Blokada računa BHRT-a otvorila je novi politički sukob, a SDA je odgovornost za sve težu situaciju državnog javnog servisa pokušala direktno povezati s politikom Denisa Bećirovića i aktuelne vlasti. Iz ove stranke tvrde da su mjeseci nakon najavljenih inicijativa i zaključaka pokazali da konkretno rješenje nije pronađeno, dok se istovremeno, prema njihovim navodima, milionska budžetska sredstva izdvajaju za RTV Herceg-Bosne.
BHRT pred kolapsom
U središtu reakcije SDA nalazi se finansijska situacija u BHRT-u, koja je dodatno zaoštrena blokadom računa državnog javnog servisa. Iz stranke podsjećaju da je prije sedam mjeseci Bećirović sazvao vanrednu sjednicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine na kojoj se raspravljalo o problemima BHRT-a i mogućnostima njegovog rješavanja.
SDA sada tvrdi da tadašnji zaključci nisu proizveli rezultat koji je javnosti bio najavljivan. Posebno kritikuju činjenicu da pitanje dugoročnog i stabilnog finansiranja nije riješeno, zbog čega aktuelnu situaciju koriste kao argument za kritiku Bećirovićevog političkog pristupa.
– Sedam mjeseci nakon što je Denis Bećirović pompezno sazvao vanrednu sjednicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine i javnosti predstavio zaključke kojima će se navodno spasiti BHRT, epilog njegove „akcije“ blokiran račun državnog javnog servisa. – saopštili su iz SDA.
Problem finansiranja BHRT-a nije nov i godinama predstavlja jedno od otvorenih pitanja u funkcionisanju javnog RTV sistema Bosne i Hercegovine. SDA, međutim, u svojoj reakciji fokus stavlja na period nakon Bećirovićeve inicijative i tvrdi da se stanje nije popravilo.
Milioni za drugi servis
Posebno oštra kritika odnosi se na finansiranje RTV Herceg-Bosne. SDA pravi direktno poređenje između finansijskih problema državnog javnog servisa i izdvajanja budžetskog novca za ovaj medij, predstavljajući takav odnos kao primjer pogrešnih prioriteta aktuelne vlasti.
– BHRT se danas nalazi pred potpunim finansijskim kolapsom. Upravo takvo stanje najbolje pokazuje stvarnu vrijednost politike Denisa Bećirovića, zasnovane na inicijativama, zaključcima i apelima iza kojih ne slijedi bilo kakav konkretan rezultat. Problem sistemskog finansiranja BHRT-a nije riješen, zakonski model raspodjele RTV takse nije uspostavljen, finansijska agonija je kulminirala, račun BHRT-a je blokiran, a istovremeno Bećirovićeva vlast milionskim sredstvima iz budžeta finansira RTV Herceg-Bosne. – navode iz SDA.
Tvrdnja o “Bećirovićevoj vlasti” predstavlja političku formulaciju SDA. Bećirović je član Predsjedništva BiH i nema samostalnu nadležnost da određuje budžetsko finansiranje institucija i medija, ali SDA njegovu odgovornost veže za političke stranke i partnere koji učestvuju u aktuelnoj vlasti na državnom nivou.
Upravo na toj vezi zasnovan je drugi dio njihove kritike. Iz SDA smatraju da nije dovoljno usvajati zaključke i javno pozivati na rješavanje problema ako se politički utjecaj ne iskoristi za pronalaženje većine potrebne za konkretne odluke.
Prozvali i Krišto
SDA smatra da je Bećirović, ukoliko je želio postići konkretan rezultat, morao direktno razgovarati sa predstavnicima stranaka koje čine vlast na državnom nivou. U tom kontekstu posebno su pomenuli predsjedavajuću Vijeća ministara BiH Borjanu Krišto.
Njihova argumentacija zasniva se na činjenici da je Bećirović učestvovao u procesu imenovanja Krišto za mandatarku za sastavljanje Vijeća ministara BiH. Zbog toga mu SDA osporava mogućnost političkog distanciranja od rezultata rada vlasti koja je nakon toga formirana.
– Morao je razgovarati sa predsjedavajućom Vijeća ministara Borjanom Krišto, kojoj je upravo on, zajedno sa Željkom Cvijanović i preglasavanjem Željka Komšića, dao mandat za sastavljanje Vijeća ministara. Ne može se istovremeno učestvovati u formiranju vlasti, svojim glasom određivati ko će voditi Vijeće ministara, politički pripadati većini koja upravlja državnim institucijama, a zatim se pokušavati ograditi od njihovog nerada i loših odluka. Državna pitanja se ne rješavaju pisanjem zaključaka i zauzimanjem “jasnih stavova” nego kreativnim političkim radom i osiguravanjem većine za njegovo provođenje. – poručuju iz SDA.
Ovim je kritika proširena sa samog problema BHRT-a na pitanje političke odgovornosti za funkcionisanje državne vlasti. SDA praktično tvrdi da Bećirović mora preuzeti dio odgovornosti za poteze većine čijem je formiranju doprinio, posebno kada se radi o problemima za koje je ranije javno tražio rješenje.
Ko može riješiti problem
Istovremeno, nadležnosti različitih državnih institucija važan su dio cijele priče. Predsjedništvo BiH može zauzimati stavove i pokretati inicijative, ali trajno finansijsko rješenje za BHRT zahtijeva djelovanje institucija i političku podršku potrebnu za donošenje i provođenje odgovarajućih odluka.
Upravo zato SDA smatra da je politički dogovor unutar vladajuće većine morao biti sljedeći korak nakon vanredne sjednice Predsjedništva. Njihova kritika svodi se na tvrdnju da su zaključci ostali bez konkretnog nastavka, dok se finansijski položaj BHRT-a dodatno pogoršao.
S druge strane, odgovornost za dugogodišnje probleme javnog RTV sistema teško je svesti na jednog političara ili jedan mandat. Pitanja naplate i raspodjele RTV takse, dugovanja i stabilnog finansiranja otvorena su mnogo duže, zbog čega aktuelni sukob ima i snažnu stranačku i predizbornu dimenziju.
Nova politička bitka
Blokada računa BHRT-a tako je postala povod za mnogo širi obračun SDA sa Bećirovićem i strankama aktuelne državne vlasti. Umjesto da kritiku usmjeri samo prema institucijama koje neposredno odlučuju o finansiranju, SDA pokušava političku odgovornost vezati i za člana Predsjedništva koji je ranije javno pokrenuo pitanje opstanka državnog javnog servisa.
Posebnu težinu njihovoj reakciji daje poređenje BHRT-a sa RTV Herceg-Bosne. Poruka SDA je da se ne može govoriti o nedostatku mogućnosti za pomoć medijima dok se, prema njihovim tvrdnjama, za jedan medij izdvajaju milionska sredstva, a državni javni servis ulazi u sve ozbiljniju finansijsku krizu.
Ostaje, međutim, ključno pitanje koje prevazilazi trenutni politički sukob – pronalazak održivog modela finansiranja BHRT-a. Bez sistemskog rješenja, problem državnog javnog servisa nastavit će se vraćati bez obzira na zaključke, inicijative i međusobne optužbe političkih stranaka.