Politička borba oko budućeg Izbornog zakona Bosne i Hercegovine više se ne vodi samo u Sarajevu i Mostaru, već se sve snažnije prenosi i u Washington. Dopredsjednica HDZ-a BiH i zastupnica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović započela je višednevnu lobističku posjetu Sjedinjenim Američkim Državama, tokom koje bi trebala razgovarati s nizom američkih zvaničnika o položaju Hrvata, izbornoj reformi, euroatlantskom putu i ekonomskim projektima.
Lobiranje u Washingtonu
Delegacija HDZ-a BiH u američku prijestolnicu stigla je s jasno definisanim političkim temama. Predviđeni su razgovori s predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti SAD-a, a jedan od glavnih ciljeva jeste približavanje američkim sagovornicima stavova hrvatske politike u BiH o ustavnom položaju i načinu izbora političkih predstavnika.
U toj operaciji značajnu ulogu ima profesionalna lobistička kuća Mercury Public Affairs, preko koje hrvatska strana pokušava doći do relevantnih američkih političkih adresa. Riječ je o pokušaju da se politička argumentacija HDZ-a BiH predstavi direktno ljudima koji imaju pristup američkim institucijama i učestvuju u oblikovanju stavova prema Bosni i Hercegovini.
– U Washingtonu će hrvatska strana pokušati otvoriti vrata prema američkim donositeljima odluka preko Mercury Public Affairsa, profesionalne lobističke kuće koja ima iskustvo i kontakte na obje strane američkog političkog spektra. Cilj je američkim političarima i dužnosnicima približiti hrvatsko viđenje budućnosti BiH i pridobiti njihovo razumijevanje za položaj Hrvata kao jednog od triju konstitutivnih naroda – naveo je Zoran Krešić.
Izborni zakon u fokusu
Centralno mjesto u razgovorima trebala bi zauzeti reforma izbornog sistema. HDZ BiH već godinama insistira na promjenama koje bi, prema njihovom stavu, osigurale stvarnu političku ravnopravnost Hrvata i spriječile mogućnost da na izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH presudno utječu birači koji ne pripadaju hrvatskom biračkom tijelu.
Takav zahtjev istovremeno predstavlja jedno od najspornijih političkih pitanja u Federaciji BiH. Dok HDZ BiH i njemu bliske stranke insistiraju na konceptu legitimnog političkog predstavljanja, protivnici takvog pristupa upozoravaju da bi pojedina predložena rješenja mogla dodatno učvrstiti etničke podjele u izbornom sistemu.
Zbog toga je Washington važna adresa za sve strane koje pokušavaju ojačati vlastitu pregovaračku poziciju. Američka politika decenijama ima značajnu ulogu u Bosni i Hercegovini, pa eventualno razumijevanje ili podrška određenom modelu izborne reforme može imati ozbiljan utjecaj na buduće političke pregovore.
Pored Izbornog zakona, delegacija bi s američkim sagovornicima trebala razgovarati o funkcionisanju institucija BiH, odnosu prema NATO-u i Evropskoj uniji, provođenju reformi i očuvanju stabilnosti zemlje u okviru postojećeg dejtonskog uređenja.
Važna energetska tema
Politička pitanja nisu jedini razlog zbog kojeg HDZ BiH želi intenzivnije kontakte u Washingtonu. Jedna od važnih tema trebali bi biti privlačenje američkih investicija i ekonomski projekti, među kojima posebno mjesto zauzima Južna plinska interkonekcija.
Ovaj projekat trebao bi Bosni i Hercegovini omogućiti dodatni pravac snabdijevanja plinom i smanjiti zavisnost od postojećih izvora. Njegova realizacija, međutim, već duže vrijeme izaziva politička neslaganja, posebno oko pitanja ko bi trebao upravljati budućom infrastrukturom.
Iako Južna plinska interkonekcija nije navedena kao poseban cilj ugovora s lobističkom kućom Mercury, riječ je o projektu za koji je američka strana pokazivala veliki interes. Zbog toga se očekuje da će energetika biti dio šireg paketa razgovora koje hrvatska delegacija vodi u SAD-u.
Borba za Washington
Politički akteri iz Bosne i Hercegovine već godinama pokušavaju pronaći vlastite kanale prema američkoj administraciji. Washington je tako postao dodatno mjesto političkog nadmetanja, gdje različite strane nastoje svoje interese predstaviti kao rješenja važna za stabilnost i budućnost cijele Bosne i Hercegovine.
Pokušaja organizovanog lobiranja bilo je i iz struktura povezanih sa Sarajevom i bošnjačkom dijasporom. Ministarstvo vanjskih poslova BiH, na čijem je čelu Elmedin Konaković, angažovalo je Bosnian American Alliance za zastupanje interesa BiH, ali je taj aranžman izazvao brojne političke polemike i nije prerastao u dugoročnu lobističku operaciju kakvu su pojedini politički akteri očekivali.
Mnogo sistematičnije lobiranje godinama provode vlasti Republike Srpske. Za profesionalne lobističke usluge u SAD-u izdvajana su značajna sredstva, dok su kontakti građeni kroz američke političke, pravne i lobističke krugove.
Promjene koje su se u međuvremenu dogodile u američkoj politici prema pojedinim političarima iz Republike Srpske ne mogu se automatski pripisati isključivo lobiranju. Ipak, činjenica je da je upravo promjena odnosa Washingtona prema Miloradu Dodiku i njegovom političkom okruženju bila među važnim ciljevima višegodišnjih aktivnosti povezanih s vlastima RS-a.
Čovićev politički teren
U tom širem kontekstu treba posmatrati i dolazak Darijane Filipović u Washington. Posjeta nije samo niz protokolarnih sastanaka, već pokušaj HDZ-a BiH da izgradi snažniji i direktniji kanal prema američkim političkim krugovima u trenutku kada izborna reforma ponovo postaje jedna od centralnih tema u zemlji.
Prema informacijama koje prate ovu političku operaciju, značajnu ulogu u pripremanju terena za dolazak Filipović imao je Max Primorac, koji je aktivan u američkim političkim krugovima i već duže javno govori o položaju Hrvata i potrebi promjene izbornog sistema u Bosni i Hercegovini. U pripreme se povezuje i europarlamentarka Željana Zovko, koja također snažno zagovara promjene načina političkog predstavljanja Hrvata.
Ove navode ipak treba razlikovati od službeno potvrđenog programa posjete. Konkretni detalji razgovora iza zatvorenih vrata nisu javno poznati, zbog čega se ne može unaprijed tvrditi kakav će stav američki sagovornici zauzeti prema zahtjevima koje će čuti.
Hrvatska izborna jedinica
Najviše pažnje izaziva tvrdnja da se iza šire formulacije o izbornoj reformi nalazi pokušaj pridobijanja podrške za uspostavljanje posebne hrvatske izborne jedinice. Takva ideja ponovo se pojavila u političkim raspravama u BiH, a njeni zagovornici tvrde da bi mogla riješiti dugogodišnji spor oko izbora hrvatskog člana Predsjedništva.
Protivnici takvog modela, s druge strane, smatraju da bi posebna izborna jedinica mogla dodatno institucionalizirati etničku podjelu Federacije BiH. Zbog toga bi eventualno uključivanje Washingtona u razgovore o konkretnom modelu imalo mnogo veći politički značaj od uobičajenog lobiranja za opću reformu izbornog zakonodavstva.
Prema informacijama koje su objavljene uz priču o posjeti, upravo je hrvatska izborna jedinica jedan od projekata na kojem Max Primorac već duže radi. Ipak, bez javno dostupnih detalja sa sastanaka u Washingtonu nije moguće tvrditi da je američka strana prihvatila takav koncept ili da će mu pružiti političku podršku.
Šta slijedi
Za Dragana Čovića i HDZ BiH uspješna lobistička operacija mogla bi značiti jaču pregovaračku poziciju u narednim razgovorima o Izbornom zakonu. Darijana Filipović u Washingtonu tako ne predstavlja samo svoju stranku, već američkim sagovornicima pokušava približiti političku koncepciju prema kojoj se pitanje hrvatskog predstavljanja mora riješiti kroz promjene postojećeg izbornog sistema.
Ipak, saslušati političke zahtjeve i podržati ih dvije su potpuno različite stvari. Tek će poruke nakon sastanaka i eventualni konkretni potezi pokazati koliko je HDZ BiH uspio pridobiti američke političke krugove za vlastite prijedloge.
Ono što je već sada jasno jeste da se politička utakmica oko Izbornog zakona više ne odvija samo unutar institucija Bosne i Hercegovine. Washington postaje još jedno važno mjesto na kojem domaći politički akteri pokušavaju pronaći saveznike, a posjeta Darijane Filipović pokazuje da je HDZ BiH odlučio znatno ozbiljnije ući u tu lobističku borbu.