Može li intenzivno lobiranje u Washingtonu dugoročno zaštititi Milorada Dodika od američkog pritiska ili bi mu jedan potez mogao napraviti potpuno suprotan problem? Novinar Ivica Puljić tvrdi da lideru SNSD-a trenutna politička klima u Sjedinjenim Američkim Državama ide u prilog, ali upozorava da je pokretanjem sudskog postupka protiv američke administracije napravio veliku grešku.
Nova strategija u Washingtonu
Puljić je govorio o lobističkim aktivnostima Milorada Dodika u Sjedinjenim Američkim Državama, njegovom približavanju krugovima američke desnice i mogućnosti da pitanje sankcija ponovo postane aktuelno.
Prema njegovoj analizi, Dodik pokušava napraviti ozbiljan zaokret u načinu na koji se predstavlja američkoj javnosti i političkim krugovima bliskim predsjedniku Donaldu Trumpu.
Umjesto slike političara kojeg protivnici predstavljaju kao jednog od najbližih ruskih saveznika na Balkanu, Dodikovi lobisti, prema Puljićevim riječima, pokušavaju izgraditi potpuno drugačiji imidž.
U konzervativnim krugovima predstavlja se kao hrišćanski i antiglobalistički političar koji se navodno suprotstavlja pritiscima iz Sarajeva.
Puljić smatra da takav pristup trenutno nailazi na pozitivan prijem kod dijela ljudi povezanih s Trumpovim političkim okruženjem.
Drugačija slika Dodika
Važnu ulogu u toj strategiji imaju lobističke aktivnosti i plaćeni sadržaji kojima se pokušava utjecati na percepciju Dodikove politike.
Puljić tvrdi da se u takvim analizama svjesno izostavljaju informacije koje bi mogle štetiti njegovom novom političkom imidžu u Washingtonu.
Među njima navodi Dodikove dugogodišnje odnose s Rusijom, njegove stavove o genocidu u Srebrenici, optužbe za korupciju i politiku koja se povezuje s mogućim odvajanjem Republike Srpske od Bosne i Hercegovine.
Prema Puljićevoj interpretaciji, cilj lobista jeste da potpuno promijene okvir kroz koji dio američke desnice posmatra lidera SNSD-a.
Umjesto političara kojeg su prethodne američke administracije sankcionisale, pokušavaju ga predstaviti kao žrtvu politika koje su vodile administracije Baracka Obame i Joea Bidena.
U toj priči posebno se insistira na Dodikovom antiglobalističkom političkom identitetu.
Politička klima mu odgovara
Puljić ukazuje i na promjene unutar američke administracije koje bi mogle biti značajne za pitanje sankcija.
Prema njegovim riječima, politički ambijent u institucijama koje učestvuju u procesima povezanim sa sankcijama sada je povoljniji za lobističke napore koji dolaze iz Dodikovog kruga.
Upravo zbog toga smatra da se Dodik trenutno nalazi u mnogo povoljnijoj situaciji nego tokom prethodnih američkih administracija.
Ipak, Puljić upozorava da takva strategija nije bez rizika i da bi posljedice eventualnog jačanja takvog narativa mogle biti ozbiljne za Bosnu i Hercegovinu.
Prema njegovoj ocjeni, pokušaj da se politički odnosi u BiH američkoj desnici predstave prvenstveno kao sukob hrišćana i muslimana može imati veoma opasne posljedice.
Greška sa tužbom
Upravo u trenutku kada mu lobiranje, prema Puljićevoj procjeni, donosi rezultate, Dodik je napravio potez koji bi mu mogao zakomplikovati situaciju.
Riječ je o pokretanju sudskog postupka protiv američke administracije.
Puljić smatra da je to bila ozbiljna greška, posebno zbog načina na koji je postupak pokrenut pred sudom u Miamiju.
Prema njegovim navodima, odbrana američke administracije sada traži povlačenje tužbi.
U postupku se, pored Milorada Dodika, nalaze i pojedini njemu bliski ljudi, uključujući njegovog sina Igora Dodika, koji je također ranije bio obuhvaćen američkim sankcijama.
Puljić cijelu situaciju posmatra kao paradoks, dok se sa jedne strane ulažu ozbiljni napori da se poboljšaju odnosi sa ljudima povezanim sa sadašnjom američkom administracijom, sa druge strane vodi se pravna bitka protiv same administracije.
Trump mlađi u Banjaluci
Posebnu pažnju privlače veze porodice Dodik sa ljudima iz okruženja američkog predsjednika.
Donald Trump mlađi boravio je u Banjaluci na poziv Igora Dodika, što je izazvalo značajnu pažnju javnosti u Bosni i Hercegovini.
Američka ambasada u BiH tada je naglasila da se radilo o privatnoj posjeti Trumpa mlađeg.
Ipak, Puljić smatra da kontakti s političkim krugovima američke desnice već mjesecima pomažu Dodiku u pokušaju popravljanja njegovog položaja u Washingtonu.
Prema njegovim riječima, dio te strategije uključuje i finansiranje lobističkih aktivnosti i angažovanje ljudi koji imaju pristup konzervativnim političkim krugovima.
Poznata imena
Puljić je kao važne osobe u toj mreži izdvojio Mikea Flynna, Roda Blagojevicha i Rudyja Giulianija.
Riječ je o ljudima koji su tokom prethodnih godina bili veoma bliski Donaldu Trumpu i američkoj desnici, ali su istovremeno bili povezani sa različitim pravnim kontroverzama.
Puljić ih zbog njihove prošlosti opisuje kao kompromitovane osobe, ali upozorava da njihov utjecaj u određenim političkim krugovima ne treba potcjenjivati.
Prema njegovim tvrdnjama, upravo se u tom okruženju razvija narativ o navodnoj ugroženosti hrišćana od muslimana u Bosni i Hercegovini.
U priču su se, kako navodi, uključile i pojedine osobe poznate po širenju teorija zavjere i pripadnosti tvrdoj američkoj desnici, među kojima spominje Lauru Loomer.
Takav pristup, prema Puljićevom mišljenju, trenutno daje rezultate jer je prilagođen političkom jeziku dijela Trumpove baze.
Šta bi vratilo sankcije?
Ipak, povoljna politička situacija za Dodika ne znači da se američka politika prema njemu ne može ponovo promijeniti.
Puljić smatra da bi za takav zaokret vjerovatno bio potreban ozbiljan potez kojim bi Dodik direktno ugrozio interese Sjedinjenih Američkih Država.
Posebno izdvaja američke finansijske interese.
Ukoliko bi se to dogodilo, prema njegovoj procjeni, mogla bi reagovati izvršna vlast, ali i članovi Kongresa koji već zagovaraju čvršći odnos prema Dodiku i njegovim saradnicima.
Puljić navodi da su tokom posljednjih šest mjeseci dva puta upućivani zahtjevi za vraćanje sankcija, iza kojih su stajali članovi obje američke političke stranke i oba doma Kongresa.
Zbog toga smatra da pitanje sankcija nije trajno zatvoreno.
Sarajevo bez odgovora
Dok Dodik ulaže u lobiranje i izgradnju novih političkih veza, Puljić iznosi veoma oštre kritike na račun političara i diplomata iz Sarajeva.
Posebno kritikuje bošnjačke političke predstavnike, za koje smatra da godinama posmatraju lobističke aktivnosti Dodika, a sada i Dragana Čovića, bez odgovarajućeg odgovora u Washingtonu.
Prema njegovoj ocjeni, problem nije samo u tome što politički protivnici intenzivno lobiraju, nego u činjenici da druga strana ne pokušava dovoljno ozbiljno predstaviti vlastite argumente američkim političkim krugovima.
Puljić tvrdi da je zabilježen jedan pokušaj lobiranja koji smatra potpuno neprofesionalnim.
Navodi da je posao bio povjeren Bošnjaku sa Floride čija je primarna djelatnost servisiranje uređaja za grijanje i hlađenje, te da je cijeli pokušaj završen nakon nekoliko mjeseci bez ozbiljnijih rezultata.
Profesionalno lobiranje
Prema Puljiću, ukoliko politički predstavnici iz Sarajeva žele biti ozbiljno prisutni u Washingtonu, moraju prihvatiti pravila po kojima tamošnja politika funkcioniše.
To podrazumijeva angažovanje profesionalnih i renomiranih lobističkih kompanija u Washingtonu ili New Yorku, razvijanje kontakata sa političarima, savjetnicima i drugim utjecajnim ljudima te kontinuirano predstavljanje vlastitih stavova.
Problem vidi u činjenici da su bošnjački političari dugo bili naviknuti na potpuno drugačiji odnos s Washingtonom.
Tokom prethodnih decenija postojala je generacija američkih diplomata i političara koja je veoma dobro poznavala rat u BiH, Dejtonski sporazum i političke odnose na Balkanu.
Ta generacija, međutim, postepeno je otišla sa političke scene.
Nova realnost
Upravo je ta promjena, prema Puljićevoj analizi, otvorila prostor Dodiku.
Ljudi koji danas imaju utjecaj u Washingtonu nemaju nužno isti odnos prema Bosni i Hercegovini kao njihovi prethodnici, niti balkanske političke aktere posmatraju kroz isti historijski kontekst.
Dodikovi lobisti su, prema Puljićevom mišljenju, tu promjenu prepoznali i pokušavaju je maksimalno iskoristiti.
Zbog toga lider SNSD-a pokušava odbaciti imidž političara bliskog Moskvi i predstaviti se kao ideološki saveznik Trumpove Amerike, konzervativac, hrišćanin i protivnik globalizma.
Koliko će takva strategija biti uspješna, zavisit će i od njegovih budućih poteza.
Puljić smatra da mu trenutna politička klima ide u prilog, ali istovremeno upozorava da bi ozbiljno ugrožavanje američkih interesa moglo ponovo pokrenuti pritisak za sankcije.
Upravo zato njegov sudski obračun sa američkom administracijom vidi kao nepotreban i rizičan potez.
Dok Dodik pokušava učvrstiti nove veze u Washingtonu, Puljićeva poruka političarima iz Sarajeva jednako je ozbiljna: vrijeme kada su mogli računati da će vrata američke administracije biti otvorena sama od sebe je završeno. U novim političkim okolnostima, smatra on, prednost će imati oni koji bolje razumiju Washington, ulažu u ozbiljno lobiranje i uspiju svoju verziju političke priče predstaviti ljudima koji danas donose odluke.