Oštra poruka iz Ujedinjenog Kraljevstva ponovo je usmjerila pažnju na dešavanja u Srebrenici i postupanje institucija Republike Srpske prema Memorijalnom centru Srebrenica. Članica Doma lordova Ujedinjenog Kraljevstva, baronesa Arminka Helić, poručila je da su nove američke sankcije odavno trebale biti uvedene, dok je aktuelna dešavanja opisala kao dio kontinuirane kampanje zastrašivanja.
Oštra reakcija Helić
Helić se oglasila na društvenoj mreži X, reagujući na objavu politologa Jasmina Mujanovića u kojoj je bilo riječi o institucionalnim pritiscima na Memorijalni centar Srebrenica od strane vlasti u Republici Srpskoj.
Njena reakcija uslijedila je u trenutku kada su aktivnosti policije i pozivanje sadašnjih i bivših saradnika Memorijalnog centra na saslušanje izazvali brojne reakcije.
Baronesa Helić smatra da se događaji ne mogu posmatrati izolovano, već ih povezuje sa širim odnosom prema bošnjačkim povratnicima, Memorijalnom centru i ljudima koji se bave dokumentovanjem činjenica vezanih za genocid u Srebrenici.
U svojoj poruci bila je izuzetno oštra, a posebno je ukazala na potrebu snažnije međunarodne reakcije.
– Nove sankcije su odavno trebale biti uvedene. Ovo je kontinuirana kampanja s ciljem zastrašivanja bošnjačkih povratnika i skrnavljenja Memorijalnog centra Srebrenica, proračunat i kukavički pokušaj da se izbriše sjećanje i ušutkaju preživjeli. To je gnusno, a neaktivnost znači saučesništvo – poručila je Helić.
Pozivi na saslušanje
Povod za novu seriju reakcija jeste istraga u okviru koje je više od 20 sadašnjih i bivših saradnika Memorijalnog centra Srebrenica pozvano na saslušanje.
Takvo postupanje izazvalo je zabrinutost dijela domaćih i međunarodnih zvaničnika, koji su poteze institucija Republike Srpske ocijenili kao politički pritisak i pokušaj zastrašivanja ljudi povezanih s radom Memorijalnog centra.
Posebno osjetljivo pitanje predstavlja činjenica da se među aktivnostima Memorijalnog centra nalazi dokumentovanje negiranja genocida, kao i prikupljanje i čuvanje svjedočenja, dokumenata i drugih materijala važnih za kulturu sjećanja.
Zbog toga su policijska saslušanja postala tema koja je prevazišla lokalni institucionalni okvir i izazvala reakcije izvan Bosne i Hercegovine.
Helić je upravo u tom kontekstu otvorila i pitanje novih sankcija, smatrajući da dosadašnja reakcija nije bila dovoljna.
Pitanje sankcija
Poziv na nove sankcije posebno privlači pažnju jer bi takva odluka, ukoliko bi bila donesena, predstavljala konkretan međunarodni politički potez. Helić nije ostala samo na kritici postupanja prema Memorijalnom centru, već je jasno poručila da smatra da je vrijeme za nove mjere odavno došlo.
Njena poruka usmjerena je na Milorada Dodika i politiku vlasti Republike Srpske, koju kritičari već duže vrijeme optužuju za odnos prema institucijama koje se bave čuvanjem sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.
S druge strane, samo uvođenje sankcija zavisi od odluka nadležnih institucija država koje ih donose. Zbog toga Helićina poruka predstavlja politički poziv na djelovanje, a ne potvrdu da su nove sankcije već uvedene.
U njenom reagovanju posebno se izdvaja tvrdnja da neaktivnost međunarodne zajednice u ovakvim situacijama može imati ozbiljne posljedice. Upravo zbog toga insistira na snažnijem odgovoru na ono što vidi kao kontinuirani pritisak.
Povratnici pod pažnjom
Dok traju reakcije zbog saslušanja saradnika Memorijalnog centra, dodatnu zabrinutost izazvao je slučaj povratnika Nazifa Alića u Srebrenici.
Objekti koje je Alić koristio za uzgoj pilića zahvaćeni su požarom u mjestu Grujičići kod Srebrenice.
Alić je još 2016. godine započeo ulaganje u farmu pilića, pokušavajući razviti ozbiljniji poslovni projekat na području na koje se vratio. Prema dostupnim informacijama, u projekat je uložio oko 900.000 KM.
Od samog početka suočavao se s brojnim administrativnim i birokratskim problemima. Uprkos poteškoćama, nije odustajao od projekta, a uspio je dogovoriti i otkup proizvodnje.
Podršku projektu pružala je i Općina Srebrenica, ali se Alić, prema ranijim navodima, nastavio suočavati s preprekama koje su otežavale potpuno pokretanje farme.
Velika investicija
Planirana farma imala je kapacitet od približno 35.000 pilića i trebala je predstavljati značajnu investiciju za taj kraj.
Alić je ranije isticao da njegov cilj nije bio da projekat bude namijenjen samo jednoj nacionalnoj zajednici. Ideja je bila da poslovanje farme donese korist ljudima različitih nacionalnosti koji žive na tom području.
Uprkos velikom uloženom novcu i planovima, farma nikada nije u potpunosti profunkcionisala u zamišljenom kapacitetu.
Požar na objektima zbog toga predstavlja još jedan težak udarac za investiciju u koju je uložen značajan novac.
Na mjesto požara izašli su policijski službenici, a intervenisali su i vatrogasci.
Problem sa uviđajem
Posebnu pažnju izazvale su okolnosti nakon gašenja požara. Iako su nadležne službe obaviještene o događaju, uviđaj nije odmah izvršen.
Prema informacijama iz prvobitnog izvještaja o događaju, razlog je bio taj što s ekipama na mjesto požara nije izašao protivpožarni inspektor.
Navedeno je da je inspektor najavio dolazak na uviđaj naredne sedmice, dok su se policijski službenici na mjestu događaja zadržali dvadesetak minuta prije nego što su ga napustili.
Bez završenog službenog uviđaja ne bi bilo opravdano unaprijed tvrditi šta je izazvalo požar niti ko eventualno snosi odgovornost. Upravo bi nadležni organi trebali utvrditi uzrok i sve okolnosti pod kojima su objekti zahvaćeni vatrom.
Osjetljiv trenutak
Slučaj Nazifa Alića dolazi u posebno osjetljivom periodu zbog već postojećih polemika o položaju povratnika i dešavanjima vezanim za Memorijalni centar Srebrenica.
Zbog toga se od institucija očekuje da detaljno utvrde okolnosti požara i javnosti pruže pouzdane informacije o njegovom uzroku.
Istovremeno, saslušanja više od 20 sadašnjih i bivših saradnika Memorijalnog centra nastavljaju izazivati političke reakcije.
Arminka Helić događaje vidi kao dio mnogo šireg problema i zbog toga zahtijeva konkretniju međunarodnu reakciju.
Njena poruka o sankcijama Miloradu Dodiku predstavlja jedan od najoštrijih javnih poziva da se odgovori na postupke vlasti Republike Srpske prema Memorijalnom centru i povratničkoj zajednici.
Ipak, između političkih ocjena i utvrđenih činjenica potrebno je napraviti jasnu razliku. Dok Helić govori o kontinuiranoj kampanji zastrašivanja, okolnosti pojedinačnih događaja, uključujući požar na objektima Nazifa Alića, trebaju utvrditi nadležne institucije.
Upravo će rezultati istraga i daljnji potezi institucija pokazati u kojem pravcu će se situacija razvijati. Ono što je već sada jasno jeste da su dešavanja u Srebrenici ponovo postala predmet ozbiljne pažnje i u Bosni i Hercegovini i izvan njenih granica.