Milorad Dodik mogao bi pokušati ostvariti plan odvajanja Republike Srpske od Bosne i Hercegovine, upozorio je Christian Schmidt, bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH. Govoreći o lobističkim ugovorima, mogućem referendumu i najavljenim ustavnim promjenama u entitetu, Schmidt je poručio da separatističke namjere treba shvatiti ozbiljno jer bi njihova realizacija mogla ugroziti stabilnost cijelog Zapadnog Balkana.
Upozorenje zbog Dodika
U televizijskom intervjuu Schmidt je govorio o političkim potezima predsjednika SNSD-a Milorada Dodika i njihovim mogućim posljedicama po Bosnu i Hercegovinu. Posebnu pažnju posvetio je informacijama o angažovanju američkih lobističkih kompanija povezanih s političkim krugovima predsjednika Donalda Trumpa, koje su plaćane sredstvima iz budžeta Republike Srpske.
Schmidt smatra da sadržaj tih ugovora zaslužuje ozbiljnu pažnju, posebno ukoliko se među ciljevima lobiranja navodi nezavisnost Republike Srpske. Prema njegovom mišljenju, takve aktivnosti ne treba posmatrati isključivo kao političke poruke namijenjene domaćoj javnosti, nego i kao moguće pripreme za konkretnije poteze.
– Ako u tim lobističkim ugovorima piše da je veliki cilj, da je glavni cilj nezavisnost Republike Srpske, onda svima mora biti jasno da mogu doći u tu situaciju, da će se to stvarno i pokušati! Da će Dodik i ostali to stvarno pokušati! – upozorio je Schmidt.
Njegova izjava odnosi se na mogućnost da političko rukovodstvo Republike Srpske pokuša provesti aktivnosti usmjerene prema odvajanju entiteta od države. Schmidt pritom nije tvrdio da je secesija već započela, nego je upozorio na opasnost koju vidi u eventualnoj realizaciji takvih planova.
Lobiranje i secesija
Informacije o milionskim iznosima koje su vlasti Republike Srpske izdvajale za međunarodno lobiranje izazvale su brojne rasprave o stvarnim ciljevima tih angažmana. Posebno su se pojavila pitanja jesu li pojedine aktivnosti bile usmjerene na predstavljanje institucionalnih interesa entiteta ili na ostvarivanje političkih ciljeva njegovog rukovodstva.
Schmidt je upravo u tom kontekstu govorio o mogućnosti da lobistički ugovori budu povezani sa separatističkim ambicijama. Njegovo upozorenje zasniva se na pretpostavci da bi eventualno navođenje nezavisnosti Republike Srpske kao glavnog cilja predstavljalo razlog za ozbiljnu zabrinutost.
Takva formulacija, prema njegovom tumačenju, mogla bi ukazivati da se ne radi samo o političkoj retorici. Ipak, za konačnu ocjenu sadržaja pojedinačnih ugovora neophodno je razmotriti njihove odredbe i aktivnosti koje su na osnovu njih provođene.
Schmidt smatra da međunarodna zajednica ne bi trebala zanemarivati poruke koje dolaze iz političkog vrha Republike Srpske. Posebno upozorava na mogućnost da se najave ustavnih promjena i međunarodne lobističke aktivnosti posmatraju kao dijelovi šire političke strategije.
Odgovornost Evropske unije
Govoreći o reakciji međunarodne zajednice, Schmidt je istakao da na opasnost od secesionističkih poteza redovno upozorava predstavnike država članica Evropske unije. Smatra da bi eventualni pokušaj odvajanja Republike Srpske zahtijevao jasan odgovor evropskih institucija i političkih predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Prema njegovoj ocjeni, pitanje budućnosti države ne može se odvojiti od šire evropske perspektive Zapadnog Balkana. Svaka ozbiljnija institucionalna kriza mogla bi dodatno otežati političke procese i odnose među državama regije.
– To je politička odluka koja se mora donijeti u Bosni i Hercegovini i u Evropskoj uniji. Odluka koja se odnosi na budućnost Bosne i Hercegovine i cijelog Balkana unutar Evropske unije – poručio je Schmidt.
Ovom izjavom naglasio je da eventualni separatistički potezi ne bi predstavljali samo unutrašnje političko pitanje Bosne i Hercegovine. Njihove posljedice, prema njegovom mišljenju, mogle bi se odraziti i na evropsku politiku prema cijeloj regiji.
Schmidt smatra da bi zbog toga trebalo unaprijed jasno definisati politički odnos prema pokušajima jednostranog mijenjanja ustavnog uređenja države. Takav pristup vidi kao važan dio očuvanja stabilnosti i evropske perspektive Bosne i Hercegovine.
Mogućnost novog referenduma
Jedno od ključnih pitanja odnosilo se na mogućnost da Milorad Dodik ponovo pokrene inicijativu za referendum o nezavisnosti Republike Srpske. U razgovoru je spomenuta i mogućnost da se politički ciljevi pokušaju ostvariti kroz promjene entitetskog ustava.
Schmidt nije želio isključiti nijedan od tih scenarija. Podsjetio je da su ranije postojale inicijative povezane s referendumskim izjašnjavanjem i upozorio da se slični pokušaji mogu ponovo pojaviti.
– Imali smo već jedan pokušaj referenduma o nezavisnosti. Hoće li to ponovo biti? Ja mogu samo reći da ja to ne mogu isključiti. Mora se jasno staviti do znanja da škakljivi izazovi za Zapadni Balkan nisu pitanja granica. Posljednje što ljudima treba je nestabilnost, a u Bosni bi to bila nestabilnost, a možda i u drugim zemljama u tom slučaju – jasan je bio Schmidt.
Njegovo upozorenje odnosi se na političke i sigurnosne posljedice koje bi eventualno otvaranje pitanja granica moglo izazvati. Prema Schmidtovoj procjeni, takav razvoj događaja mogao bi proizvesti nestabilnost koja ne bi ostala ograničena samo na Bosnu i Hercegovinu.
Istovremeno, mogućnost održavanja referenduma ne znači da bi njegovi eventualni rezultati mogli automatski promijeniti međunarodnopravni status Republike Srpske. Entitet je dio Bosne i Hercegovine, a njegov položaj uređen je državnim Ustavom i Dejtonskim mirovnim sporazumom.
Ustavne promjene u RS-u
Schmidt se osvrnuo i na Dodikove najave jednostranih izmjena Ustava Republike Srpske. Takve inicijative izazivaju posebnu pažnju zbog pitanja njihovog usklađivanja s ustavnim poretkom Bosne i Hercegovine.
Entiteti imaju određenu ustavnu autonomiju, ali su obavezni poštovati Ustav BiH. To znači da promjene njihovih unutrašnjih pravnih akata ne mogu biti u suprotnosti s državnim ustavnim odredbama i obavezama koje proizlaze iz Dejtonskog sporazuma.
Schmidt je naglasio da Republika Srpska ima multietnički karakter i da se prilikom donošenja ustavnih odluka moraju poštovati prava svih građana i konstitutivnih naroda. Posebno je upozorio da se ustavne promjene ne smiju koristiti kao sredstvo diskriminacije ili osporavanja državnog suvereniteta.
Prema njegovom stavu, svaka inicijativa koja bi dovela u pitanje teritorijalnu cjelovitost Bosne i Hercegovine bila bi suprotna temeljnim principima na kojima počiva postojeći ustavni sistem.
Teritorijalni integritet BiH
Najodlučniju poruku Schmidt je uputio govoreći o teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine. Naglasio je da cjelovitost države ne može biti predmet jednostranog političkog odlučivanja i da se postojeći ustavni okvir mora poštovati.
– Teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine ne stoji na diskusiji! On je nepromjenjiv! Znamo da je Republika Srpska multietnički entitet, da se ne smije niko diskriminisati i da se mora voditi računa o Ustavu Bosne i Hercegovine. Postoje institucije, postoje sporazumi i ugovori koji trebaju o tome da vode računa. Samo se mora voditi računa o tome da se ne nanese šteta kompletnom evropskom projektu u BiH – zaključio je Schmidt.
Ovom izjavom povezao je zaštitu ustavnog poretka s evropskom budućnošću Bosne i Hercegovine. Prema njegovom mišljenju, politički sukobi oko teritorijalnog statusa entiteta mogli bi nanijeti štetu naporima usmjerenim prema evropskim integracijama.
Schmidt je posebno naglasio važnost postojećih institucija i međunarodnih sporazuma koji uređuju odnose unutar države. Smatra da njihovo poštovanje predstavlja osnovu za rješavanje političkih neslaganja bez izazivanja novih kriza.
Poruka građanima
U završnom dijelu razgovora Schmidt je pozvao građane Bosne i Hercegovine da ostanu privrženi miru i evropskoj perspektivi države. Poručio je da političke napetosti ne bi trebale dovesti do odustajanja od ciljeva koji podrazumijevaju stabilnost, saradnju i poštovanje ustavnog poretka.
Njegovo upozorenje dolazi u okolnostima novih rasprava o Dodikovim političkim planovima, međunarodnom lobiranju i mogućim promjenama Ustava Republike Srpske. Iako nije tvrdio da će pokušaj secesije sigurno uslijediti, jasno je stavio do znanja da takvu mogućnost ne smatra zanemarivom.
Za Schmidta je posebno važno da institucije Bosne i Hercegovine i Evropske unije imaju jasan odnos prema eventualnim jednostranim potezima. Upozorio je da bi otvaranje pitanja granica moglo proizvesti posljedice koje nadilaze unutrašnje političke odnose u državi.
Njegova završna poruka bila je usmjerena na očuvanje mira i nastavak evropskog puta. Građanima je poručio da ostanu dosljedni tim ciljevima, pa i „tvrdoglavi“ kada je riječ o njihovoj zaštiti.
Pogledajte PRILOG!