Rezolucija o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, koju je usvojio Hrvatski sabor, izazvala je brojne reakcije u regionu, a tokom boravka u Zagrebu predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović odgovarao je na pitanja o toj temi, ali i o odnosima sa Miloradom Dodikom.
Osim rezolucije i predstojećih izbora u Bosni i Hercegovini, posebnu pažnju privukla je Čovićeva izjava o saradnji sa liderom SNSD-a, nakon što je upitan zbog čega ga i dalje naziva predsjednikom.
Podrška rezoluciji
Govoreći o dokumentu koji je prošle sedmice usvojio Hrvatski sabor, Čović je ocijenio da rezolucija nosi duh Dejtonskog mirovnog sporazuma jer je jednakopravnost konstitutivnih naroda ustavna kategorija Bosne i Hercegovine.
Rezolucijom se hrvatske vlasti pozivaju da nastave pružati podršku ostvarivanju pune političke ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini, s posebnim naglaskom na reformu izbornog sistema koja bi, prema zagovornicima tog prijedloga, omogućila da svaki konstitutivni narod bira svoje legitimne predstavnike.
Pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH već godinama je jedno od ključnih političkih sporova u zemlji. HDZ BiH smatra da sadašnji model omogućava da brojniji bošnjački birači odlučuju o izboru hrvatskog člana Predsjedništva, dok politički predstavnici iz bošnjačkih stranaka takve tvrdnje osporavaju.
Vjera u kandidatkinju
Čović je izrazio uvjerenje da će kandidatkinja HDZ-a BiH Darijana Filipović na predstojećim izborima dobiti podršku potrebnu za pobjedu.
– Uvjeren sam da ćemo s ovim kandidatom kojeg predlažemo kao HDZ BiH ovaj put imati priliku da imamo svoje legitimne predstavnike, a to postane osnova dugoročne stabilnosti BiH – rekao je Čović.
HDZ BiH smatra da Darijana Filipović ima realne izglede da osvoji mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH, dok će birači imati priliku birati i između drugih kandidata koje su istaknule opozicione hrvatske stranke i Demokratska fronta.
Čović je zahvalio Hrvatskom saboru na usvajanju rezolucije, ocjenjujući da ona predstavlja važan politički signal kada je riječ o evropskom putu Bosne i Hercegovine i položaju hrvatskog naroda.
– Izražavam veliku zahvalnost što je donesena ova rezolucija, da jasno pokažemo koliko je za evropski put BiH i za njenu unutrašnju stabilnost postizanje jednakopravnosti naroda – rekao je Čović.
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković poručio je da rezoluciju vidi kao potvrdu kontinuirane podrške Bosni i Hercegovini na njenom evropskom putu.
Reakcije iz BiH
Usvajanje rezolucije izazvalo je različite reakcije među političkim predstavnicima u Bosni i Hercegovini.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović ocijenio je da usvajanje rezolucije predstavlja miješanje u unutrašnje poslove Bosne i Hercegovine te da je takav pristup suprotan međunarodnom pravu.
Sa druge strane, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio je da Hrvati u Bosni i Hercegovini imaju širok spektar političkih prava, navodeći da će svoje stavove detaljnije predstaviti na konferenciji u Sarajevu.
Čović je, međutim, izrazio uvjerenje da će pitanje legitimnog predstavljanja ostati jedna od ključnih tema i nakon izbora.
– Kad pričate sa bilo kojim predstavnikom bošnjačke politike, svakako će vam bez izuzetka kazati da nije dobro da bošnjački narod bira Hrvate, njegove predstavnike – rekao je Čović.
Odnos sa Dodikom
Jedan od najzanimljivijih trenutaka razgovora s novinarima odnosio se na pitanje njegove saradnje saaaa predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom.
Čović je poručio da ne vidi razlog da negira političku funkciju koju Dodik ima unutar svoje stranke te da smatra kako partnerstvo u vlasti treba graditi s predstavnicima koje izaberu građani.
– Ne mogu ja zanijekati da je on predsjednik svoje stranke – rekao je Čović.
Dodao je da je politički partner onaj koga izaberu predstavnici Republike Srpske.
Energetski projekti
Tokom sastanka razgovarano je i o ekonomskim odnosima Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koji posljednjih godina bilježe značajan rast.
Istaknuto je da je Bosna i Hercegovina među najvažnijim destinacijama hrvatskih investicija, dok robna razmjena između dvije države nastavlja rasti.
Posebna pažnja posvećena je projektu Južne plinske interkonekcije, kojim bi Bosna i Hercegovina bila povezana s hrvatskim plinskim sistemom i LNG terminalom na Krku.
Predstavnici obje strane istakli su da bi realizacija tog projekta doprinijela većoj energetskoj sigurnosti i smanjenju zavisnosti od jednog izvora snabdijevanja prirodnim plinom.
Predsjednik Hrvatskog sabora naveo je da je Hrvatska osigurala sredstva za izgradnju plinske infrastrukture do granice sa Bosnom i Hercegovinom te izrazio očekivanje da će odgovarajući koraci biti završeni i na drugoj strani granice.
Čović je poručio da su operativne procedure već pokrenute, da je partner za realizaciju projekta izabran i da je potpisan odgovarajući sporazum, uz očekivanje da izborni proces neće usporiti njegovu realizaciju.
– Ovaj projekt predstavlja novu dimenziju osnova sa SAD-om, jer ta zemlja, iako nam je puno pomagala, još nije investirala u BiH – rekao je Čović.
Na kraju posjete Zagrebu najavljeno je da će delegacije obići LNG terminal u Omišlju na Krku, koji predstavlja važan dio planirane Južne plinske interkonekcije i jednog od najvećih energetskih projekata između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.