Odluke pravosuđa i tumačenja zakona rijetko ostaju samo pravna pitanja jer često utiču na povjerenje građana u institucije i način na koji doživljavaju državu u svakodnevnom životu. Zato se otvorilo pitanje kakve posljedice može imati kada se određeni postupci ocijene zakonitim ili nezakonitim i ko zapravo snosi odgovornost za takve odluke.
Rasprava je pokrenuta nakon što je javnosti predočena naredba Okružnog tužilaštva u Banjoj Luci kojom je odlučeno da se neće provoditi istraga protiv Milorada Dodika zbog sumnje na krivično djelo lažnog predstavljanja.
Kako je nastao slučaj
Krivičnu prijavu ranije je podnio Nebojša Vukanović, navodeći da se Dodik predstavljao kao predsjednik Republike Srpske i u trenutku kada, prema njegovom tumačenju, više nije imao mandat. Kao dokaz naveo je i postupke vezane za davanje mandata za sastav Vlade Republike Srpske.
U dokumentu koji je priložen uz prijavu navedene su okolnosti pod kojima je izjava data, a odnosi se na događaje nakon pravosnažnosti presude Suda BiH.
U zapisniku stoji Vukanovićeva izjava data pred tužilaštvom.
– Dodik iako je svjestan da više nije predsjednik, …daje mandat za sastav nove vlade Savu Miniću, svom kumu, i dovodi u pitanje funkcionisanje vlade i institucija RS sa nesagledivim posljedicama – rekao je Vukanović.
Nakon toga predmet je dostavljen nadležnom tužilaštvu koje je donijelo odluku da se istraga ne provodi.
Šta kaže zakon
Krivično djelo lažnog predstavljanja definisano je Krivičnim zakonikom Republike Srpske. Ono postoji kada neko sebe predstavi kao službeno lice ili preduzme radnju koju može izvršiti samo određeni državni funkcioner.
U pravnoj teoriji posebno se izdvaja situacija kada neko bez ovlaštenja izvrši službenu radnju koja je zakonom rezervisana za nosioca određene funkcije. U ovom slučaju sporno je pitanje da li je predlaganje mandatara za sastav vlade takva radnja.
Ustav Republike Srpske propisuje da predsjednik Republike predlaže kandidata za predsjednika Vlade, pa se pravna rasprava vodi upravo oko toga da li je ta radnja izvršena u trenutku kada je mandat postojao ili ne.
Odluka Ustavnog suda
U raspravu je uključena i odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u kojoj je navedeno da je mandat predsjednika Republike Srpske prestao pravosnažnošću presude Suda BiH.
Prema navodima iz te odluke, utvrđeno je i da je odluka o prijedlogu kandidata za predsjednika Vlade donesena nakon tog datuma. Upravo taj vremenski slijed događaja postao je ključni dio pravne polemike.
Uloga tužilaštva
Tužilaštvo ima zakonsku obavezu da pokrene postupak ukoliko postoje osnovi sumnje da je počinjeno krivično djelo. Ukoliko procijeni da dokazi nisu dovoljni ili da djelo nema obilježja krivičnog, može donijeti naredbu o nesprovođenju istrage.
Takva odluka ne znači konačno oslobađanje odgovornosti nego procjenu da u tom trenutku nema uslova za krivično gonjenje. Upravo takva procjena izazvala je polemike u javnosti i među pravnim stručnjacima.
Šira pravna rasprava
Slučaj je otvorio i šire pitanje odnosa političkih funkcija i pravnih procedura. Jedan dio stručne javnosti smatra da je riječ o političkom pitanju, dok drugi naglašava da se radi o strogo pravnoj kvalifikaciji.
U pravnom sistemu razlika između političke odgovornosti i krivične odgovornosti je ključna. Politička odgovornost se ocjenjuje kroz izbore i politički proces, dok krivična zavisi isključivo od zakona i dokaza.
Zbog toga se rasprava ne vodi samo o jednom događaju nego o načinu funkcionisanja institucija i njihovoj nadležnosti.
Šta slijedi
Odluka tužilaštva ostavlja mogućnost da se postupak ponovo otvori ukoliko se pojave novi dokazi ili drugačije pravno tumačenje. U međuvremenu, slučaj ostaje predmet javne i stručne rasprave.
Hoće li pravosudne institucije dodatno razmatrati ovo pitanje ili će ostati na postojećoj odluci zavisi od eventualnih novih postupaka i pravnih inicijativa, ali je već jasno da je slučaj otvorio dilemu o granici između političkih odluka i krivične odgovornosti.
