Energetske odluke često direktno utiču na cijene grijanja, industrijsku proizvodnju i troškove života građana, pa svaka rasprava o snabdijevanju plinom izaziva pažnju javnosti. Zato se otvorilo pitanje ko uopšte donosi ključne odluke o uvozu energenata i kakve bi posljedice to moglo imati na ekonomiju i sigurnost države.
O tim temama govorio je federalni premijer Nermin Nikšić, koji je iznio stavove o uvozu plina, projektu Južne interkonekcije i političkim odnosima u zemlji.
Ko je uvoznik plina
U javnosti se pojavila informacija da bi određene privatne kompanije mogle postati glavni uvoznici američkog LNG plina za Bosnu i Hercegovinu. To je pokrenulo raspravu o nadležnostima i zakonskom okviru energetskog sektora.
Govoreći o toj temi, premijer je pojasnio kako funkcioniše postojeći sistem.
– Energoinvest je jedini uvoznik. Oni ne mogu biti uvoznici, mogu biti korisnici. Još jedna od vijesti na koje javnost traži odgovore, a odgovori su vrlo jasni u sistemu – rekao je Nikšić.
Prema važećoj organizaciji tržišta, kompanija Energoinvest ima licencu za međunarodni uvoz prirodnog plina, dok druge firme mogu učestvovati kao distributeri ili krajnji potrošači. Upravo ta razlika između uvoza i distribucije često stvara zabunu u javnosti.
Južna interkonekcija
Poseban dio razgovora odnosio se na projekat Južne interkonekcije, planirani gasovod koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s mrežom prema Hrvatskoj. Projekat se smatra važnim jer bi omogućio alternativni pravac snabdijevanja plinom.
Premijer je naveo da je Federacija BiH uputila prijedlog sporazuma, ali da je proces zaustavljen na državnom nivou. Ipak, tvrdi da postoje dogovori oko nastavka realizacije.
– Mi zvaničnih dilema i upita od Vijeća ministara nemamo. Sada se bavimo izmjenama Zakona o Južnoj interkonekciji. Postigli smo saglasnost, njihova kompanija će preuzeti izgradnju i distribuciju plina, a nakon isteka koncesije Federacija nastavlja dalje – rekao je Nikšić.
On je dodao da projekat ima i širi sigurnosni značaj, posebno u kontekstu međunarodnih energetskih tokova.
– Oni žele izgraditi Južnu interkonekciju do kraja 2027. godine. Taj projekt nas uvodi u NATO sigurnosni kišobran – rekao je Nikšić.
Ekonomski projekti i reforme
Tokom razgovora premijer se osvrnuo i na infrastrukturne investicije, uključujući interes američkih kompanija za izgradnju autoputa između Sarajeva i Mostara. Naveo je da su strani partneri zainteresovani i za brze ceste te projekte u industriji.
Istakao je i fiskalne reforme kao jednu od glavnih tema mandata, posebno u dijelu odnosa radnika i poslodavaca. Kao osjetljivo pitanje naveo je sistem bolovanja i zloupotrebe koje opterećuju poslodavce.
– Radi se o tome da nijednom poslodavcu nije problem plaćati radnika u potrebi i godinu dana, onoga koji je zaista bolestan. Ali govorimo o onima koji idu na bolovanja koristeći zloupotrebe, čime štete i svojim kolegama – rekao je Nikšić.
Politički odnosi
Premijer je govorio i o političkim odnosima i saradnji unutar vlasti, ali i o ulozi pojedinih političkih aktera u energetskim projektima.
– Dodik je kooperativan na projektu Južne interkonekcije. I ne samo tu. Njega su pravosudne institucije BiH eliminisale s pozicije. Posuo se pepelom. Naredio je svojim zastupnicima poništavanje zakona. Imamo saznanja od ljudi s kojima radimo oko Južne interkonekcije, koji se s podsmijehom odnose prema tome. Mi ovom investicijom praktično ulazimo u NATO, pod njihov kišobran – rekao je Nikšić.
Govorio je i o odnosima među partnerima u vlasti i potrebi boljeg međusobnog informisanja.
– Od partnera očekujete da vas obavijeste o nekim stvarima. Tog dana na sastanku nije bilo govora o ostavci, već o tome šta treba raditi. Bilo bi normalno da se to kaže, da se zna. Treba redefinisati neke odnose – ako će neko ići na štetu drugog, onda ne možemo govoriti o partnerstvu – rekao je Nikšić.
Socijalna pitanja
Na kraju se osvrnuo i na zdravstveni slučaj dječaka Darisa Dizdarevića, o kojem se govorilo u javnosti, pojašnjavajući finansiranje liječenja kroz sistem solidarnosti.
– Fond solidarnosti će u potpunosti pokriti troškove liječenja, bez obzira koliko koštali i s tim je klinika upoznata – rekao je Nikšić.
Razgovor je otvorio više tema, od energetike i investicija do političkih odnosa, ali i pokazao koliko su ekonomske i sigurnosne odluke povezane sa svakodnevnim životom građana, posebno kada je riječ o energiji, radnim pravima i zdravstvenoj zaštiti.
Pogledajte PRILOG!