Boravak Milorada Dodika u Sjedinjenim Američkim Državama mogao bi dobiti drugačiji politički značaj nakon promjena u američkom Kongresu, gdje se otvara mogućnost preispitivanja lobističkih aktivnosti povezanih s Republikom Srpskom. Dopisnik Federalne televizije iz Washingtona Ivica Puljić upozorava da bi novi odnos snaga mogao dovesti do istraga o američkoj politici prema Bosni i Hercegovini, Dodikovim političkim kontaktima i njegovim vezama s Rusijom.
Dodikova američka turneja
Puljić je, komentarišući Dodikov boravak na Floridi, ocijenio da predsjednik SNSD-a pokušava ostvariti što veću političku vidljivost kroz kontakte s osobama bliskim Donaldu Trumpu. Prema njegovom mišljenju, fotografije i susreti koje Dodik predstavlja javnosti prvenstveno imaju za cilj stvaranje utiska o njegovom utjecaju u američkim političkim krugovima.
Posebnu pažnju privuklo je Dodikovo prisustvo konferenciji konzervativnog pokreta CPAC, kao i njegov dolazak u kompleks Mar-a-Lago. Puljić smatra da se takvi događaji koriste za političku promociju, ali upozorava da prisustvo određenom skupu ne predstavlja automatski dokaz bliskih odnosa s američkim predsjednikom.
– Oni Amerikanci koji znaju, shvaćaju da je riječ o korumpiranoj politici Milorada Dodika, koji se očajno nada da će se fotografirati s Trumpom, koji jeste danas na Floridi – rekao je Puljić.
Prema njegovim tvrdnjama, na konferenciji su prisutne i osobe angažovane na lobističkim aktivnostima povezanim s Dodikom. Istakao je da se za takve kontakte izdvajaju značajna finansijska sredstva, zbog čega smatra da bi način njihovog trošenja mogao privući pažnju američkih institucija.
Dodik je ranije saopćio da je tokom boravka razgovarao sa senatorima, poslovnim ljudima i osobama povezanim s američkom administracijom. Međutim, u njegovim javnim objavama nije potvrđen lični susret s Donaldom Trumpom.
Kongres otvara pitanja
Najznačajniji dio Puljićeve analize odnosi se na posljedice američkih međuizbora održanih 3. novembra. Smatra da bi jačanje demokrata moglo promijeniti način na koji Kongres nadzire odluke Trumpove administracije, posebno u oblasti vanjske politike.
Prema njegovoj procjeni, među pitanjima koja bi mogla biti predmet kongresnog interesovanja nalaze se odnosi Washingtona prema Bosni i Hercegovini, Kosovu i drugim državama Zapadnog Balkana. Posebno je izdvojio Dodikove lobističke aktivnosti i njegove političke veze s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
– U Kongresu možemo očekivati istrage o Balkanu. Istraga o Dodikovim lobiranjima i njegovoj povezanosti s Putinom. Mogle bi se voditi istrage o politici prema BiH i Kosovu – kazao je Puljić.
Takve istrage mogle bi uključivati zahtjeve za dostavljanje dokumentacije, saslušanja zvaničnika i preispitivanje odluka američke izvršne vlasti. Međutim, Puljićeve riječi predstavljaju procjenu mogućeg razvoja događaja, a ne potvrdu da je protiv Dodika već otvorena posebna istraga.
Za sada nije poznato hoće li nadležni kongresni odbori formalno pokrenuti postupke koji bi se odnosili na njegove aktivnosti. Njihov eventualni obim zavisio bi od političkih prioriteta i odluka novog saziva Kongresa.
Sankcije ponovo u fokusu
Puljić je podsjetio da su pojedini američki zakonodavci iz obje velike političke stranke ranije izražavali nezadovoljstvo odnosom administracije prema Dodiku. Prema njegovim riječima, bilo je pokušaja da se State Department uvjeri u potrebu ponovnog uvođenja sankcija.
Ipak, takve inicijative nisu dovele do promjene odluke američke izvršne vlasti. Puljić smatra da bi novi odnos snaga u Kongresu mogao otvoriti prostor za dodatne rasprave i političke pritiske.
– Predložena je rezolucija o tome, ali se ništa nije pomaklo s mjesta – naveo je Puljić.
Eventualno usvajanje kongresne rezolucije ne bi samo po sebi značilo automatsko vraćanje Dodika na američku listu sankcionisanih osoba. Takav dokument mogao bi predstavljati politički pritisak ili zahtjev za preispitivanje postojeće politike, dok bi konkretne odluke zavisile od nadležnih američkih institucija.
Zbog toga je važno razlikovati mogućnost kongresnog nadzora od već donesene odluke o sankcijama. Puljić nije tvrdio da je ponovno sankcionisanje Dodika izvjesno, nego da bi njegovi odnosi s američkom administracijom mogli biti predmet dodatnog preispitivanja.
Promjene među saveznicima
Govoreći o položaju Bosne i Hercegovine u Washingtonu, Puljić je upozorio i na promjene među zakonodavcima koji su se godinama bavili političkim prilikama na Balkanu. Posebno je spomenuo Jeanne Shaheen, Dicka Durbina i Stenyja Hoyera, čiji je angažman smatrao značajnim za održavanje američkog interesovanja za BiH.
Prema njegovoj ocjeni, promjene u sastavu Kongresa mogle bi utjecati na kontinuitet političke podrške koju su pojedini zakonodavci pružali Bosni i Hercegovini. Istovremeno, novi saziv mogao bi otvoriti prostor za drugačiji pristup pitanjima regionalne stabilnosti.
Puljić očekuje da će se u američkim političkim raspravama ponovo pojaviti i odnos prema Srbiji i Kosovu. Podsjetio je da su određeni kongresmeni ranije kritikovali politiku Aleksandra Vučića, zbog čega smatra da bi odnosi Washingtona i Beograda mogli ostati važna tema.
Međutim, promjene u Kongresu ne znače nužno trenutni zaokret američke vanjske politike. Predsjednik i njegova administracija zadržavaju značajne nadležnosti, dok Kongres raspolaže instrumentima nadzora, finansijske kontrole i zakonodavnog djelovanja.
Potres u Bijeloj kući
Puljić se osvrnuo i na promjene u najbližem okruženju Donalda Trumpa, posebno na odlazak Susie Wiles s funkcije šefice kabineta Bijele kuće. Njeno mjesto preuzima Stephen Miller, jedan od najbližih predsjednikovih saradnika i važnih kreatora njegove imigracione politike.
Trump je Millerovo imenovanje objavio 6. novembra, dok je preuzimanje funkcije najavljeno za 9. novembar 2026. godine. Puljić smatra da odlazak Wiles treba posmatrati u kontekstu izbornog neuspjeha republikanaca i promjena u političkoj strategiji administracije.
Kao jedan od mogućih dodatnih faktora spomenuo je i lobističke aktivnosti osoba povezanih s Trumpovim političkim krugom. Ipak, nije iznio dokaze koji bi potvrdili da su upravo kontakti povezani s Dodikom doveli do njene smjene.
– Lobiranje je moglo biti jedna od kapi koja je prelila čašu – rekao je Puljić.
Podsjetio je na raniju saradnju Wiles s Chrisom LaCivitom i Jamesom Blairom, za koje je naveo da su boravili u Banjoj Luci tokom izbora u Bosni i Hercegovini. Njihovi politički kontakti i aktivnosti dodatno su privukli pažnju zbog rasprava o lobiranju Republike Srpske u Washingtonu.
Međutim, eventualna povezanost tih aktivnosti s promjenama u vrhu Bijele kuće ostaje nepotvrđena. Nema dokaza da je odluka o odlasku Wiles donesena zbog Dodika ili njegovih lobističkih angažmana.
Novi politički sukobi
Prema Puljićevoj procjeni, imenovanje Stephena Millera moglo bi označiti početak znatno oštrijih političkih sukoba između Bijele kuće i Kongresa. Miller je poznat kao zagovornik restriktivne imigracione politike, a njegov dolazak na novu funkciju Puljić povezuje s mogućim zaoštravanjem odnosa s demokratama.
– Millerovo imenovanje postavlja temelje za dvogodišnji stranački sukob s novim Kongresom pod vodstvom demokrata – rekao je Puljić.
Osim vanjske politike, među važnim pitanjima novog saziva Kongresa mogla bi se naći i ekonomska situacija u SAD-u. Puljić je posebno izdvojio cijene goriva i osnovnih životnih namirnica, koje neposredno utiču na standard američkih građana.
Spomenuo je i mogućnost snažnijeg nadzora nad pojedinim članovima administracije, uključujući ministra odbrane Petea Hegsetha. Takvi postupci, ukoliko budu pokrenuti, mogli bi dodatno zaoštriti odnose zakonodavne i izvršne vlasti.
– Trumpov odabir Millera signalizira da predsjednik ne traži primjere. On se priprema za politički rat – zaključio je Puljić.
Neizvjesnost za Dodika
Puljićeva analiza ukazuje na mogućnost da Dodikove lobističke aktivnosti u SAD-u postanu predmet ozbiljnijeg političkog interesovanja nakon promjena u Kongresu. Posebno bi mogla biti razmatrana pitanja finansiranja lobiranja, političkih kontakata i odnosa američke administracije prema Republici Srpskoj.
Istovremeno, Dodik nastoji svoj boravak na Floridi predstaviti kao potvrdu međunarodnih kontakata i političkog utjecaja. Međutim, prisustvo konferencijama i susreti s pojedinim američkim zvaničnicima ne predstavljaju sami po sebi dokaz da je ostvario konkretne političke ustupke.
Za sada nema potvrde da je Kongres pokrenuo posebnu istragu protiv Dodika, niti da je donesena odluka o novim sankcijama. Hoće li se Puljićeve procjene ostvariti, zavisit će od budućih poteza američkih zakonodavaca i institucija nadležnih za vanjsku politiku i finansijski nadzor.
Pogledajte PRILOG!
