Ko će naslijediti Christiana Schmidta na čelu Ureda visokog predstavnika jedno je od pitanja koje posljednjih dana izaziva veliku pažnju političke i diplomatske javnosti. Iako konačna odluka još nije donesena, u diplomatskim krugovima sve češće se spominje mogućnost da novi visoki predstavnik bude iskusni diplomata iz Italije.
Nakon završetka Schmidtovog mandata funkciju vršioca dužnosti visokog predstavnika privremeno je preuzeo američki diplomata i supervizor za Brčko distrikt Louis Crishock. Međutim, međunarodni akteri već vode razgovore o izboru osobe koja bi na puni mandat preuzela jednu od najvažnijih međunarodnih funkcija u Bosni i Hercegovini.
Italijanski diplomata u fokusu
Prema informacijama koje dolaze iz diplomatskih izvora, novi visoki predstavnik mogao bi biti diplomata iz Italije sa dugogodišnjim iskustvom rada u regionu Zapadnog Balkana.
Sagovornici upoznati s tim razgovorima tvrde da se ne radi o aktuelnom šefu Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Luigiju Soreci, niti o Antoniju Landiju, čije se ime ranije pojavljivalo u medijskim špekulacijama.
Iako identitet mogućeg kandidata za sada nije otkriven, navodi se da bi izbor diplomate iz Italije mogao predstavljati kompromisno rješenje koje bi imalo podršku ključnih zapadnih partnera.
Potraga za nasljednikom
Nakon odlaska Christiana Schmidta međunarodna zajednica našla se pred zadatkom izbora osobe koja će nastaviti rad OHR-a u periodu kada Bosna i Hercegovina prolazi kroz jednu od najsloženijih političkih kriza posljednjih godina.
Privremeno rješenje pronađeno je imenovanjem Louisa Crishocka za vršioca dužnosti visokog predstavnika, ali diplomatski izvori navode da se paralelno vode intenzivne konsultacije o trajnom rješenju.
Uloga visokog predstavnika i dalje ostaje jedna od najosjetljivijih političkih tema u Bosni i Hercegovini, posebno zbog različitih stavova domaćih političkih aktera i međunarodnih partnera.
Kontinuitet međunarodne politike
Prema tvrdnjama diplomatskih izvora, eventualni izbor italijanskog diplomate ne bi značio promjenu dosadašnjeg pristupa međunarodne zajednice prema Bosni i Hercegovini.
Naprotiv, procjenjuje se da bi novi visoki predstavnik nastavio politiku koju su prethodnih godina podržavale Sjedinjene Američke Države i Evropska unija.
To podrazumijeva nastavak insistiranja na očuvanju Dejtonskog mirovnog sporazuma, funkcionisanju državnih institucija i provođenju reformi koje se smatraju važnim za evropski put Bosne i Hercegovine.
Bonske ovlasti ostaju tema
Jedno od ključnih pitanja odnosi se na korištenje Bonskih ovlasti.
Diplomatski izvori tvrde da međunarodna zajednica ne razmatra njihovo ukidanje te da bi novi visoki predstavnik bio spreman koristiti ta ovlaštenja ukoliko procijeni da su ugroženi Dejtonski sporazum, ustavni poredak ili stabilnost Bosne i Hercegovine.
Takav pristup vjerovatno će izazvati nove političke reakcije, posebno iz Republike Srpske, gdje se već godinama osporava legitimitet visokog predstavnika i pravo OHR-a da nameće odluke ili smjenjuje izabrane zvaničnike.
Protivljenje iz Republike Srpske
Vlasti Republike Srpske već duže vrijeme traže zatvaranje Ureda visokog predstavnika i ukidanje Bonskih ovlasti.
Istovremeno, Rusija nastavlja osporavati imenovanje visokih predstavnika bez potvrde Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, smatrajući da takav postupak nije u skladu s međunarodnim procedurama.
Sa druge strane, većina zapadnih država smatra da OHR i dalje ima važnu ulogu u očuvanju mira, stabilnosti i provođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Novi izazovi
Mandat budućeg visokog predstavnika počeo bi u periodu izraženih političkih nesuglasica, sporova oko nadležnosti institucija i različitih pogleda na budući razvoj Bosne i Hercegovine.
Pitanja ustavnih reformi, evropskih integracija, funkcionisanja državnih institucija i odnosa između entiteta i državnog nivoa vlasti vjerovatno će ostati među najvećim izazovima za novog šefa OHR-a.
Istovremeno će se očekivati da međunarodna zajednica jasno definiše pravac svog budućeg djelovanja u Bosni i Hercegovini, posebno kada je riječ o korištenju Bonskih ovlasti i odnosu prema političkim krizama.
Čeka se konačna odluka
Iako se ime mogućeg kandidata još ne saopštava, diplomatski izvori uvjereni su da bi izbor italijanskog diplomate mogao biti najizglednije rješenje.
Do zvanične odluke ostaje otvoreno pitanje da li će međunarodni partneri postići puni konsenzus oko kandidata i kada će biti donesena konačna odluka o imenovanju novog visokog predstavnika.
Ono što je za sada izvjesno jeste da će osoba koja preuzme ovu funkciju naslijediti složenu političku situaciju i suočiti se s brojnim izazovima koji će u velikoj mjeri odrediti narednu fazu odnosa između međunarodne zajednice i institucija Bosne i Hercegovine.