Izjave koje je u javnost iznio kandidat Stranke za Bosnu i Hercegovinu za člana Predsjedništva BiH Semir Efendić otvorile su niz osjetljivih pitanja o funkcionisanju državnog vrha, međusobnim odnosima unutar bošnjačkog političkog bloka, ali i o stvarnoj ulozi članova Predsjedništva u trenucima kada se donose ključne odluke za državu. U intervjuu za jednu televiziju Efendić je bio izuzetno direktan, ne štedeći ni kolege iz probosanskog političkog spektra.
Efendić je poručio da poziv Slavena Kovačevića, kandidata Demokratske fronte za istu funkciju, da se priključi njegovom timu, smatra neozbiljnim i nelogičnim. Prema njegovim riječima, takav poziv nema političku ni pravnu težinu, jer se radi o kandidaturi za različite pozicije unutar Predsjedništva.
– Ne može niko uzeti tuđe glasove, svako će dobiti samo svoje glasove – rekao je Efendić.
On smatra da priče o navodnom „odvlačenju glasova“ predstavljaju potcjenjivanje birača i njihovog prava da slobodno odlučuju. Kako ističe, izbori su tajni i građani glasaju prema vlastitom uvjerenju, a ne prema matematičkim konstrukcijama političkih analitičara.
– Narod glasa na tajnim izborima, prema svom opredjeljenju, onako kako želi. Čak i analize koje polaze od situacije od prije četiri godine su neutemeljene, jer je sasvim druga politička situacija, drugi kandidat, druge okolnosti – rekao je Efendić.
Predsjedništvo nije formalnost
Posebno se osvrnuo na percepciju da je Predsjedništvo BiH protokolarna institucija, naglašavajući da je takav stav duboko pogrešan i opasan. Prema njegovom mišljenju, upravo ta funkcija nosi najveću političku odgovornost, jer iza nje stoji snažan legitimitet birača.
– Kada neko dobije 300.000 glasova, ljudi od njega najviše i očekuju – rekao je Efendić.
U tom kontekstu je kritikovao rad aktuelnog bošnjačkog člana Predsjedništva, tvrdeći da je njegova politička pozicija oslabljena i unutar vlastite stranke.
Bećirović bez uticaja
Efendić je posebno problematičnim ocijenio činjenicu da Denis Bećirović, prema njegovim riječima, nema stvaran uticaj ni unutar SDP-a, što se onda reflektuje i na njegovu ulogu u Predsjedništvu BiH.
– Zamislite vi da on piše otvoreno pismo delegatima SDP-a u Parlamentu Federacije da ne podrže izbor Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH i oni svejedno podrže Vukoju, ne poslušaju člana Predsjedništva i nikom ništa – rekao je Efendić.
On smatra da član Predsjedništva mora imati političku težinu u vlastitoj stranci, ali i mogućnost da utiče na parlamentarne i izvršne strukture vlasti, jer u suprotnom ta funkcija gubi svoj smisao.
Preglasavanje koje je promijenilo tok
Efendić je podsjetio da je Stranka za BiH na prethodnim izborima podržala kandidaturu Željka Komšića kako bi se izbjegao odnos snaga 2:1 u Predsjedništvu BiH. Međutim, kako navodi, upravo se desilo ono čega su se pribojavali.
– A nažalost dobismo od bošnjačkog člana to isto. Mi smo imali na ključnom pitanju imenovanja vlada da je Denis Bećirović preglasao Komšića. Čak je Milorad Dodik priznao da mandat prije toga se nikad nije desilo da je on s nekim mogao preglasati ili Džaferovića ili Komšića, ali sad se u prvoj odluci odmah to desilo, i dobili smo Vijeće ministara koje nam je upropastilo čitav mandat – rekao je Efendić.
Prema njegovoj ocjeni, taj potez je imao dugoročne posljedice po političku stabilnost i kapacitet države da odgovori na ozbiljne izazove.
Kampanja umjesto posla
Efendić je podsjetio i na Bećirovićeve ranije izjave da se neće baviti kampanjom, već konkretnim državničkim poslom. Ipak, tvrdi da se u praksi dešava suprotno.
– Ali otada sve što radi meni liči na kampanju, pa i ovi obračuni sa g. Komšićem, nije to dobar način djelovanja. To je zadnje u ovoj situaciji, šta se sve dešava na vanjskopolitičkom planu, u kakvoj opasnosti je BiH, i da se naši članovi Predsjedništva pozabave tim pitanjima – rekao je Efendić.
On smatra da se radi o predizbornoj nervozi, koja je, kako kaže, izraženija kod Bećirovića, jer Komšić, prema njegovim informacijama, neće biti kandidat.
Odnos prema bošnjačkoj politici
Govoreći o odnosima među bošnjačkim strankama, Efendić je naglasio da su dva mandata vlasti SBiH i SDA, od 2002. do 2010. godine, bila period u kojem je izgrađen veliki broj državnih institucija i usvojeni ključni zakoni. Istakao je da je tada postojala jasna svijest o državnom interesu.
– Može postojati dogovor – rekao je Efendić, dodajući da niko nikome ne može oduzeti pravo da ima vlastitog kandidata.
On je upozorio da se bošnjačka politika mora mijenjati, jer je u određenim trenucima pokazivala slabost i nedostatak odlučnosti, posebno kada su u pitanju pitanja proporcionalnosti i institucionalne ravnoteže.
Zanemareni saveznici
Efendić je ocijenio da Bosna i Hercegovina danas gotovo da nema istinski posvećene međunarodne prijatelje, te da su odnosi sa nekim važnim državama ozbiljno zapostavljeni.
– Zamislite da predsjednik RS ima više sastanaka sa predsjednicima država nego naše Predsjedništvo – rekao je.
Ukazao je na značaj Saudijske Arabije, Turske i Katara u savremenim međunarodnim odnosima, te izrazio zabrinutost zbog slabljenja veza sa tim državama. Kao posebno problematično naveo je pitanje ambasadorske politike i poruke koje BiH šalje svojim potezima.
Na kraju, Efendić je poručio da se Bosna i Hercegovina nalazi u ozbiljnoj političkoj i vanjskopolitičkoj krizi, te da se odgovornost za to ne može skrivati iza protokolarnih izgovora. U vremenu kada se odlučuje o budućnosti države, smatra on, Predsjedništvo mora djelovati jedinstveno, odlučno i sa punom sviješću o težini mandata koji im je povjeren.
Pogledajte prilog KLIKOM NA OVAJ LINK!