Prvo obraćanje Darijane Filipović nakon preuzimanja dužnosti hrvatske članice Predsjedništva Bosne i Hercegovine otvorilo je raspravu o tome kome izabrani članovi ove institucije duguju politički legitimitet i koga predstavljaju. Njena zahvalnost hrvatskom narodu za ukazano povjerenje ponovo je u prvi plan stavila dugogodišnji spor između koncepta takozvanog legitimnog predstavljanja, koji zagovara HDZ BiH, i važećih ustavnih i izbornih pravila prema kojima članove Predsjedništva neposredno biraju građani.
Sporna prva poruka
Svečanom inauguracijom održanom 16. novembra 2026. godine započeo je mandat novog saziva Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Darijana Filipović, članica HDZ-a BiH, preuzela je funkciju hrvatske članice Predsjedništva, a njeno prvo obraćanje bilo je posvećeno ravnopravnosti, stabilnosti države i međusobnom uvažavanju.
Ipak, posebnu pažnju izazvala je formulacija kojom je zahvalila hrvatskom narodu za povjerenje koje joj je ukazano na izborima. Filipović je pritom naglasila da polaganjem zakletve počinje njena odgovornost prema instituciji Predsjedništva i Bosni i Hercegovini.
Upravo je takvo razlikovanje izbornog povjerenja i institucionalne odgovornosti otvorilo pitanje pravne prirode mandata članova Predsjedništva. Dok HDZ BiH godinama insistira na političkom predstavljanju konstitutivnih naroda, važeći izborni sistem ne predviđa da pripadnici pojedinih naroda zasebno biraju svoje predstavnike u ovoj instituciji.
Šta propisuje Ustav?
Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo čine tri člana: jedan Bošnjak i jedan Hrvat, koji se neposredno biraju s teritorije Federacije BiH, te jedan Srbin, koji se neposredno bira s teritorije Republike Srpske.
Izborni zakon BiH dodatno uređuje postupak glasanja, pri čemu biračko pravo pripada građanima upisanim u Centralni birački spisak. Ne postoje posebni birački spiskovi na kojima su građani razvrstani prema nacionalnoj pripadnosti.
U Federaciji BiH birači mogu glasati za kandidata s bošnjačke ili hrvatske liste, nezavisno od vlastitog nacionalnog identiteta. Svaki birač može glasati samo za jednog kandidata, dok se u Republici Srpskoj bira član Predsjedništva iz reda srpskog naroda.
Takav sistem znači da nacionalna pripadnost birača nije uslov za glasanje za određenog kandidata. Izborni rezultat utvrđuje se na osnovu pojedinačnih glasova građana, a ne posebnog izjašnjavanja nacionalnih zajednica kao kolektivnih izbornih tijela.
Ko je izabrao Filipović?
Prema podacima navedenim u izvornom tekstu, Darijana Filipović na Općim izborima održanim 4. oktobra 2026. godine osvojila je 120.701 glas.
Taj broj predstavlja podršku birača koji su glasali za njenu kandidaturu, ali ne otkriva njihovu nacionalnu pripadnost. Izborni sistem ne evidentira etničku strukturu glasača pojedinačnih kandidata, zbog čega nije moguće službeno utvrditi koliko je glasova Filipović dobila od Hrvata, Bošnjaka ili građana drugih nacionalnih identiteta.
Upravo se na toj činjenici zasniva pravni argument protiv poistovjećivanja izbornog rezultata s kolektivnom voljom jednog naroda. Član Predsjedništva može politički naglašavati podršku određene nacionalne zajednice, ali se njegov mandat stiče prema pravilima neposrednog glasanja.
Zato formulacija o povjerenju hrvatskog naroda može imati političko značenje, ali sama po sebi ne predstavlja pravni opis načina izbora članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Legitimno predstavljanje
HDZ BiH i njegov predsjednik Dragan Čović godinama zagovaraju izmjene Izbornog zakona koje bi, prema njihovom tumačenju, osigurale legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda.
Iz te perspektive, formalna mogućnost svih birača u Federaciji BiH da glasaju za hrvatskog člana Predsjedništva nije dovoljna garancija da će izabrani kandidat imati većinsku podršku hrvatskog biračkog tijela.
Zagovornici postojećeg modela, međutim, naglašavaju da Ustav i Izborni zakon ne uspostavljaju zasebne etničke izborne jedinice. Prema tom tumačenju, dodatna ograničenja zasnovana na nacionalnoj pripadnosti birača zahtijevala bi promjene pravnog sistema i otvarala pitanja jednakosti biračkog prava.
Spor se zato ne odnosi samo na političku retoriku, nego i na različita razumijevanja ustavnog položaja konstitutivnih naroda, građana i izabranih državnih funkcionera.
Odluka Suda BiH
U izvornom tekstu posebno se izdvaja odluka Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine iz jula 2026. godine, donesena povodom žalbe HSP-a na ovjeru kandidature Slavena Kovačevića za hrvatskog člana Predsjedništva.
Prema navodima teksta, Sud BiH odbio je žalbu i ukazao da pojam legitimnog predstavljanja, u značenju koje mu se pripisuje u ovom izbornom sporu, nije propisan važećim ustavnim i izbornim pravilima.
Takvo obrazloženje zasniva se na članu V Ustava BiH, koji propisuje neposredan izbor jednog Bošnjaka i jednog Hrvata s teritorije Federacije Bosne i Hercegovine.
Ustav pritom ne predviđa da za hrvatskog člana mogu glasati isključivo birači hrvatske nacionalnosti, niti uspostavlja mehanizam kojim bi se njihovi glasovi odvojeno računali.
Ova odluka, prema tumačenju izvornog teksta, predstavlja važan argument u raspravi o razlikovanju političkih zahtjeva za legitimnim predstavljanjem od pravila koja trenutno uređuju izbor Predsjedništva.
Predmet Ljubić
Jedno od najčešće spominjanih pravnih pitanja u raspravama o Izbornom zakonu jeste odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u predmetu Ljubić iz 2016. godine.
HDZ BiH godinama se poziva na ovaj predmet u obrazlaganju zahtjeva za promjenama izbornog zakonodavstva. Međutim, odluka se neposredno odnosila na način izbora delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, a ne na postupak izbora članova državnog Predsjedništva.
U izvornom tekstu navodi se da je pitanje provedbe te odluke riješeno intervencijom visokog predstavnika Christiana Schmidta iz oktobra 2022. godine, što je, prema istom izvoru, potvrdio i OHR.
Zbog toga se ističe da se pravni zaključci iz predmeta Ljubić ne mogu automatski primjenjivati na izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Ipak, politička rasprava o načinu predstavljanja konstitutivnih naroda nastavljena je i nakon izmjena izbornog zakonodavstva, što pokazuje da pravni i politički aspekti ovog pitanja nisu istovjetni.
Evropski sudovi
Rasprava o izbornom sistemu Bosne i Hercegovine dodatno je povezana s presudama Evropskog suda za ljudska prava koje se odnose na diskriminaciju u ostvarivanju biračkih prava.
U predmetima Sejdić i Finci, Zornić i Pilav utvrđeni su različiti problemi postojećih ustavnih i izbornih ograničenja, uključujući nemogućnost kandidovanja pojedinih građana zbog njihove nacionalne pripadnosti ili mjesta prebivališta.
Ove presude ukazuju na potrebu usklađivanja izbornog sistema s evropskim standardima zaštite ljudskih prava. Njihova provedba ostaje jedno od važnih pitanja ustavnih i izbornih reformi u Bosni i Hercegovini.
Izvorni tekst podsjeća i na predmet U-14/12 pred Ustavnim sudom BiH, povezujući ga s tumačenjem ustavnog položaja izabranih zvaničnika i odnosa nacionalne pripadnosti prema državnim institucijama.
U tom kontekstu posebno je važno razlikovati etničku odrednicu koja se odnosi na sastav Predsjedništva od prava građana da učestvuju u izboru njegovih članova.
Politička i pravna odgovornost
Filipović je u inauguracijskom govoru naglasila da želi raditi na ravnopravnosti Hrvata, ali i na stabilnosti Bosne i Hercegovine i međusobnom uvažavanju svih naroda i građana.
Njena poruka o povjerenju hrvatskog naroda može se posmatrati kao obraćanje političkoj zajednici čiju podršku posebno ističe. Međutim, pravna priroda njenog mandata određena je Ustavom i Izbornim zakonom, a ne formulacijama korištenim tokom svečanog obraćanja.
Kao članica Predsjedništva BiH, Filipović učestvuje u radu kolektivnog šefa države, čije se nadležnosti odnose na Bosnu i Hercegovinu u cjelini. Među njima su vođenje vanjske politike, imenovanje diplomatskih predstavnika i druge ustavom propisane državne funkcije.
Upravo zbog toga razlikovanje političkog identiteta izabranog člana i njegovih institucionalnih obaveza ostaje važno za razumijevanje načina funkcionisanja Predsjedništva.
Rasprava se nastavlja
Prvo obraćanje Darijane Filipović ponovo je pokazalo koliko su pitanja nacionalnog predstavljanja i građanskog biračkog prava prisutna u političkom životu Bosne i Hercegovine.
Dok HDZ BiH insistira na konceptu legitimnog predstavljanja, važeći sistem izbora Predsjedništva zasniva se na neposrednom glasanju birača unutar dvije entitetske izborne jedinice, bez utvrđivanja njihove nacionalne pripadnosti.
Zbog toga se tvrdnja da je određeni narod kao kolektiv izabrao člana Predsjedništva ne može izjednačiti sa službenim izbornim rezultatom. Ona može izražavati političko tumačenje podrške, ali ne mijenja činjenicu da su mandat dodijelili pojedinačni birači prema zakonom utvrđenim pravilima.
Filipović je svoj mandat započela porukama o ravnopravnosti i zajedničkoj odgovornosti, a upravo će odnos tih poruka prema budućim političkim zahtjevima i konkretnim odlukama pokazati kako namjerava uskladiti stranačke prioritete s obavezama koje proizlaze iz funkcije članice Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

