist BiH, ali može da nanese veliku štetu – rekao je Komšić.
Druga rezolucija
Komšić je otkrio da se u isto vrijeme pojavila i inicijativa o drugoj rezoluciji koja se odnosi na napade na Iran.
– Paralelno sa tim pojavila se priča o Rezoluciji Rusije kojom se osuđuje napad na Iran – rekao je Komšić.
On je naveo da je i u tom slučaju ambasadoru Lagumdžiji rekao da ne podržava eventualno pridruživanje takvom dokumentu.
– Lagumdžiji sam rekao da sam i protiv toga da se eventualno pridružujemo toj Rezoluciji, jer mislim da je sama Rezolucija licemjerna, nakon svega onoga što je Rusija uradila u Ukrajini – rekao je Komšić.
Vanredna sjednica
Komšić je pojasnio i okolnosti u kojima je sazvana sjednica Predsjedništva BiH o ovom pitanju.
– Nakon što je stigao pismeni zahtjev Cvijanovićke da se održi vanredna sjednica na tu temu, ja sam postupio onako kako mi Poslovnik nalaže i zakazao sjednicu u roku od 24 sata – rekao je Komšić.
Međutim, sjednica je zakazana nakon što je rezolucija već bila razmatrana u Vijeću sigurnosti.
– To je svakako bilo kasno za pridruživanje Rezoluciji, odnosno sjednica Predsjedništva BiH bi se održala puno sati nakon samog izjašnjavanja u Vijeću sigurnosti – rekao je Komšić.
Kompleksan sistem
Predsjedavajući Predsjedništva BiH naglasio je da su pitanja o tome kako je došlo do kosponzorstva rezolucije pitanja za druge institucije.
– Zašto je došlo do pridruživanja toj Rezoluciji, to su pitanja koja treba uputiti nekim drugim ljudima i institucijama, a ne Predsjedništvu Bosne i Hercegovine – rekao je Komšić.
Podsjetio je i na činjenicu da neke od država koje su predložile rezoluciju nisu podržale raniju rezoluciju o Srebrenici.
– Od šest zemalja predlagača Rezolucije, tri od njih, Emirati, Bahrein i Oman, nisu glasali za našu Rezoluciju o Srebrenici – rekao je Komšić.
Na kraju je naglasio da je prema Ustavu Bosne i Hercegovine upravo Predsjedništvo nadležno da zauzima stav o ovakvim pitanjima.
– Po Ustavu BiH jedino je Predsjedništvo BiH nadležno da zauzima stav o ovakvim pitanjima, pogotovo u ovakvim delikatnim situacijama koje imaju globalni značaj – rekao je Komšić.