Rasprava o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i konceptu “legitimnog predstavljanja” ponovo je izazvala oštre političke reakcije. Ovoga puta povod je bila predložena Rezolucija Hrvatskog sabora o položaju Hrvata u BiH, koja je otvorila novu polemiku između političkih stranaka, javnih ličnosti i predstavnika medija.
Polemika je dodatno eskalirala nakon zahtjeva Hrvatske stranke prava BiH (HSP BiH) da se bh. novinaru Seadu Numanoviću zabrani ulazak u Hrvatsku, dok su iz Sarajeva stigle poruke da Hrvatski sabor nema legitimitet da uređuje unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine.
Zahtjev protiv novinara
HSP BiH zvanično je zatražio od nadležnih institucija Republike Hrvatske da Seada Numanovića proglase personom non grata i trajno mu zabrane ulazak u tu zemlju.
Povod za takav zahtjev bila je Numanovićeva izjava izrečena u programu BHRT-a, u kojoj je kritikovao predloženu Rezoluciju Hrvatskog sabora.
Tom prilikom rekao je da je spreman o vlastitom trošku odštampati taj dokument na toaletnom papiru, čime je želio izraziti svoje neslaganje sa sadržajem rezolucije.
U HSP-u BiH ocijenili su da takva izjava predstavlja vrijeđanje i omalovažavanje najvišeg zakonodavnog tijela Republike Hrvatske, zbog čega su zatražili zabranu njegovog ulaska u zemlju.
Odgovor iz Sarajeva
Na cijeli slučaj reagovao je direktor GEOPOL-a i historičar Admir Lisica, koji je kritikovao zahtjeve za sankcionisanje novinara zbog javno iznesenog mišljenja.
Lisica smatra da politički pritisci na medije i novinare nisu u skladu sa evropskim demokratskim standardima te da sloboda izražavanja mora biti zaštićena, čak i kada izneseni stavovi izazivaju oštre polemike.
Istovremeno je iskoristio termin “legitimnost”, koji se godinama koristi u političkim raspravama o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, kako bi odgovorio na poruke koje dolaze iz Hrvatske.
– Kada smo kod famozne riječi ‘legitimni’, onda je bitno tim riječnikom pojasniti kako Sabor Hrvatske nije legitiman da uređuje unutrašnje odnose u Bosni i Hercegovini! Sabornici i političke elite Hrvatske koje se pozivaju na evropske norme imaju legitimnost da prestanu sa pritiscima na novinare u Bosni i Hercegovini, poput uglednog novinara Seada Numanovića, koji prema evropskim demokratskim normama, potpuno legitimno iznosi stav. Kao takav, on se ne mora svidjeti nekome, ali zbog toga ne smije biti sataniziran – poručio je Lisica.
Spor oko legitimnog predstavljanja
Pojam “legitimnog predstavljanja” već godinama zauzima centralno mjesto u političkim zahtjevima HDZ-a BiH.
Predsjednik te stranke Dragan Čović više puta je isticao da izmjene izbornog zakonodavstva moraju omogućiti da Hrvati biraju svoje legitimne političke predstavnike, posebno kada je riječ o izboru člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Njegovi politički protivnici smatraju da se pod tim pojmom pokušava dodatno ojačati etnički princip u političkom sistemu, dok HDZ BiH tvrdi da je riječ o zaštiti ustavnih prava konstitutivnih naroda.
Nova politička polemika
Najnoviji sukob pokazuje da pitanje odnosa Hrvatske prema Bosni i Hercegovini i dalje izaziva snažne reakcije u obje države.
Dok jedni smatraju da Hrvatska ima pravo ukazivati na položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini kao potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma i članica Evropske unije, drugi upozoravaju da unutrašnje političke odnose može uređivati isključivo Bosna i Hercegovina kroz vlastite institucije.
Istovremeno, rasprava je otvorila i pitanje granica slobode govora te odnosa političkih stranaka prema novinarima koji javno kritikuju njihove stavove ili odluke.
Sloboda izražavanja
Reakcije nakon zahtjeva HSP-a BiH ponovo su pokrenule raspravu o tome da li političke izjave i oštre kritike mogu biti razlog za ograničavanje slobode kretanja ili drugih prava novinara.
Organizacije koje se zalažu za zaštitu slobode medija godinama upozoravaju da novinari moraju imati pravo iznositi kritičke stavove o političkim institucijama bez straha od političkih ili administrativnih sankcija.
Sa druge strane, predstavnici HSP-a BiH smatraju da postoje granice javnog govora kada je riječ o institucijama druge države i da takve izjave zaslužuju odgovarajuću reakciju.
Politička scena Bosne i Hercegovine tako je dobila još jednu temu koja dodatno produbljuje podjele, ovoga puta kroz raspravu o ulozi Hrvatskog sabora, konceptu legitimnog predstavljanja i granicama slobode izražavanja u demokratskom društvu.