Presude Evropskog suda za ljudska prava ponovo su otvorile jedno od najosjetljivijih pitanja u političkom i pravnom sistemu Bosne i Hercegovine – pitanje sistemske diskriminacije i odgovornosti onih koji su takvo stanje kreirali ili ga svjesno održavali. Državni zastupnik Zlatan Begić, čije su dvije aplikacije prihvaćene pred Sudom u Strazburu, poručio je da je ovim presudama nedvosmisleno potvrđeno postojanje diskriminacije, ali i ozbiljni propusti visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Begić je naglasio da je posebno problematično to što Schmidt, prilikom nametanja izmjena izbornog sistema u izbornoj noći, nije uzeo u obzir raniju presudu Ustavnog suda BiH. Umjesto da se postojeća diskriminacija otkloni, ona je, prema njegovim riječima, dodatno produbljena i institucionalno učvršćena.
– Ja sam očekivao da će visoki predstavnik otkloniti diskriminaciju kada je riječ o tim pozicijama. Bili smo šokirani kada smo vidjeli ne da nije ispoštovao presudu već da je stanje diskriminacije još više produbio, učvrstio, zacementirao i ostavio stanje diskriminacije na snazi sa očiglednim ciljem da preferira jedan politički subjekt neprikosnovenog učesnika u vlasti. Bili smo prinuđeni obratiti se Sudu u Strazburu koji je uvažio i činjenične okolnosti i pravno stanje. Budući da je visoki predstavnik u izbornoj noći donio takva pravila na kojima se zasniva diskriminacija ja kao aplikant pozivam njega da donese novu odluku sa kojom će ispraviti ono što je uradio u izbornoj noći i sa kojom će taj dio izbornog sistema izbora predsjednika i dva potpredsjednika FBiH uskladiti sa Protokolom 12 odnosno sa presudom ESLJP-a. Ukoliko to ne uradi onda on nema nikakav kredibilitet da bilo kome u ovoj zemlji nabija na nos nepoštivanje presuda Ustavnog suda i ESLJP-a jer je i on taj koji je zanemario i prekršio presudu. On je nametnuo nova pravila postupka izbora predsjednika i dva potpredsjednika gdje nije uvažio praksu Evropskog suda. Čovjek iz Evrope nam je uveo nove oblike diskriminacije – rekao je Begić.
Institucionalna diskriminacija bez odgovora
Begić je podsjetio da presude Evropskog suda ne ostavljaju prostor za politička tumačenja, već jasno nalažu obavezu uklanjanja diskriminatornih rješenja. Ipak, kako navodi, praksa u BiH pokazuje da se odluke međunarodnih sudova često ignorišu ili svjesno razvlače, čime se dodatno narušava vladavina prava.
Govoreći o drugoj presudi, koja se odnosi na izbor predsjedavajućeg i dva zamjenika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Begić je naglasio da se radi o funkcijama koje imaju ključnu ulogu u zakonodavnom procesu. Upravo zbog diskriminatornih pravila njemu je, kako ističe, bilo onemogućeno da se kandiduje za te pozicije.
– U našoj zemlji predsjedavajući i dvojica zamjenika u jednoj fazi preuzimaju zakonodavni postupak u svoje ruke i odlučuju o zakonu. Sad imamo utvrđenu diskriminaciju i mi ćemo nastupiti snažno sa zahtjevima da se ove presude provedu. Neprovođenje presuda ESLJP-a je krivično djelo – rekao je Begić.
Politički kompromisi na štetu prava
Begić je otvoreno optužio pojedine političke stranke da su svjesno pristale na diskriminatorna rješenja zarad ulaska u vlast i zadržavanja pozicija moći. Prema njegovim riječima, takvi kompromisi predstavljaju direktno kršenje vladavine prava i osnovnih ljudskih prava građana.
– Političkim opcijama koje danas obnašaju vlast u tom momentu su bile važnije pozicije i pristali su na takva rješenja. To je kršenje vladavine prava, ljudskih prava. U BiH je 400.000 ljudi koji trpe razne oblike diskriminacije i tu evropskog puta nema – rekao je Begić.
Ovakva praksa, upozorava on, vodi ka potpunoj eroziji povjerenja građana u institucije i dodatno udaljava Bosnu i Hercegovinu od evropskih standarda koje formalno zagovara.
Širi značaj presuda
Član Predsjedništva Demokratske fronte Miro Lazović ocijenio je da ove presude ne predstavljaju samo ličnu pobjedu Zlatana Begića, već i važan iskorak za cijelu državu. Prema njegovim riječima, otvoren je prostor za jačanje građanskog koncepta BiH, zasnovanog na jednakim pravima i slobodama svih građana.
– Otvoren je put za izgradnju BiH kao države građana sa svim svojim pravima i slobodama. Ova apelacija i kandidatura Slavena Kovačevića je putokaz kako trebamo graditi odnose u BiH. U državi gdje nas guraju u etničke kaveze tamo su ugrožena prava. U ovom vremenu kada se i Dodik i Čović naslađuju Bosnom i Hercegovinom na način da ona ne može opstati kao građanska država, ja ću reći da je to jedini način na koji se građanima garantuju sva prava i slobode – rekao je Lazović.
On je podsjetio da je Evropska povelja o ljudskim pravima iznad Ustava BiH, te da se ta činjenica više ne može ignorisati bez ozbiljnih posljedica.
Pritisak na vlast
Kandidat za člana Predsjedništva BiH Slaven Kovačević upozorio je da je visoki predstavnik matematičkim formulama proizveo dodatnu nejednakost među građanima, te postavio pitanje odgovornosti aktuelne vlasti.
– Interesuje me šta će uraditi vlast, prevashodno trojka. Hoće li dozvoliti da se i na ovu odluku žale ljudi sa upitnom pravnom legitimacijom i hoće li dozvoliti da se ovaj predmet nađe pred Velikim vijećem. Postoje neki ljudi koji kažu da je HDZ fiks. Vjerovatno zbog ovih izbornih pravila. U ovoj zemlji postoji samo jedan fiks i to je država Bosna i Hercegovina – rekao je Kovačević.
Na kraju, Begić je još jednom naglasio da je Evropski sud jasno potvrdio njegovu diskriminaciju i da rješenje postoji.
– Postoji rješenje. Neka visoki predstavnik popravi svako rješenje – rekao je Begić.
Ukoliko se presude ne provedu, upozoravaju sagovornici, posljedice neće biti samo političke, već i pravne, jer ignorisanje odluka Evropskog suda direktno udara u temelje pravnog poretka i kredibilitet Bosne i Hercegovine kao države.