Može li jedan izbor za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine odrediti sudbinu buduće državne vlasti? Upravo to pitanje posljednjih dana sve češće dominira političkim raspravama, dok se u središtu pažnje nalazi kandidatura Slavena Kovačevića i moguće posljedice koje bi njegov izbor ili neizbor mogao imati na formiranje institucija Bosne i Hercegovine.
Za razliku od ranijih izbornih ciklusa, dio političkih analitičara i predstavnika stranaka smatra da se ovog puta ne odlučuje samo o tome ko će predstavljati hrvatski narod u Predsjedništvu BiH, već i o tome kakvi će biti politički odnosi na državnom nivou u godinama koje slijede. Zbog toga se pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva sve češće predstavlja kao jedno od ključnih pitanja cijelog izbornog procesa.
Zašto je važan izbor
Autor teksta smatra da izbor Slavena Kovačevića nije samo pitanje podrške jednom kandidatu, već pitanje načina na koji će se nakon izbora formirati izvršna vlast na državnom nivou.
Navodi se da građani, bez obzira na to da li podržavaju SDA, stranke Trojke, Demokratsku frontu ili Stranku za BiH, moraju imati u vidu da sastav Predsjedništva Bosne i Hercegovine može imati odlučujući utjecaj na izbor predsjedavajućeg Vijeća ministara.
Prema toj ocjeni, ukoliko u Predsjedništvu većinu budu činili kandidati koje podržavaju HDZ BiH i SNSD, upravo taj politički blok mogao bi imati odlučujuću riječ u procesu imenovanja mandatara za sastav novog Vijeća ministara.
Autor smatra da bi u takvom scenariju izborni rezultat u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine mogao imati znatno manji politički značaj nego što se često predstavlja u javnosti.
Procedura formiranja vlasti
Jedan od centralnih dijelova teksta odnosi se na ustavne procedure koje regulišu izbor predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
Sagovornik u tekstu, novinar Avdo Avdić, detaljno objašnjava zbog čega smatra da sastav Predsjedništva BiH može biti presudan za formiranje izvršne vlasti.
– Bez obzira ko pobijedio od bošnjačkih kandidata za člana PBiH. Ako pobijede Čovićeva kandidatkinja (Filipović) i Dodikova kandidatkinja (Cvijanović) imat ćete dva člana PBiH koji se mogu usaglasiti da ne izaberu novog mandatara, i ne postoji način deblokade. Možete imati sve zastupnike u Predstavničkom domu Parlamenta BiH a da nemate Vijeće ministara – rekao je Avdić.
Njegova tvrdnja zasniva se na tome da Predsjedništvo Bosne i Hercegovine predlaže predsjedavajućeg Vijeća ministara, zbog čega odnos snaga među članovima Predsjedništva može imati veliki utjecaj na dalji tok političkih procesa.
Prema njegovoj ocjeni, ukoliko dva člana Predsjedništva ne podrže kandidata za predsjedavajućeg Vijeća ministara, proces formiranja nove izvršne vlasti mogao bi biti blokiran bez obzira na raspored mandata u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Uloga Kovačevića
Avdić smatra da upravo zbog toga izbor Slavena Kovačevića ima poseban politički značaj.
– Taj scenario se može jednostavno izbjeći glasanjem za Slavena Kovačevića. Otvorene su karte i sada treba i otvoreno govoriti. Slaven Kovačević je jedini čovjek koji u ovom trenutku može spriječiti da ostane aktuelni saziv Vijeća ministara. Novi predsjedavajući Vijeća ministara može biti izabran samo ako HDZ i SNSD nemaju dva člana Predsjedništva BiH, a ako imaju, onda je tu priča gotova – rekao je Avdić.
Ova izjava predstavlja njegovo političko tumačenje mogućeg razvoja događaja nakon izbora, zasnovano na njegovom viđenju ustavnih procedura i odnosa političkih snaga.
Tvrdnje o Domu naroda
Autor teksta potom se osvrće na izjave predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića koje se odnose na formiranje buduće vlasti.
Navodi se tvrdnja da Čović u javnosti ističe kako će ključnu ulogu imati broj delegata koje pojedine stranke budu imale u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Međutim, autor smatra da takvo tumačenje nije dovoljno za objašnjenje procesa formiranja Vijeća ministara.
Prema iznesenom stavu, broj delegata u Domu naroda jeste važan za zakonodavni proces, ali sam po sebi ne može omogućiti izbor predsjedavajućeg Vijeća ministara ukoliko za njega ne postoji potrebna podrška u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.
Upravo zbog toga autor zaključuje da je sastav Predsjedništva BiH politički važniji nego što se često predstavlja u javnosti.
Pogled opozicije
U tekstu se dalje navodi da ovakav način razmišljanja, prema tvrdnjama autora, dijeli i dio opozicionih političara iz Republike Srpske.
Autor tvrdi da i oni smatraju kako bi izbor Slavena Kovačevića mogao promijeniti odnos političkih snaga na državnom nivou i smanjiti mogućnost da HDZ BiH i SNSD zajedno određuju sastav buduće izvršne vlasti.
Za ove tvrdnje u tekstu nisu ponuđeni dodatni dokazi niti izjave konkretnih opozicionih političara, pa ih treba posmatrati kao političku procjenu autora.
Politička dilema
Predstojeći izbori sve više otvaraju pitanje na koji način građani trebaju posmatrati izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Dok jedni smatraju da birači prvenstveno trebaju glasati za programe i političke opcije koje podržavaju, drugi upozoravaju da bi odnos snaga u Predsjedništvu mogao imati dugoročne posljedice po funkcionisanje državnih institucija.
Upravo zbog toga izbor hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine postao je jedna od tema koja izaziva najviše političkih polemika.
Autor teksta zaključuje da građani Bosne i Hercegovine prilikom glasanja ne bi trebali razmišljati samo o političkim preferencijama, već i o mogućim posljedicama koje bi izbor članova Predsjedništva mogao imati na proces formiranja nove državne vlasti.
Izneseni stavovi predstavljaju političke ocjene autora teksta i sagovornika, dok će konačan odnos političkih snaga i način formiranja buduće vlasti biti poznati tek nakon održavanja izbora i provođenja ustavnih procedura predviđenih za izbor predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.