Posjeta predsjednika Evropskog vijeća Antonija Coste Bosni i Hercegovini trebala je biti posvećena evropskom putu zemlje i reformama koje čekaju domaće vlasti. Međutim, pažnju javnosti privukao je verbalni sukob članova Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića i Željke Cvijanović, koji su pred visokim evropskim zvaničnikom iznijeli potpuno suprotne stavove o budućnosti države, ulozi međunarodne zajednice i ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine.
Nakon sastanka s Costom, članovi Predsjedništva BiH obratili su se medijima, a već tokom prvih izlaganja bilo je jasno da među njima ne postoji saglasnost o ključnim političkim pitanjima.
Evropski put BiH
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović poručio je da Bosna i Hercegovina ne napreduje prema Evropskoj uniji željenom dinamikom te da su za to odgovorne političke blokade koje dolaze iz Republike Srpske.
– Dinamika puta BiH ka Evropskoj uniji nije na potrebnom nivou. Nažalost, suočavamo se sa blokadama i opstrukcijama zbog proruske i antievropske politike u trenutnom rukovodstvu entiteta RS – rekao je Bećirović.
Govoreći o vanjskopolitičkom kursu Republike Srpske, naglasio je da se njeno rukovodstvo, prema njegovom mišljenju, više oslanja na Moskvu nego na evropske institucije.
– Rukovodstvo entiteta RS pokušava uskladiti svoju politiku sa Moskvom, a ne sa Briselom. To nisu samo moje konstatacije, nego ocjene gotovo svih država unutar EU – rekao je Bećirović.
Posebnu pažnju posvetio je pitanju budućnosti Ureda visokog predstavnika i procesu izbora njegovog nasljednika.
Uloga OHR-a
Prema Bećirovićevim riječima, slabljenje ili gašenje OHR-a u sadašnjim okolnostima moglo bi predstavljati ozbiljan rizik za političku stabilnost Bosne i Hercegovine.
– Rukovodstvo entiteta RS ne krije šta su njihovi ciljevi. Naveli su da žele ukidanje OHR-a i osiguranje preduslova za secesiju. Slabljenje mandata OHR-a bila bi podrška antidejtonskoj politici. Važno je da predstojeće imenovanje novog visokog predstavnika bude izvršeno kao i do sada, da ga izabere PIC i da ne bude ugrožen mandat visokog predstavnika – rekao je Bećirović.
Njegove poruke uslijedile su u trenutku kada se sve intenzivnije govori o izboru novog visokog predstavnika, a međunarodna zajednica razmatra naredne korake kada je riječ o budućnosti OHR-a.
Stav Republike Srpske
Potpuno drugačiju poruku poslala je članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.
Istakla je da se tokom sastanka prvenstveno razgovaralo o evropskom putu Bosne i Hercegovine, a ne o NATO integracijama, te da Republika Srpska ostaje pri stavu da OHR treba biti zatvoren.
– Bila je prilika da kažem stav RS. RS pozdravlja inicijativu da se stane ukraj Kancelariji visokog predstavnika, 30 godina nakon rata prošlo je vrijeme da stranci donose odluke. Jedinu garanciju za opstanak BiH predstavljaju njeni narodi, unutrašnji dijalog. Podržavamo prijedlog administracije SAD. Naša pozicija je da OHR treba biti upotpunosti zatvoren i odmah. Razumijemo da je ovo izlazna varijanta nečega što se ne poklapa sa evropskim putem ni sa suverenitetom – rekla je Cvijanović.
Njena izjava pokazala je da među članovima Predsjedništva BiH postoje duboke razlike kada je riječ o ulozi međunarodne zajednice i budućem političkom uređenju zemlje.
Poruka iz Brisela
Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa pokušao je fokus vratiti na evropske integracije i reforme koje Bosna i Hercegovina treba provesti.
– Pravi je trenutak da se fokusirate na svoj cilj i ubrzate reforme. Pozivam vas da usvojite dva preostala zakona u oblasti pravosuđa i imenujete glavnog pregovarača. BiH je već izgubila 108 miliona eura, dodatnih 373 miliona eura mogu biti izgubljena u predstojećim mjesecima, nemojte propustiti ovu priliku – naveo je Costa.
Govoreći o odnosu Evropske unije prema Bosni i Hercegovini, naglasio je da proširenje ostaje važan strateški cilj.
– U ovakvim vremenima geopolitičke nestabilnosti, ekonomske nestabilnosti, proširenje nije samo prilika nego i geostrateški interes Evrope. Predstavlja ulaganje u mir, sigurnosti i stabilnost na našem kontinentu. Radujem se samitu EU i Zapadnog Balkana u Tivtu, Crna Gora. To će biti jasan znak naše posvećenosti da našu saradnju produbljujemo – dodao je Costa.
Novi visoki predstavnik
Costa se osvrnuo i na pitanje izbora novog visokog predstavnika, naglašavajući da je Bosna i Hercegovina ostvarila značajan napredak od završetka rata.
– BiH nije tamo gdje je bila 1995. godine, ostvaren je značajan napredak. Ako je budućnost ove zemlje u EU, vrlo je važno da novog visokog predstavnika imenuje Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira, a da takva odluka odrazi težnje BiH za članstvo u EU. Nastavit ćemo raditi zajedno na saradnji BiH i EU – kazao je Costa.
Verbalni okršaj
Ipak, centralni trenutak konferencije dogodio se nakon zvaničnih obraćanja.
Cvijanović je poručila da članovi Predsjedništva predstavljaju narode koji su ih izabrali, nakon čega je uslijedila reakcija Denisa Bećirovića.
Bećirović je odgovorio da članovi Predsjedništva BiH predstavljaju državu Bosnu i Hercegovinu, a ne entitete. Istakao je da država nije nastala od entiteta, nego da su entiteti nastali unutar države.
Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina je starija od entiteta i može postojati bez njih, dok entiteti ne mogu postojati bez države Bosne i Hercegovine.
Cvijanović je potom uzvratila da Bosna i Hercegovina ne može postojati bez entiteta te podsjetila na način izbora članova Predsjedništva.
– BiH nije jedna izborna jedinica, mi se biramo odvojeno. Srpski član Predsjedništva se bira u RS i dužan je da štiti interese RS. Zajedno možemo postizati ono što su stavovi Predsjedništva BiH, ako se usaglasimo sve troje, onda govorimo uime BiH – rekla je Cvijanović.
Tako je press konferencija, umjesto jedinstvene poruke o evropskoj budućnosti Bosne i Hercegovine, završena još jednom javnom raspravom o temeljnim političkim pitanjima koja godinama dijele domaću političku scenu.