Posebna izborna jedinica u Federaciji Bosne i Hercegovine iz koje bi hrvatski birači birali člana Predsjedništva BiH dobila bi podršku SNSD-a, poručio je Milorad Dodik. Lider SNSD-a smatra da bi takav model predstavljao “minimum” za legitimno političko predstavljanje Hrvata, a istovremeno je kritikovao Zagreb i bošnjačke političke stranke zbog njihovog odnosa prema hrvatskom pitanju u BiH.
Podrška prijedlogu
Pitanje izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine već godinama predstavlja jednu od najtežih tačaka političkog sporenja, posebno unutar Federacije BiH.
Dodik se sada otvoreno svrstao uz zahtjeve za model koji bi omogućio da hrvatski član Predsjedništva BiH bude biran iz posebne izborne jedinice.
Prema njegovom stavu, SNSD ne bi imao dilemu ukoliko bi se takav prijedlog našao pred državnim parlamentarcima.
– Ako takav prijedlog dođe u proceduru, mi ćemo ga podržati – napisao je Dodik na društvenoj mreži X.
Dodik smatra da uspostavljanje posebne izborne jedinice ne bi narušilo postojeću ustavnu strukturu Bosne i Hercegovine.
Naprotiv, tvrdi da bi se time stvorili uslovi za ono što opisuje kao legitimnije političko predstavljanje hrvatskog naroda.
U njegovoj interpretaciji, sadašnji izborni model omogućava da na izbor hrvatskog člana Predsjedništva značajno utječu birači koji se ne izjašnjavaju kao Hrvati, što vidi kao problem koji već dugo opterećuje odnose unutar Federacije BiH.
“Minimum” za Hrvate
Pitanje legitimnog političkog predstavljanja jedna je od centralnih tema politike HDZ-a BiH i njegovog predsjednika Dragana Čovića.
Dodik je tokom prethodnih godina u više navrata podržavao političke zahtjeve hrvatskih stranaka za izmjene izbornog zakonodavstva.
Njegova nova poruka ide korak dalje jer jasno govori kako bi se SNSD ponašao ukoliko prijedlog posebne izborne jedinice bude upućen u parlamentarnu proceduru.
Prema Dodikovom viđenju, takvo rješenje predstavljalo bi najmanje što je potrebno uraditi kako bi se riješio dugogodišnji politički spor oko izbora hrvatskog člana Predsjedništva.
Međutim, eventualno uvođenje takvog modela otvorilo bi i niz drugih pitanja, uključujući način određivanja izborne jedinice, jednakost glasa i usklađenost rješenja sa ustavnim i međunarodnim obavezama Bosne i Hercegovine.
Zbog toga rasprava ne završava samo na pitanju ko bi birao hrvatskog člana Predsjedništva.
Kritika Zagreba
Zanimljivo je da Dodik, uprkos podršci jednom od ključnih zahtjeva hrvatske politike u BiH, nije poštedio kritika ni zvanični Zagreb.
Smatra da vlasti Hrvatske nisu dovoljno učinile kako bi se pitanje političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini riješilo na način koji on smatra suštinskim.
Prema njegovoj ocjeni, problem se predugo pokušava rješavati političkim izjavama i ograničenim promjenama.
– Ujedno, zla kob Hrvata u BiH je i Zagreb, koji vjeruje da se položaj ovog naroda rješava retorikom i kozmetičkim promjenama – naveo je Dodik.
Takva poruka predstavlja neuobičajeno oštru kritiku Zagreba od političara koji je godinama imao veoma dobre odnose sa vodećim predstavnicima hrvatske politike u Bosni i Hercegovini.
Dodik zapravo tvrdi da hrvatska politika prema BiH nije dovoljno zaštitila političku samostalnost bosanskohercegovačkih Hrvata.
Cijena evropskog puta
U tom kontekstu otvorio je i pitanje ulaska Hrvatske u Evropsku uniju.
Prema njegovoj tvrdnji, politički predstavnici Hrvata u Bosni i Hercegovini tokom hrvatskog evropskog puta previše su se oslanjali na Zagreb i slijedili njegove političke prioritete.
Dodik smatra da je to učinjeno nauštrb položaja koji Hrvati imaju prema dejtonskom ustavnom okviru Bosne i Hercegovine.
Njegova teza je da su bosanskohercegovački Hrvati dio vlastite političke samostalnosti podredili interesima Hrvatske i njenom putu prema članstvu u Evropskoj uniji.
Takve tvrdnje predstavljaju Dodikovu političku interpretaciju razvoja odnosa između Zagreba i hrvatskih stranaka u BiH.
Istovremeno, njima pokušava argumentovati stav da se hrvatsko pitanje više ne može rješavati samo političkim porukama, već promjenom izbornog sistema.
Kritike Bošnjacima
Još oštrije poruke Dodik je uputio bošnjačkim političkim strukturama.
On tvrdi da nije moguće graditi međusobno povjerenje u Bosni i Hercegovini ukoliko se principi Dejtonskog mirovnog sporazuma različito tumače u zavisnosti od toga da li se govori o pravima Srba ili Hrvata.
Prema njegovom stavu, politički sistem mora garantovati mogućnost svakom od konstitutivnih naroda da ima presudan utjecaj na izbor vlastitih političkih predstavnika.
U suprotnom, smatra Dodik, politički sporovi će se nastaviti.
– Mada, kao kršćanin, u duhove nikada nisam vjerovao – dodao je Dodik.
Ovom porukom nastavio je polemiku o povjerenju i političkim odnosima među narodima, koristeći karakterističnu ironičnu formulaciju.
Njegova osnovna tvrdnja jeste da se ravnopravnost ne može postići sistemom u kojem, prema njegovom mišljenju, bošnjački birači mogu imati odlučujući utjecaj na izbor hrvatskog člana Predsjedništva.
Slučaj Željka Komšića
Upravo se pitanje izbora Željka Komšića godinama nalazi u centru ovog političkog spora.
Komšić je u više navrata izabran za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda.
HDZ BiH i dio drugih hrvatskih stranaka osporavaju njegov politički legitimitet, tvrdeći da najveći dio podrške dobija od birača koji nisu Hrvati.
Komšić i njegovi politički saveznici, s druge strane, svoj legitimitet zasnivaju na postojećem Ustavu i Izbornom zakonu, prema kojem birači iz Federacije BiH glasaju za bošnjačkog ili hrvatskog člana Predsjedništva.
Upravo različita tumačenja tog pitanja već dugo blokiraju dogovor o izmjenama Izbornog zakona.
Za HDZ BiH pitanje nije samo ko je formalno izabran u skladu sa zakonom, nego i ko ima većinsku političku podršku unutar hrvatskog biračkog tijela.
Dodik se svojom posljednjom porukom jasno priklonio takvom tumačenju legitimnog predstavljanja.
Posebna izborna jedinica
Ideja posebne hrvatske izborne jedinice zato predstavlja jednu od mogućnosti koje se pojavljuju u političkim raspravama.
Takav koncept ne treba automatski poistovjećivati sa formiranjem trećeg entiteta.
Izborna jedinica i entitet nisu ista ustavnopravna kategorija, iako protivnici etnički definisanih izbornih jedinica upozoravaju da bi takva rješenja mogla dodatno učvrstiti nacionalne podjele.
Zagovornici posebnog modela izbora, s druge strane, smatraju da bi upravo jasnija pravila uklonila jedan od najvećih izvora hrvatsko-bošnjačkih političkih sukoba.
Dodik očigledno pripada drugom političkom taboru.
Prema njegovom mišljenju, posebna izborna jedinica mogla bi biti uspostavljena bez rušenja postojeće strukture Bosne i Hercegovine, a istovremeno bi Hrvatima omogućila da odlučuju o svom predstavniku.
Stari politički savez
Podrška lidera SNSD-a hrvatskim zahtjevima nije veliko iznenađenje ako se uzmu u obzir dugogodišnji politički odnosi Milorada Dodika i Dragana Čovića.
SNSD i HDZ BiH često su imali slične ili međusobno kompatibilne stavove o pojedinim pitanjima ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine i položaja konstitutivnih naroda.
Obje stranke snažno insistiraju na konceptu legitimnog predstavljanja i zaštiti mehanizama koji proizlaze iz konstitutivnosti naroda.
Njihovi politički protivnici, međutim, takav pristup često kritikuju kao pokušaj dodatnog jačanja etničkog principa u političkom sistemu.
Zbog toga bi eventualno stavljanje prijedloga posebne izborne jedinice u parlamentarnu proceduru gotovo sigurno izazvalo novu veliku političku raspravu.
Dodik je već najavio kako bi se SNSD u toj situaciji ponašao.
Novi politički spor
Njegova poruka posebno dobija na težini u trenutku kada se pitanje položaja Hrvata i izmjena Izbornog zakona ponovo sve snažnije vraća u politički fokus.
Podrška SNSD-a sama po sebi nije dovoljna da bi takvo rješenje bilo usvojeno. Za promjenu izbornog modela bilo bi potrebno pronaći znatno širi politički dogovor i osigurati da konačno rješenje bude usklađeno sa ustavnim poretkom Bosne i Hercegovine.
Problem dodatno komplikuju obaveze BiH koje proizlaze iz presuda Evropskog suda za ljudska prava, odnosno pitanje prava građana koji ne pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda.
Zbog toga će svako buduće rješenje morati odgovoriti na mnogo više pitanja od odnosa Hrvata i Bošnjaka.
Dodik, međutim, nema dilemu oko osnovnog principa koji podržava.
Ako se pred državnim parlamentom pojavi prijedlog kojim bi se omogućilo formiranje posebne izborne jedinice u Federaciji BiH za izbor hrvatskog člana Predsjedništva, SNSD će ga, prema njegovoj najavi, podržati.
Time je lider SNSD-a ponovo otvoreno stao uz zahtjev za promjenom načina izbora hrvatskog člana Predsjedništva, ali je istovremeno odgovornost za sadašnji položaj Hrvata podijelio između bošnjačkih političkih stranaka i Zagreba.
Pitanje posebne izborne jedinice tako bi moglo postati još jedna od centralnih tačaka budućih pregovora o Izbornom zakonu, ali i novi test odnosa političkih stranaka u Bosni i Hercegovini.