Iako se u javnosti najčešće govori o najavljenom povećanju penzija, predložene izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju u Federaciji BiH otvaraju i niz pitanja koja su izazvala zabrinutost među penzionerima, sindikatima i budućim korisnicima sistema. Posebno sporna tačka odnosi se na položaj onih koji će tek ostvarivati pravo na penziju, a imaju minimalan ili nepun radni staž.
Prema predloženim izmjenama, penzije bi se usklađivale po novoj formuli, što bi rezultiralo ukupnim povećanjem većim od 17 posto na godišnjem nivou. Prvi dio povećanja predviđen je kroz januarsko usklađivanje od 11,6 posto, dok je dodatno usklađivanje planirano kasnije, sa još 5,6 posto. Međutim, iza ovih brojki krije se promjena koja bi mogla značajno uticati na visinu najnižih penzija za buduće penzionere.
Najniža penzija više neće biti ista
Ključna promjena odnosi se na izmijenjeni član 81. Zakona o PIO, koji reguliše visinu najniže penzije. Prema važećem zakonu, osoba sa navršenih 65 godina života i najmanje 15 godina staža ima pravo na najnižu penziju u istom iznosu kao i ostali korisnici tog prava. Taj iznos trenutno iznosi oko 599 KM.
Nakon usvajanja izmjena, najniža starosna penzija više neće biti jedinstvena. Umjesto toga, njen iznos će zavisiti od dužine penzijskog staža i biće određen kao procenat prosječne penzije isplaćene u decembru prethodne godine. Za osiguranike sa manje od 20 godina staža, taj procenat iznosio bi 60 posto prosječne penzije.
S obzirom na to da je prosječna penzija trenutno nešto iznad 650 KM, to znači da bi minimalna penzija za ovu kategoriju iznosila oko 390 KM. U praksi, razlika je drastična: penzioner koji je sa 15 godina staža otišao u penziju prije izmjena prima oko 599 KM, dok bi onaj koji se penzioniše nakon stupanja izmjena na snagu imao znatno manja primanja.
Skala minimalnih penzija po stažu
Izmijenjeni član 81. uvodi i skalu minimalnih penzija, koja zavisi od broja godina staža. Tako je predviđeno da osiguranici sa 25 do 30 godina staža imaju pravo na najmanje 70 posto prosječne penzije, oni sa 30 do 35 godina staža na najmanje 75 posto, sa 35 do 40 godina staža na 85 posto, dok bi osiguranici sa 40 i više godina staža imali pravo na najmanje 95 posto prosječne penzije.
U obrazloženju izmjena navodi se da je ovaj model uveden uz zadržavanje zaštitnog mehanizma najniže penzije, ali uz diferencijaciju po godinama staža. Ipak, dio penzionera smatra da se na ovaj način kažnjavaju ljudi koji su, zbog objektivnih okolnosti, imali kraći ili isprekidan radni vijek.
Otpor penzionera i sindikata
Dio predstavnika penzionera otvoreno se protivi izmjenama člana 81, smatrajući da one neće proći u predloženom obliku. Posebno se ističe pitanje ratnih veterana, koji su zbog ratnih i poratnih okolnosti često ostajali bez mogućnosti zaposlenja.
– Ne možete kazniti nekoga ko je učestvovao u ratu. Poslije rata pet do deset godina niko nije mogao dobiti posao. Kako ćete takve ljude kazniti? Izvjesno je da će biti usvojeni članovi koji se odnose na usklađivanje penzija i posmrtnine, ali član 81. mora ići u redovnu proceduru. To neće proći – rekao je Mustafa Trakić.
Sličan stav imaju i sindikati, koji ističu da nisu bili uključeni u izradu spornih izmjena.
– Izmjene člana 81. su za nas neprihvatljive. Nije u redu da penzije ubuduće budu manje. Sindikat je morao biti uključen u raspravu kroz Ekonomsko-socijalni savjet – rekao je Samir Kurtović.
Ostale zakonske novine
Pored promjena u vezi s minimalnim penzijama, izmjene Zakona o PIO donose i određene novine kod posmrtnine. Pravo na isplatu više neće imati isključivo članovi uže porodice, već i osobe koje su snosile troškove sahrane, čak i ako nisu u srodstvu s preminulim penzionerom. Također, pravo na posmrtninu proširuje se i na korisnike Federalnog zavoda PIO koji žive na području Republike Srpske.
Najave Vlade
Iz Vlade poručuju da su penzije i socijalna davanja među prioritetima, te da se planira značajno povećanje minimalne penzije.
– Planirano je povećanje penzija od 17 posto, počevši od januara, nakon usvajanja zakona koji je trenutno u parlamentarnoj proceduri. Minimalna penzija bi tim povećanjem porasla sa 600 na 700 KM. To znači da će penzioneri s minimalnim primanjima u jednoj godini dobiti iznos koji odgovara vrijednosti 14 sadašnjih penzija za 12 mjeseci. Riječ je o jednom od finansijski najzahtjevnijih zakona u Federaciji BiH – rekao je Nermin Nikšić.
I dok vlast ističe povećanja i stabilnost sistema, protivnici izmjena upozoravaju da bi novi model mogao stvoriti duboke razlike među penzionerima i ostaviti buduće korisnike s primanjima koja teško mogu osigurati dostojanstven život.