Otkriće da je predmet ratnih zločina protiv lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića godinama stajao bez ikakvih konkretnih radnji u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine izazvalo je veliku pažnju javnosti. Prema dostupnim informacijama, državni tužilac Ćazim Hasanspahić gotovo deset godina držao je ovaj predmet u svojim spisima bez značajnijih procesnih aktivnosti.
Slučaj je postao poznat tek nakon nedavne kadrovske promjene u Tužilaštvu BiH. Hasanspahić je prošle sedmice razriješen dužnosti tužioca u Odjelu za terorizam i premješten u Odjel za organizirani kriminal, a upravo tada je utvrđeno da se u njegovim spisima nalazi predmet koji se odnosi na Dragana Čovića.
Predmet iz 2016.
Prema dostupnim informacijama, predmet protiv Čovića formiran je još 2016. godine. Međutim, umjesto da bude vođen u Odjelu za ratne zločine, završio je kod tužioca koji je bio zadužen za predmete terorizma.
Kako je došlo do takvog rasporeda predmeta i zašto nije prebačen u nadležni odjel, za sada nije poznato. U vrijeme kada je predmet formiran, Odjelom za ratne zločine rukovodila je Gordana Tadić, koja će godinu kasnije postati vršiteljica dužnosti glavne državne tužiteljice.
Prema dostupnim podacima, tokom godina koje su uslijedile u ovom predmetu nisu poduzete značajne istražne radnje.
Nestanak iz sistema
Posebno zabrinjavajuća činjenica jeste da određeni period predmet uopće nije bio evidentiran u TCMS-u, elektronskom sistemu koji se koristi za upravljanje predmetima u pravosudnim institucijama.
Takva situacija dodatno je otvorila pitanja o načinu vođenja osjetljivih predmeta u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine.
Prema dostupnim informacijama, predmet je povezan sa dokumentima koji su ranije objavljivani u javnosti i koji se odnose na navodnu ulogu Dragana Čovića u korištenju radne snage iz logora tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Dokument iz 1993.
Još prije više od decenije javnost je upoznata sa dokumentom iz 1993. godine koji je objavljen u medijima. U tom dokumentu navodi se zahtjev za angažovanje zatvorenika iz logora na radovima u mostarskom preduzeću Soko.
– Molim vas da nam za potrebe ZI Soko omogućite izuzimanje deset zatvorenika, a sa ciljem obavljanja određenih poslova, podizanje i postavljanje zaštitne ograde oko ZI Soko… Osiguranje zatvorenika će obavljati Funkcija sigurnosti ZI Soko Mostar – stoji u dokumentu iz juna 1993. godine.
Dokument nosi potpis Dragana Čovića, što je u javnosti izazvalo brojne reakcije i rasprave o njegovoj ulozi tokom ratnih dešavanja.
Čovićeva reakcija
Nakon što je dokument postao poznat javnosti, Dragan Čović je u televizijskom intervjuu odgovarao na pitanja o njegovoj autentičnosti.
Tom prilikom je rekao da je moguće da dokument postoji, ali je negirao bilo kakvu odgovornost za eventualne nezakonite radnje.
– Moguće, nećete nikad naći moj potpis ili nešto opterećujuće što se veže sa mnom (…) sve što sam radio od 1992. do 1995. bilo je više no časno – rekao je Čović.
Na pitanje o tome da su ljudi navodno bili prisiljeni na rad bez naknade, odgovorio je da u ratnim okolnostima niko nije radio za novac.
– U ratu niko nije radio za novce i ni na koji način nisu doživljavali bilo kakvu neugodnost ili se prema njima postupalo nečasno – rekao je Čović.
Svjedočenja logoraša
Godinama kasnije pojedini svjedoci govorili su o radu u kompleksu Soko tokom rata. Među njima je bio i bivši logoraš Samir, koji je opisao svoje iskustvo nakon hapšenja u Stocu.
Prema njegovim riječima, nakon ispitivanja u Dretelju prebačen je u kasarnu zajedno s grupom bošnjačkih intelektualaca koji su bili prisiljeni obavljati različite radove.
U prvom periodu, kako tvrdi, zatvorenici su odvođeni na linije fronta gdje su kopali rovove, izlažući se svakodnevnoj opasnosti.
– Radio sam barem tri mjeseca u kompleksu Soko. Svako malo nas nekolicinu bi digli, radili bismo po potrebi – rekao je bivši logoraš.
Tokom tog perioda zatvorenici su obavljali različite poslove, od čišćenja prostorija do zanatskih radova u okviru kompleksa.
Prema njegovim riječima, tokom rada često su bili izloženi prijetnjama čuvara.
Decenija bez istrage
Uprkos dokumentima i svjedočenjima koji su godinama prisutni u javnosti, rad na ovom predmetu u Tužilaštvu BiH nikada nije dobio veći intenzitet.
Naprotiv, prema dostupnim informacijama, predmet je gotovo deset godina ostao bez značajnijih aktivnosti.
Tek nakon što je tužilac Ćazim Hasanspahić razriješen dužnosti u Odjelu za terorizam, utvrđeno je da se predmet nalazi u njegovim spisima.
Dodatna istraga
Tužilac Hasanspahić trenutno je i pod lupom Ureda disciplinskog tužioca. Razlog za to su navodi da je putem putnih naloga pratio aktivnosti istražitelja Tužilaštva BiH koji su radili na određenim predmetima.
Prema tim navodima, istražitelji su radili na predmetima za koje su bili zainteresirani drugi tužioci, iako formalno nisu bili zaduženi za njih.
Sve ove okolnosti dodatno su pojačale interes javnosti za rad Tužilaštva BiH i način na koji se vode osjetljivi predmeti koji se odnose na ratne zločine.