Evropska komisija upozorila je na ozbiljne nedostatke u radu državne Komisije za odlučivanje o sukobu interesa, koja je tokom 2025. godine izrekla samo jednu sankciju, iako je utvrdila pet slučajeva sukoba interesa. Posebnu pažnju izaziva odluka da se ne provede postupak protiv Milorada Dodika po prijavi koja se odnosila na poslovanje firmi njegove porodice s državom i korištenje budžetskih podsticaja.
Brisel otkriva propuste
U izvještaju o napretku Bosne i Hercegovine za 2026. godinu Evropska komisija ukazala je na probleme u funkcionisanju institucije koja bi trebala imati važnu ulogu u sprečavanju sukoba interesa među državnim zvaničnicima. Posebno su istaknuti mali broj izrečenih sankcija, nedovoljna transparentnost i činjenica da Komisija već dvije godine radi bez predsjedavajućeg.
Prema podacima iz izvještaja, tokom 2025. godine utvrđeno je pet slučajeva sukoba interesa, ali je sankcija izrečena samo u jednom predmetu. U preostala četiri slučaja osobe kod kojih je utvrđen sukob interesa više nisu obavljale funkcije na državnom nivou.
Takvi rezultati otvaraju pitanje koliko je postojeći sistem djelotvoran kada se radi o odgovornosti javnih funkcionera. Posebno je problematično ukoliko prestanak mandata postane prepreka za postupanje po prijavama koje se odnose na period obavljanja javne funkcije.
Evropska komisija nije ukazala samo na broj sankcija, nego i na način na koji državno tijelo informiše javnost o svom radu. Izostanak redovnog objavljivanja odluka dodatno otežava praćenje postupanja u predmetima koji mogu uključivati politički utjecajne osobe.
Prijava protiv Dodika
Među predmetima koji su izazvali pažnju nalazi se i prijava Transparency Internationala Bosne i Hercegovine protiv Milorada Dodika. Prijava se odnosila na poslovanje kompanija u vlasništvu članova njegove porodice s državnim institucijama, kao i na budžetske podsticaje koje su te firme, prema navodima podnosilaca prijave, primale tokom njegovog mandata u Predsjedništvu BiH.
Suština prijave bila je potreba da nadležna institucija ispita postoji li sukob između Dodikove tadašnje javne funkcije i poslovnih interesa njegove porodice. Takva pitanja posebno su važna kada se javna sredstva dodjeljuju kompanijama povezanim s osobama koje imaju značajan politički utjecaj.
Međutim, podnošenje prijave ne znači da je sukob interesa zaista utvrđen. Za takav zaključak bilo bi potrebno provesti odgovarajući postupak, analizirati dokumentaciju i donijeti obrazloženu odluku zasnovanu na zakonu.
U ovom slučaju Komisija nije provela postupak kojim bi se meritorno odlučilo o navodima iz prijave. Umjesto toga, donesena je odluka o neprovođenju postupka, uz obrazloženje povezano s Dodikovim statusom u trenutku odlučivanja.
Mandat kao prepreka
Sadašnji saziv Komisije naveo je da Milorad Dodik više nije obavljao javnu funkciju na državnom nivou kada se odlučivalo o prijavi. Kao dodatni razlog istaknuto je da prethodni saziv tokom svog mandata nije pokrenuo odgovarajući postupak.
Na osnovu tih okolnosti Komisija je zaključila da postupak neće biti proveden. Time su navodi o poslovanju porodičnih kompanija i korištenju budžetskih podsticaja ostali bez sadržajnog razmatranja u tom postupku.
Ovakva odluka otvara pitanje mogućnosti ispitivanja sukoba interesa nakon što javnom funkcioneru prestane mandat. Ukoliko institucije ne postupaju dovoljno brzo, postoji rizik da promjena funkcije ili završetak mandata utiču na mogućnost utvrđivanja odgovornosti.
Istovremeno, potrebno je razlikovati odluku o neprovođenju postupka od odluke kojom bi bilo utvrđeno da sukob interesa nije postojao. Komisija u ovom predmetu nije donijela zaključak kojim bi nakon ispitivanja svih navoda potvrdila ili odbacila postojanje sukoba interesa.
Zbog toga ostaje otvoreno pitanje jesu li okolnosti navedene u prijavi trebale biti detaljnije ispitane dok je Dodik obavljao državnu funkciju.
Sporna transparentnost rada
Dodatne kritike Evropske komisije odnose se na nedovoljnu dostupnost informacija o radu državnog tijela. U izvještaju je posebno naglašeno da javnost nije imala sistematski pristup odlukama i drugim podacima koji bi omogućili praćenje rezultata Komisije.
– Transparentnost rada komisije nije bila sistematski osigurana, a odluke i drugi podaci nisu objavljeni tokom izvještajnog perioda – navodi se u izvještaju Evropske komisije.
Neobjavljivanje odluka predstavlja ozbiljan problem za javnu kontrolu institucije koja odlučuje o mogućem sukobu interesa javnih zvaničnika. Bez dostupnih obrazloženja teško je procijeniti na osnovu kojih kriterija su pojedine prijave odbačene, a u drugim slučajevima utvrđena odgovornost.
Posebno je važno da javnost ima mogućnost razlikovati predmete u kojima nije bilo dovoljno osnova za postupanje od onih u kojima su postojale procesne prepreke. Transparentnost ne podrazumijeva automatsko utvrđivanje odgovornosti, nego dostupnost informacija o načinu donošenja odluka.
Ipak, izostanak objavljivanja sam po sebi ne dokazuje da je određena odluka namjerno sakrivena radi zaštite pojedinca. Takva tvrdnja zahtijevala bi dodatne dokaze o konkretnim postupcima i motivima odgovornih osoba.
Dvije godine bez predsjedavajućeg
Evropska komisija upozorila je i na dugotrajan institucionalni problem jer Komisija za odlučivanje o sukobu interesa već dvije godine funkcioniše bez predsjedavajućeg. Takvo stanje dodatno komplikuje organizaciju njenog rada i donošenje potrebnih podzakonskih akata.
U julu 2026. godine Vijeće ministara BiH nije usvojilo odgovarajuće podzakonske propise. Kao obrazloženje navedeno je da Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nije imenovala predsjedavajućeg Komisije.
– Komisija funkcioniše posljednje dvije godine bez predsjedavajućeg, a do sada Vijeće ministara nije pokretalo to pitanje – navodi Evropska komisija.
Ovakva situacija pokazuje da problemi nisu ograničeni samo na pojedinačne prijave protiv javnih funkcionera. Pitanje imenovanja rukovodstva i usvajanja potrebnih propisa povezano je s ukupnom sposobnošću institucije da djelotvorno izvršava svoje nadležnosti.
U sastavu Komisije nalaze se Dejan Ružić, Ilma Mehić-Jusufbašić, Dženan Šečerbajtarević, Danijela Despotović, Slavka Alagić, Ljubomir Kuravica i Andreja Softić. Upravo od rada ovog tijela očekuje se dosljedna primjena propisa o sprečavanju sukoba interesa na državnom nivou.
Pitanje isplaćenih naknada
Rad Komisije našao se i pod parlamentarnim interesovanjem zbog pitanja novčanih naknada njenim članovima. Zastupnik Jasmin Emrić zatražio je od Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine podatke o ukupnim iznosima isplaćenim za pet članova Komisije.
Njegovo zastupničko pitanje protokolisano je 28. oktobra, a prema informacijama iz dostavljenog izvještaja, Ministarstvo do trenutka objavljivanja tih navoda nije dostavilo odgovor. Zbog toga nisu predstavljeni podaci na osnovu kojih bi se mogao utvrditi ukupan iznos traženih naknada.
Ovo pitanje dodatno otvara raspravu o odnosu između troškova rada institucije i rezultata koje ostvaruje. Kada tijelo nadležno za sprečavanje sukoba interesa izrekne samo jednu sankciju tokom godine, razumljivo je da se postavljaju pitanja o njegovoj efikasnosti.
Ipak, broj sankcija ne može biti jedino mjerilo uspješnosti, jer svaka prijava zahtijeva zasebnu pravnu procjenu. Za potpuniju ocjenu potrebni su podaci o broju zaprimljenih predmeta, trajanju postupaka, razlozima odbacivanja prijava i kvalitetu donesenih odluka.
Odgovornost bez odgovora
Slučaj prijave protiv Milorada Dodika pokazuje koliko prestanak javne funkcije može zakomplikovati postupanje institucija zaduženih za kontrolu sukoba interesa. U konkretnom predmetu nisu sadržajno ispitani navodi o poslovanju porodičnih firmi s državom, nego je postupak zaustavljen zbog okolnosti povezanih s mandatom i ranijim nepostupanjem Komisije.
Istovremeno, Evropska komisija upozorava na šire institucionalne nedostatke, uključujući neobjavljivanje odluka, mali broj sankcija i dugotrajno neimenovanje predsjedavajućeg. Takvi problemi otežavaju javnu kontrolu i mogu oslabiti povjerenje u sistem sprečavanja sukoba interesa.
Ključno pitanje ostaje može li Bosna i Hercegovina osigurati da se prijave protiv javnih funkcionera razmatraju pravovremeno i na osnovu jednakih kriterija, bez obzira na njihov politički položaj. Nalazi Evropske komisije pokazuju da postojeći sistem zahtijeva ozbiljnije institucionalne odgovore, dok navodi iz prijave protiv Dodika ostaju bez konačne sadržajne ocjene nadležnog tijela.
