Evropska komisija napravila je novi važan potez kada je riječ o Zapadnom Balkanu. Imenovanje slovenskog diplomate Marka Makovca za glavnog savjetnika za pomirenje i normalizaciju ponovo je otvorilo pitanje koliko će Evropska unija u narednom periodu biti aktivnija u rješavanju političkih problema u regionu.
Iskusan diplomata
Marko Makovec nije nepoznato ime u evropskim diplomatskim krugovima. Tokom dosadašnje karijere bio je savjetnik bivšeg predsjednika Slovenije Boruta Pahora, a obavljao je i funkciju šefa kabineta evropske komesarke za proširenje Marte Kos.
Takvo iskustvo omogućilo mu je da dobro upozna i način funkcionisanja evropskih institucija i političke prilike u državama Zapadnog Balkana. Upravo zbog toga mnogi smatraju da njegovo imenovanje predstavlja promišljen potez Evropske komisije u trenutku kada su regionalni odnosi ponovo opterećeni brojnim izazovima.
Politički analitičar Adi Ćerimagić smatra da upravo spoj međunarodnog iskustva i poznavanja prilika u regionu objašnjava zbog čega je Makovec dobio ovu funkciju.
– Upravo ta kombinacija, poznavanje briselske mašinerije i istovremeno regije i njezinih političkih aktera, objašnjava zašto je on izbor za ovu funkciju – rekao je Adi Ćerimagić.
Više od imenovanja
Ćerimagić smatra da ovo nije samo još jedno kadrovsko rješenje Evropske komisije. Prema njegovom mišljenju, iza ovog imenovanja mogla bi stajati želja da Evropska unija bude mnogo prisutnija i konkretnija na Zapadnom Balkanu.
Proces proširenja već godinama nailazi na brojne prepreke, dok političke krize, međusobni sporovi i zastoji u reformama dodatno usporavaju evropski put država regiona. Upravo zbog toga očekuje se da bi novi savjetnik mogao imati znatno širu ulogu od one koju sugeriše sam naziv njegove funkcije.
– Osim kadrovskog poteza, nadam se da iza ovog imenovanja stoji i nešto više. Europska unija je pod sve većim pritiskom da na zapadnom Balkanu bude prisutnija, proaktivnija i konkretnija, da pomaže u rješavanju nagomilanih problema, naročito u sklopu politike proširenja, u čijem se direktoratu nalazi i njegova pozicija – rekao je Adi Ćerimagić.
Specijalni zadaci
Prema riječima Ćerimagića, nije isključeno da Makovec u narednom periodu dobije i posebne zadatke koji će biti usmjereni na smirivanje političkih tenzija i unapređenje odnosa među državama regiona.
On smatra da posljednja politička dešavanja pokazuju kako proces pomirenja još nije završen te da Evropska unija mora imati aktivniju ulogu ukoliko želi ubrzati evropske integracije Zapadnog Balkana.
– Ne bih se iznenadio da Makovec u narednom periodu, osim savjeta i ideja u vezi s normalizacijom odnosa i pomirenjem između zemalja i unutar njih, radi i na specijalnim zadacima u okviru te politike. Dovoljno je pogledati političku retoriku u regiji posljednjih nekoliko sedmica, uključujući i skandalozne izjave srbijanske ministrice, da bude jasno zašto posao u ovoj oblasti nije završen – rekao je Adi Ćerimagić.
Evropske integracije
Ćerimagić smatra da bi ovakvo angažovanje Evropske unije moglo donijeti konkretnu korist državama regiona ukoliko se bude radilo na uklanjanju prepreka koje godinama usporavaju evropske integracije.
Najveći problemi i dalje ostaju bilateralni sporovi među državama, ali i unutrašnje političke blokade koje otežavaju provođenje reformi i usvajanje evropskih standarda.
Istovremeno upozorava da iskustvo i dobre ideje neće biti dovoljne ukoliko iza novog savjetnika ne bude stajala jasna politička podrška država članica Evropske unije. Bez toga bi njegova funkcija mogla ostati više simbolična nego operativna.
Visoki predstavnik
Govoreći o izboru novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, Ćerimagić naglašava da se radi o potpuno drugačijem procesu.
Za razliku od Makovca, koji djeluje unutar Evropske komisije, izbor visokog predstavnika zahtijeva saglasnost više međunarodnih aktera, zbog čega je postizanje dogovora mnogo složenije.
– Priča o novom visokom predstavniku sasvim je druga tema i tu je slika bitno drugačija. Dok je Makovec instrument same Europske unije, odnosno jednog direktorata u Europskoj komisiji, oko visokog predstavnika mora se usaglasiti više aktera – u ovom trenutku, čini se, prije svega Pariz, Rim i Washington, a to se do sada pokazalo izuzetno teškim – rekao je Adi Ćerimagić.
Podsjeća da je Louis Crishock imenovan za vršioca dužnosti visokog predstavnika, ali da još nije postignut dogovor o trajnom rješenju.
– Louis Crishock imenovan je za vršitelja dužnosti 30. juna, s prvobitnim rokom od 15 dana; taj rok je prošao, a novog nema. Na posljednjoj sjednici PIC-a nije imenovan novi visoki predstavnik niti je zvanično predloženo novo ime. To mi govori da žurbe nema i da trenutni status quo objema stranama više odgovara nego značajniji kompromis – rekao je Adi Ćerimagić.
Ograničene ovlasti
Istovremeno je dogovoren okvir prema kojem vršilac dužnosti visokog predstavnika može koristiti bonske ovlasti samo u jasno propisanim situacijama i uz izričitu političku podršku Upravnog odbora PIC-a.
Ćerimagić smatra da upravo takvo rješenje pokazuje koliko su odnosi između Washingtona i dijela Evropske unije opterećeni međusobnim nepovjerenjem.
– Moje je mišljenje da su odnosi Washingtona i dijela Europske unije opterećeni dubokim nepovjerenjem, i to ne samo kada je riječ o Bosni i Hercegovini. Iz perspektive onog dijela Unije koji strahuje da bi visoki predstavnik mogao raditi na zaštiti američkih ekonomskih interesa, odnosno interesa bliskih predsjedniku Trumpu i njegovoj porodici, sistem je bolje zaštićen kada na čelu OHR-a imate vršitelja dužnosti kojem za svaki potez treba izričita podrška, nego italijanskog kandidata iza kojeg stoji Washington – rekao je Adi Ćerimagić.
Kompromis moguć
Uprkos svim razlikama među međunarodnim partnerima, Ćerimagić vjeruje da će na kraju ipak biti postignut kompromis između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država.
Prema njegovoj procjeni, realnije je očekivati da će sadašnje privremeno rješenje ostati na snazi još određeni period, jer u ovom trenutku ne postoji osjećaj hitnosti koji bi ubrzao izbor novog visokog predstavnika.
– Kako će se priča završiti? Europska unija i Sjedinjene Američke Države uspjele su se u posljednje vrijeme dogovoriti o daleko važnijim pitanjima, od carina do Grenlanda, pa ne treba iznenaditi da dođe do dogovora i o Bosni i Hercegovini. Ali odsustvo dogovora danas pokazuje da akutne žurbe nema. Zato se realističnijim čini scenarij da Crishock ostane na čelu OHR-a još neko vrijeme, a da se trajno rješenje odgodi.
– Ne zato što je to najbolje za Bosnu i Hercegovinu, nego zato što u ovom trenutku najmanje košta i EU i SAD – rekao je Adi Ćerimagić.