Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine izazvale su oštre reakcije političkih predstavnika Republike Srpske, koji najavljuju institucionalne poteze i pripremu pravnog odgovora zbog poništavanja veta Željke Cvijanović. Predsjednik RS-a Savo Minić zaprijetio je obustavom razgovora o formiranju vlasti na državnom nivou, dok su pojedini entitetski zvaničnici odluku Suda opisali kao ozbiljan udar na ustavni položaj Republike Srpske.
Minić postavio uslove
Savo Minić izjavio je 21. novembra da politički predstavnici Republike Srpske neće nastaviti razgovore o formiranju vlasti na nivou Bosne i Hercegovine dok se ne riješe tri pitanja koja smatra ključnim. Riječ je o državnoj imovini, Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine i Uredu visokog predstavnika, odnosno OHR-u.
Njegova reakcija uslijedila je nakon odluke Ustavnog suda kojom su poništeni akti povezani s vetom Željke Cvijanović na imenovanje članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Minić smatra da postojeće okolnosti ne omogućavaju nastavak političkih pregovora i tvrdi da pojedine institucije djeluju protiv interesa Republike Srpske.
– Mi smo pokazali politički kapacitet, pokazali smo institucionalni kapacitet. Na nivou BiH dok se ove stvari ne riješe kad je u pitanju imovina, kad je u pitanju Ustavni sud i OHR, tek tad ćemo početi razgovarati. Do tada, nema više razgovora. To je odgovor – rekao je Minić.
Ovom izjavom nastavak pregovora uslovio je prethodnim rješavanjem ustavnopravnih pitanja oko kojih postoje dugogodišnja politička neslaganja. Međutim, nije precizirao kakav bi konkretan dogovor o tim pitanjima bio prihvatljiv za predstavnike Republike Srpske.
Šta je odlučeno
Ustavni sud Bosne i Hercegovine odlučivao je u predmetu U-17/26, koji se odnosi na izjavu Željke Cvijanović o povredi vitalnog interesa Republike Srpske. Sporna izjava bila je povezana s odlukom Predsjedništva BiH o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.
Sud je utvrdio da izjava Cvijanović, kao ni odluka Narodne skupštine RS-a kojom je potvrđena, nisu u skladu s članom V/2.d) Ustava Bosne i Hercegovine. Zbog toga su oba akta stavljena van snage.
Takvim odlučivanjem ostala je na snazi odluka Predsjedništva BiH o imenovanju članova Komisije. Ustavnosudski postupak time je dobio pravni epilog, iako su politički predstavnici Republike Srpske najavili protivljenje njegovim posljedicama.
Važno je razlikovati pravni učinak odluke od političkih reakcija koje su uslijedile. Najava njenog odbacivanja u entitetskim institucijama sama po sebi ne znači da odluka Ustavnog suda prestaje važiti.
Simboli Armije RBiH
Na istoj sjednici Ustavni sud odlučivao je i o članu 359b. Krivičnog zakonika Republike Srpske. Tom odredbom bilo je kriminalizirano, između ostalog, javno isticanje i nošenje zastava i drugih obilježja kojima se promovira ili veliča Armija Republike Bosne i Hercegovine.
Ustavni sud utvrdio je da navedena zakonska odredba nije u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine. Odluka je izazvala dodatne reakcije političkih predstavnika Republike Srpske, koji su je povezali s pitanjem zaštite entitetskih nadležnosti.
Riječ je o dva odvojena ustavnopravna predmeta, iako su odluke donesene na istoj sjednici. Prvi se odnosi na mehanizam zaštite vitalnog interesa prilikom odlučivanja u Predsjedništvu BiH, dok drugi obuhvata ustavnost konkretne odredbe entitetskog krivičnog zakonodavstva.
Priprema pravnog odgovora
Prema najavama iz Republike Srpske, od ponedjeljka, 23. novembra, u Narodnoj skupštini trebale bi početi pripreme pravnog odgovora na odluku Ustavnog suda. O tome je govorio generalni sekretar entitetskog parlamenta Dragan Dakić.
Dakić smatra da je Ustavni sud odlučivanjem o vetu Željke Cvijanović ušao u političko pitanje. Prema njegovom tumačenju, Republika Srpska treba nastupati kao ugovorna strana Dejtonskog mirovnog sporazuma i insistirati na zaštiti svojih institucija.
On tvrdi da Dejtonski sporazum ne daje ovlaštenje za zadiranje u entitetske institucije na način koji vidi u posljednjoj odluci Suda. Takav stav predstavlja njegovo tumačenje ustavnog položaja Republike Srpske, dok je Ustavni sud u predmetu U-17/26 donio odluku na osnovu odredaba Ustava BiH.
U dostavljenim informacijama nije precizirano kakav će pravni akt biti pripremljen niti koje će konkretne korake Narodna skupština razmatrati. Najavljena aktivnost zasad se odnosi na pripremu odgovora, a ne na već usvojenu odluku entitetskog parlamenta.
Spor oko veta
Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Željko Budimir također je kritikovao odluku Ustavnog suda. Prema njegovoj ocjeni, poništavanje veta predstavlja napad na mehanizam koji smatra posljednjim sredstvom zaštite ustavnih prava konstitutivnih naroda.
Budimir je time otvorio pitanje položaja mehanizma vitalnog interesa u sistemu odlučivanja Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Njegova kritika usmjerena je na posljedice koje odluka, prema njegovom mišljenju, može imati na buduće korištenje tog mehanizma.
Reagovao je i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radan Ostojić. On očekuje da će Narodna skupština ponovo razmatrati ovo pitanje, smatrajući da entitetske institucije trebaju imati ključnu ulogu u zaštiti prava Republike Srpske i srpskog naroda.
Izjave dvojice ministara pokazuju da se političko protivljenje ne ograničava samo na najavu obustave razgovora o državnoj vlasti. Predstavnici entitetskih institucija najavljuju i ponovno otvaranje pitanja pred Narodnom skupštinom.
Najteži udar
Posebno oštru ocjenu iznio je profesor ustavnog prava Siniša Karan, koji smatra da odluka Ustavnog suda ima dalekosežne posljedice za ustavni položaj Republike Srpske. On je osporio način na koji je Sud odlučivao o vetu Željke Cvijanović.
Karan je odluku nazvao „jednim od najtežih udara na ustavni položaj entiteta RS u 31 godini“. Takvom ocjenom svrstao ju je među najznačajnije ustavnopravne sporove iz perspektive političkog rukovodstva Republike Srpske.
Optužio je sudije da svojim odlučivanjem mijenjaju ustavni poredak koji su dužne štititi. Prema njegovom tumačenju, takvo postupanje ne ugrožava samo položaj Republike Srpske nego i ustavne temelje Bosne i Hercegovine.
Riječ je o Karanovoj pravnoj i političkoj ocjeni, koja se razlikuje od zaključka Ustavnog suda o neusklađenosti osporenih akata s Ustavom BiH. Njegove tvrdnje predstavljaju dio šireg protivljenja odluci među zvaničnicima Republike Srpske.
Raniji sudski sporovi
U kontekstu posljednjih reakcija ponovo su spomenute i ranije odluke Ustavnog suda koje su se odnosile na institucije Republike Srpske. Među njima su predmeti povezani s nacrtom entitetskog ustava i izborom Vlade Republike Srpske.
Odluka o izboru Vlade odnosila se na akte o imenovanju saziva iz septembra 2025. godine. Ustavni sud ocijenio je te akte neustavnim za period njihovog važenja, koji je trajao do 18. januara 2026. godine.
Ovi predmeti predstavljaju zasebne ustavnopravne postupke, ali ih politički predstavnici Republike Srpske povezuju s raspravom o nadležnostima državnih i entitetskih institucija. Posljednja odluka o vetu Željke Cvijanović dodatno je zaoštrila te odnose.
Najavljena institucionalna reakcija sada je usmjerena na pripremu pravnog odgovora i uslovljavanje nastavka razgovora o formiranju vlasti. Ostaje da se vidi kakve će konkretne odluke Narodna skupština Republike Srpske razmatrati nakon početka najavljenih priprema.

