Novi pritisak na administraciju američkog predsjednika Donalda Trumpa dolazi direktno iz Kongresa, a u njegovom središtu ponovo su Republika Srpska i Memorijalni centar Srebrenica. Grupa uticajnih američkih zakonodavaca iz obje vodeće stranke zatražila je razmatranje sankcija nakon saslušanja sadašnjih i bivših zaposlenika i saradnika Memorijalnog centra.
Zabrinutost u Kongresu
Dvostranačka grupa visokorangiranih američkih senatora i kongresmena reagovala je nakon informacija da su vlasti Republike Srpske pozvale na saslušanje osobe povezane s Memorijalnim centrom Srebrenica.
Posebnu pažnju američkih zakonodavaca izazvala je činjenica da se među pozvanima nalaze osobe povezane s izradom izvještaja koji se bavi negiranjem genocida u Srebrenici.
U zajedničkom saopćenju američki zakonodavci jasno su izrazili zabrinutost zbog postupanja prema sadašnjim i bivšim zaposlenicima, kao i saradnicima Memorijalnog centra.
– Duboko smo zabrinuti zbog izvještaja da su sadašnji i bivši zaposlenici te saradnici Memorijalnog centra Srebrenica pozvani na saslušanje – navodi se u zajedničkom saopćenju.
Iza ove reakcije stoje političari iz obje najveće američke stranke, što cijelom pitanju daje dodatnu težinu.
Među potpisnicima su vodeća demokratska članica Odbora za vanjske poslove Senata Jeanne Shaheen, predsjednik Odbora za oružane snage Senata Roger Wicker, predsjednik Odbora za pravosuđe Senata Chuck Grassley i vodeći demokratski član tog odbora Dick Durbin.
Saopćenje su potpisali i kongresmeni Bill Keating i Mike Turner.
Dvostranački pritisak
Činjenica da zahtjev dolazi od demokratskih i republikanskih zakonodavaca pokazuje da pitanje Bosne i Hercegovine, a posebno stabilnosti zemlje i odnosa prema Memorijalnom centru Srebrenica, i dalje može okupiti predstavnike obje američke političke opcije.
Njihov zahtjev nije ostao samo na političkoj osudi saslušanja. Od Trumpove administracije zatražili su da razmotri konkretne mjere predviđene američkim zakonodavstvom.
Pozvali su administraciju da postupi u skladu sa zakonom o odbrani koji sadrži odredbe vezane za Zapadni Balkan.
Prema toj odredbi, od američkih zvaničnika traži se uvođenje sankcija osobama za koje predsjednik utvrdi da predstavljaju prijetnju sigurnosti, stabilnosti ili teritorijalnom integritetu država Zapadnog Balkana.
– Ugrožava sigurnost, stabilnost ili teritorijalni integritet bilo kojeg dijela država Zapadnog Balkana – navedeno je u zakonskoj odredbi na koju se pozivaju američki zakonodavci.
Time je pitanje saslušanja osoba povezanih s Memorijalnim centrom iz lokalnog institucionalnog i političkog spora ponovo dospjelo pred najviše američke političke strukture.
Sankcije kao odgovor
Zahtjev američkih senatora i kongresmena ne znači da su nove sankcije već uvedene. Konačna odluka o eventualnom korištenju mehanizama predviđenih zakonom zavisi od Trumpove administracije i nadležnih američkih institucija.
Međutim, zakonodavci smatraju da postoji osnov da se razmotri primjena mjera prema zvaničnicima Republike Srpske.
Upravo je zbog toga njihova reakcija značajna. Umjesto opšte političke osude, oni se pozivaju na konkretan pravni mehanizam koji američkoj administraciji omogućava djelovanje prema pojedincima za koje budu ispunjeni propisani uslovi.
Za sada nije navedeno prema kojim bi tačno zvaničnicima Republike Srpske eventualne nove sankcije trebale biti usmjerene.
Također, nema potvrde da je Trumpova administracija donijela odluku da će zahtjev zakonodavaca prihvatiti.
Bez odgovora administracije
Bijela kuća i State Department nisu odgovorili na zahtjeve za komentar u vezi s novim pozivom američkih zakonodavaca.
Zbog toga ostaje otvoreno pitanje kako će administracija Donalda Trumpa reagovati i hoće li zahtjev iz Kongresa dovesti do konkretnih poteza.
Ono što ovom slučaju daje dodatnu političku težinu jeste sastav grupe koja stoji iza zahtjeva.
Roger Wicker i Chuck Grassley pripadaju Republikanskoj stranci, dok su Jeanne Shaheen i Dick Durbin demokrati. Njihovo zajedničko djelovanje pokazuje da zahtjev nije inicijativa samo jedne strane američke političke scene.
Uz njih su se uključili i članovi Predstavničkog doma Bill Keating i Mike Turner.
Ponovo Milorad Dodik
Ovo nije prvi put da američki zakonodavci traže korištenje iste zakonske odredbe prema političkim akterima iz Republike Srpske.
Mnogi od političara koji sada reaguju zbog saslušanja osoba povezanih s Memorijalnim centrom već su ranije uputili zahtjev američkoj administraciji u vezi s Miloradom Dodikom.
Tom prilikom poslali su pismo američkom ministru finansija Scottu Bessentu i državnom sekretaru Marcu Rubiju.
Od njih su tražili uvođenje sankcija Miloradu Dodiku, pozivajući se na mogućnosti koje američkoj administraciji pruža zakonodavstvo usmjereno na očuvanje sigurnosti i stabilnosti Zapadnog Balkana.
Novi zahtjev zato predstavlja nastavak političkog pritiska dijela američkog Kongresa da administracija Donalda Trumpa aktivnije koristi sankcije prema pojedincima iz Republike Srpske kada procijeni da za to postoje zakonski uslovi.
Memorijalni centar u fokusu
U središtu posljednje reakcije nalazi se Memorijalni centar Srebrenica i postupanje prema osobama koje su povezane s njegovim radom.
Saslušanja su izazvala brojne reakcije jer Memorijalni centar, osim čuvanja sjećanja na žrtve genocida, provodi istraživačke i dokumentacijske projekte, uključujući praćenje i analiziranje negiranja genocida.
Upravo je izvještaj o negiranju genocida jedan od razloga zbog kojih je slučaj dobio međunarodnu dimenziju.
Američki zakonodavci postupanje prema sadašnjim i bivšim zaposlenicima i saradnicima Memorijalnog centra očigledno smatraju dovoljno ozbiljnim da od vlastite administracije zatraže reakciju.
Njihov zahtjev dolazi u trenutku kada se odnos institucija Republike Srpske prema Memorijalnom centru ponovo nalazi pod pojačanom pažnjom međunarodne javnosti.
Šta slijedi
Ključno pitanje sada je hoće li Trumpova administracija odgovoriti na zahtjev iz Kongresa i eventualno pokrenuti proceduru koja bi mogla završiti novim sankcijama.
Za takav potez potrebno je da budu ispunjeni kriteriji predviđeni američkim zakonodavstvom, uključujući procjenu postupanja konkretnih pojedinaca.
Zbog toga u ovom trenutku nije moguće tvrditi da će sankcije sigurno biti uvedene niti prema kojim bi zvaničnicima eventualno bile usmjerene.
Ipak, novi zahtjev pokazuje da dio uticajnih američkih zakonodavaca želi da Washington nastavi pratiti poteze vlasti Republike Srpske i da, kada smatraju da za to postoji osnov, koristi instrument sankcija.
Posebnu težinu cijeloj inicijativi daje činjenica da iza nje ne stoje samo opozicioni demokrati, već i visoki republikanski zvaničnici iz stranke predsjednika Donalda Trumpa.
Nakon ranijeg zahtjeva koji se odnosio na Milorada Dodika, slučaj Memorijalnog centra Srebrenica sada je postao novi povod za zajednički poziv demokrata i republikanaca.
Hoće li taj pritisak rezultirati konkretnim sankcijama, zavisit će od odluka Trumpove administracije. Za sada je izvjesno da je pitanje postupanja prema saradnicima Memorijalnog centra ponovo dospjelo visoko na političku agendu dijela američkog Kongresa.