Može li sastav narednog Predsjedništva Bosne i Hercegovine odrediti politički pravac države u godinama koje dolaze? Upravo se oko tog pitanja vodi jedna od najvažnijih političkih borbi uoči općih izbora, jer bi njihov ishod mogao imati dalekosežne posljedice na funkcionisanje državnih institucija i evropski put Bosne i Hercegovine.
Prema političkim najavama koje sve češće dolaze iz SNSD-a i HDZ-a BiH, obje stranke očekuju da će nakon izbora imati svoje predstavnike u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Željka Cvijanović već obavlja funkciju člana Predsjedništva ispred SNSD-a, dok HDZ računa da bi njegova kandidatkinja Darija Filipović mogla ostvariti rezultat koji ta stranka godinama pokušava postići.
Takav rasplet, prema ocjenama dijela političke javnosti, mogao bi značajno promijeniti odnose snaga na državnom nivou i otvoriti prostor za snažniji politički utjecaj ove dvije stranke u institucijama Bosne i Hercegovine.
Borba za Izborni zakon
Politička utrka za Predsjedništvo odvija se istovremeno s intenzivnim zahtjevima HDZ-a za izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Dragan Čović već duže vrijeme insistira na izmjenama koje smatra ključnim političkim ciljem svoje stranke, dok zvanični Zagreb otvoreno pruža podršku takvim zahtjevima.
Istovremeno se iz Hrvatske šalju poruke da evropski put Bosne i Hercegovine zavisi od prihvatanja rješenja koja zagovara hrvatska politika. Kritičari takvog pristupa smatraju da se time vrši dodatni politički pritisak na institucije Bosne i Hercegovine i pokušava utjecati na njeno unutrašnje uređenje.
Regionalne poruke
Paralelno s tim, iz Srbije i Republike Srpske nastavljaju stizati političke poruke koje izazivaju brojne reakcije u Bosni i Hercegovini. Posebno se ukazuje na nastavak negiranja presuđenog genocida, relativizaciju ratnih zločina i osporavanje pojedinih državnih nadležnosti.
Takve poruke, prema brojnim političkim ocjenama, predstavljaju nastavak politike koja godinama proizvodi političke krize, usporava reformske procese i otežava približavanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji i NATO savezu.
Mogući odnos snaga
U slučaju da kandidati SNSD-a i HDZ-a osvoje mjesta u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, politički odnosi na državnom nivou mogli bi biti značajno izmijenjeni.
Takav rezultat mogao bi imati direktan utjecaj na formiranje Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, imenovanja rukovodilaca sigurnosnih i policijskih agencija, diplomatsko-konzularnu mrežu, ali i druge institucije koje imaju važnu ulogu u funkcionisanju države.
Dio analitičara upozorava da iskustva iz prethodnog mandata pokazuju kako politička saradnja ove dvije stranke nije dovela do značajnijeg napretka na evropskom i euroatlantskom putu Bosne i Hercegovine, nego je često bila obilježena zastojima u reformama i blokadama pojedinih procesa.
Odgovornost Trojke
U tekstu se navodi da odgovornost za postojeće političke odnose ne snose isključivo SNSD i HDZ, već i stranke Trojke koje su, prema toj ocjeni, svojim političkim odlukama omogućile partnerima da preuzmu ključne pozicije u državnoj vlasti.
Posebno se podsjeća na politički dogovor nakon izbora kojim je Borjana Krišto postala predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, što se ocjenjuje kao jedan od najznačajnijih ustupaka HDZ-u na državnom nivou.
Zbog toga dio političke javnosti smatra da će naredni izbori predstavljati svojevrsnu ocjenu dosadašnje politike svih stranaka koje su učestvovale u formiranju vlasti.
Kandidatura Slavena Kovačevića
U takvim okolnostima posebna pažnja usmjerena je na kandidaturu Slavena Kovačevića za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Njegovi politički stavovi zasnivaju se na zaštiti ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, jačanju državnih institucija, evropskim i euroatlantskim integracijama te konceptu države jednakih građana.
Za razliku od političkih pristupa koji naglasak stavljaju na etničko predstavljanje, Kovačević svoj politički legitimitet gradi na građanskom modelu države i dosljednom zalaganju za funkcionalne institucije.
Istovremeno poručuje da niko nema pravo određivati ko je dobar ili loš Hrvat niti izdavati političke ili nacionalne certifikate, smatrajući da takav pristup služi isključivo očuvanju političkih monopola.
Pristalice njegove kandidature smatraju da bi njegov ulazak u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine predstavljao nastavak politike koja se protivi blokadama državnih institucija i zagovara jačanje njihove funkcionalnosti.
Ključna odluka
Predstojeći izbori zbog toga će imati mnogo širi značaj od izbora pojedinačnih kandidata. Građani će odlučivati o tome kakvu političku budućnost žele za Bosnu i Hercegovinu i kojim će putem država nastaviti u narednom periodu.
U fokusu neće biti samo personalna rješenja za najviše funkcije, nego i odnos prema evropskim integracijama, jačanju državnih institucija, političkim blokadama i budućem modelu razvoja Bosne i Hercegovine.
Zbog toga će izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine biti jedno od najvažnijih političkih pitanja koje će obilježiti naredni izborni ciklus.