Da li se iza diplomatskih kulisa već priprema novo ime za jednu od najvažnijih međunarodnih funkcija u Bosni i Hercegovini? Sve glasnije spekulacije o mogućem nasljedniku Christiana Schmidta otvorile su brojna pitanja o tome kakvu bi politiku mogao voditi budući šef OHR-a i kome bi njegova pozicija najviše odgovarala.
Među imenima koje se posljednjih mjeseci sve češće spominje nalazi se italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi, čovjek sa dugogodišnjim iskustvom u međunarodnim odnosima, ali i veoma bliskim vezama sa Srbijom i Rusijom. Njegove ranije izjave, diplomatski angažmani i politički stavovi izazvali su veliku pažnju analitičara koji smatraju da bi eventualni dolazak na čelo OHR-a mogao donijeti potpuno drugačiji pristup prema političkim odnosima u regionu.
Diplomatska karijera
Antonio Zanardi Landi tokom karijere obavljao je niz značajnih funkcija u italijanskoj diplomatiji. Bio je ambasador Italije u Srbiji i Ruskoj Federaciji, a radio je i kao savjetnik predsjednika Italije. Upravo zbog angažmana u Beogradu i Moskvi njegovo ime često se povezuje sa političkim krugovima koji zagovaraju mekši odnos prema Srbiji i ruskim interesima u regionu.
Viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost Adnan Ćerimagić smatra da Washington prilikom izbora novog visokog predstavnika traži osobu koja bi mogla održavati komunikaciju sa svim političkim akterima, uključujući vlasti u Banjoj Luci, ali i koja ne bi izazivala oštar otpor Moskve.
Upravo zbog toga mnogi smatraju da bi Zanardi Landi mogao biti kandidat koji odgovara takvom konceptu. Iako je još prije više godina objavljeno da odlazi u penziju, njegovo ime ponovo se pojavilo u diplomatskim kombinacijama vezanim za Bosnu i Hercegovinu.
Poseban odnos
Tokom intervjua za beogradske medije italijanski diplomata nije skrivao posebne emocije prema Srbiji, govoreći o toj zemlji kao važnom političkom faktoru u Evropi.
– U mom srcu gajim posebno osjećanje za Srbiju. Oduvijek sam bio uvjeren da Srbija ima važnu ulogu u Evropi, a prije svega u odnosima sa Italijom. Otišao sam iz Beograda 2005. i žao mi je da kažem da od tada nisam primijetio nužne i odlučne korake u pravcu evropske integracije. Bojim se da se srpski narod zasitio tih obećanja i da je počeo razvijati odbojnost prema Uniji. – rekao je Zanardi Landi.
Njegove riječi izazvale su različite reakcije među političkim analitičarima. Jedni smatraju da se radi o diplomatskom pokušaju razumijevanja političkog raspoloženja u Srbiji, dok drugi vjeruju da takav pristup pokazuje preveliku bliskost sa zvaničnim Beogradom.
Evropski put
Govoreći o značaju Srbije za evropske odnose, Zanardi Landi se prisjetio i riječi nekadašnjeg italijanskog ministra vanjskih poslova Giannia De Michelisa.
– Ako Srbija ne postane članica Evropske unije, Italija će biti odsječena od Balkana, a ne suprotno. To je slikovit izraz, ali nosi dosta istine u sebi. – rekao je Zanardi Landi.
Ovakve izjave dodatno su pojačale percepciju da italijanski diplomata region posmatra prije svega kroz prizmu odnosa Beograda i Evropske unije, što bi moglo imati značajne posljedice ukoliko bi upravo on preuzeo funkciju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Mnogi politički posmatrači upozoravaju da bi budući šef OHR-a morao pokazati potpunu neutralnost i jednaku distancu prema svim političkim centrima moći u regionu, posebno u trenutku kada su političke tenzije u Bosni i Hercegovini izuzetno izražene.
Odnos prema Rusiji
Posebnu pažnju izazvale su i njegove izjave o Rusiji. Kao nekadašnji ambasador u Moskvi, Zanardi Landi više puta je govorio o potrebi jačeg povezivanja Rusije i Evrope.
– Nadam se da će Rusija postati više integrirana sa Evropom “od Atlantika do Urala”, ili kako je papa Ivan Pavao Drugi rekao “od Atlantika do Vladivostoka”, što nije ostvareno. – rekao je Zanardi Landi.
Njegove riječi dolaze u veoma osjetljivom geopolitičkom trenutku, posebno nakon rata u Ukrajini i dramatičnog pogoršanja odnosa između Zapada i Moskve. Upravo zbog toga dio analitičara smatra da bi njegov eventualni izbor mogao izazvati zabrinutost među državama koje zagovaraju čvršći odnos prema ruskoj politici.
Sa druge strane, postoje i mišljenja da bi diplomat sa iskustvom rada u Rusiji mogao lakše održavati komunikaciju sa svim međunarodnim centrima moći, što pojedini krugovi smatraju važnim za stabilnost regiona.
Nostalgija za prošlošću
Zanardi Landi se tokom jednog obraćanja osvrnuo i na Pokret nesvrstanih, organizaciju koja je nastala u vrijeme bivše Jugoslavije i koja je nekada predstavljala važan politički blok između Istoka i Zapada.
– To je bio pokret naše mladosti, o kojem smo tada učili. Ne smije ga se zanemariti jer u njemu postoji veliki broj zemalja. – rekao je Zanardi Landi.
Ta izjava izazvala je dodatne komentare zbog činjenice da je data u kontekstu rata u Ukrajini i međunarodnih podjela između Zapada i Rusije. Brojne zemlje članice Pokreta nesvrstanih pokušavale su zadržati neutralnu poziciju u tom sukobu, što je u pojedinim evropskim političkim krugovima tumačeno kao indirektno pogodovanje Moskvi.
Kulturne veze
Veze Antonija Zanardija Landija sa Srbijom nisu ostale samo na diplomatskim odnosima. Tokom godina učestvovao je i u brojnim kulturnim projektima povezanima sa srbijanskim institucijama.
Organizirao je izložbu „Blago i carevi – raskoš rimske Srbije“ u italijanskoj Akvileji u saradnji sa Narodnim muzejom u Beogradu, dok je ranije pisao i uvod za katalog izložbe italijanskog slikarstva iz iste institucije.
Takvi projekti dodatno su učvrstili njegovu povezanost sa kulturnim i političkim strukturama u Srbiji, zbog čega dio javnosti smatra da bi njegov eventualni dolazak na čelo OHR-a mogao biti prihvaćeniji vlastima u Banjoj Luci i Beogradu nego što je to bio slučaj sa Christianom Schmidtom.
Nova faza
Mogućnost da Bosna i Hercegovina dobije visokog predstavnika sa drugačijim političkim i diplomatskim pristupom već sada izaziva burne reakcije. Dok jedni vjeruju da bi nova politika mogla otvoriti prostor za smanjenje političkih sukoba i intenzivniji dijalog, drugi upozoravaju da bi previše popustljiv odnos prema određenim centrima moći mogao dodatno zakomplikovati ionako osjetljivu situaciju u zemlji.
U međunarodnim diplomatskim krugovima zasad nema zvanične potvrde o tome ko bi mogao naslijediti Christiana Schmidta, ali činjenica da se ime Antonija Zanardija Landija sve češće spominje pokazuje da se iza zatvorenih vrata već vode ozbiljni razgovori o budućnosti OHR-a i ulozi međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.