Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac izazvao je pažnju javnosti objavom u kojoj je oštro kritikovao odluku Ustavnog suda BiH o zabrani isticanja obilježja Armije Republike Bosne i Hercegovine. Funkcioner SNSD-a poručio je da takve simbole neće dozvoliti na području Republike Srpske, a zatim postavio pitanje kako bi javnost reagovala kada bi se on na sarajevskom Marijin Dvoru pojavio u uniformi Vojske Republike Srpske i s njenom zastavom.
Košarčeva oštra poruka
Staša Košarac reagovao je na odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kojom je neustavnom proglašena odredba Krivičnog zakonika Republike Srpske o zabrani javnog isticanja određenih simbola Armije RBiH. Njegova reakcija uslijedila je nakon 176. plenarne sjednice Suda, održane 19. i 20. novembra.
Košarac je na društvenim mrežama izrazio protivljenje odluci, naglašavajući da ne prihvata mogućnost javnog korištenja ratnih obilježja Armije RBiH na teritoriji Republike Srpske. U svojoj objavi otišao je i korak dalje, uporedivši tu situaciju s hipotetičkim pojavljivanjem u Sarajevu u uniformi i sa zastavom Vojske Republike Srpske.
– Za neke glave je normalno da se ratnim zastavama tzv. Armije BiH maše po Srpskoj. To nećemo dozvoliti! Pitam ih šta bi uradili kada bih sutra došao na Marijin Dvor u uniformi Vojske Republike Srpske i sa zastavom Vojske Republike Srpske?! – napisao je Košarac.
Njegova izjava otvorila je pitanje odnosa prema ratnim simbolima i različitih političkih tumačenja odluke Ustavnog suda. Ipak, Košarac nije izričito najavio da će zaista doći na Marijin Dvor u uniformi VRS-a, nego je takvu mogućnost predstavio kroz pitanje upućeno političkim neistomišljenicima.
Šta je odlučeno
Ustavni sud Bosne i Hercegovine na 176. plenarnoj sjednici razmatrao je ustavnost odredbe Krivičnog zakonika Republike Srpske kojom je bilo zabranjeno javno korištenje određenih obilježja Armije Republike Bosne i Hercegovine. Nakon razmatranja predmetnog zakonskog rješenja Sud je utvrdio njegovu neusklađenost s Ustavom BiH.
Sporna odredba obuhvatala je javno isticanje, prikazivanje, nošenje, proizvodnju i širenje zastava, simbola, oznaka, pozdrava i parola kojima se promovira ili veliča Armija RBiH. Takve aktivnosti bile su obuhvaćene krivičnopravnom zabranom propisanom zakonodavstvom Republike Srpske.
Odluka Ustavnog suda odnosi se na ustavnost konkretne zakonske odredbe, a ne na naredbu da se zastave ili druga obilježja Armije RBiH postavljaju na određenim lokacijama. Upravo je ta razlika važna za razumijevanje sadržaja sudske odluke i političkih reakcija koje su uslijedile.
Košarac je, međutim, odluku predstavio prvenstveno kroz pitanje mogućeg isticanja ratnih zastava na području Republike Srpske. Njegova poruka pokazuje protivljenje pravnim posljedicama odluke, ali ne mijenja njen sadržaj niti ustavnopravni predmet o kojem je Sud odlučivao.
Nadležnosti Narodne skupštine
U obrazloženju odluke Ustavni sud BiH posebno se osvrnuo na pitanje nadležnosti Narodne skupštine Republike Srpske. Sud je zaključio da entitetski parlament nije nadležan odlučivati o prestanku važenja pravnih akata institucija Republike Bosne i Hercegovine.
Takav zaključak povezan je s ustavnim kontinuitetom Republike Bosne i Hercegovine, koji je priznat Ustavom BiH. Sud je time razmatrao granice zakonodavnih ovlaštenja entiteta u odnosu na pravni kontinuitet državnih institucija.
Ovaj dio obrazloženja predstavlja važan element odluke jer se ne odnosi isključivo na javno isticanje zastava. U središtu ustavnopravnog pitanja nalazi se i mogućnost entitetskog zakonodavca da svojim propisima uređuje pravne posljedice akata institucija Republike BiH.
Politički predstavnici Republike Srpske odluku su predstavili kao zadiranje u entitetske nadležnosti. Takvo tumačenje razlikuje se od zaključka Ustavnog suda, koji je osporenu odredbu ocjenjivao prema Ustavu Bosne i Hercegovine.
Vojno naslijeđe BiH
Ustavni sud u obrazloženju je podsjetio i na položaj Armije Republike Bosne i Hercegovine u vojnom naslijeđu današnjih Oružanih snaga BiH. Prema navodima iz odluke, Armija RBiH predstavlja dio njihovog vojnog naslijeđa i identiteta.
Sud je ukazao i na propise koji uređuju isticanje prepoznatljivih obilježja u odgovarajućim pješadijskim pukovima Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Time je pitanje historijskih vojnih simbola povezano s postojećim pravnim okvirom državnih odbrambenih institucija.
Ovakvo obrazloženje važno je zbog razlike između zakonski uređenog vojnog naslijeđa i političkih stavova o ratnim obilježjima. Sud je razmatrao pravni status simbola u kontekstu ustavnog poretka, dok se Košarčeva reakcija prvenstveno odnosi na njihovo moguće javno isticanje.
Pitanje Marijin Dvora
Posebnu pažnju u Košarčevoj objavi privuklo je spominjanje Marijin Dvora, jednog od prepoznatljivih dijelova Sarajeva. Ministar je postavio pitanje kako bi se reagovalo kada bi se upravo na toj lokaciji pojavio u uniformi Vojske Republike Srpske i sa zastavom te vojske.
Takvim poređenjem pokušao je otvoriti raspravu o odnosu prema različitim ratnim obilježjima u Bosni i Hercegovini. Međutim, u njegovoj objavi nije navedeno da je već organizovan bilo kakav dolazak u Sarajevo niti da postoji konkretan plan takvog javnog nastupa.
Njegova izjava zato se može razumjeti kao politički izazov upućen onima koji podržavaju odluku Ustavnog suda. Ona ne predstavlja potvrdu najavljenog događaja, nego hipotetičko pitanje kojim Košarac izražava nezadovoljstvo.
Istovremeno, eventualno javno pojavljivanje s određenim vojnim obilježjima predstavljalo bi zasebno pitanje koje bi se moralo razmatrati u skladu s važećim propisima. Odluka Ustavnog suda o članu Krivičnog zakonika Republike Srpske ne daje automatski odgovor na svaku moguću situaciju korištenja ratnih simbola.
Političke reakcije
Odluka Ustavnog suda izazvala je protivljenje više političkih predstavnika Republike Srpske. Njihove reakcije usmjerene su na pitanje entitetskih nadležnosti, statusa ratnih obilježja i odnosa prema državnim pravosudnim institucijama.
Košarčeva objava razlikuje se po tome što je raspravu prenijela na konkretan primjer mogućeg dolaska u Sarajevo. Umjesto da se zadrži isključivo na pravnom obrazloženju odluke, ministar je postavio pitanje koje se odnosi na javno korištenje obilježja Vojske Republike Srpske.
Time je dodatno naglašena politička osjetljivost teme ratnih simbola u Bosni i Hercegovini. Ipak, u dostavljenim informacijama nisu navedene konkretne reakcije sarajevskih zvaničnika na Košarčevu objavu, pa se ne može govoriti o njihovom zvaničnom odgovoru.
Pravne i političke posljedice
Košarčeva poruka pokazuje da se protivljenje odluci Ustavnog suda ne ograničava na njeno pravno tumačenje. Rasprava je proširena na pitanje odnosa prema ratnim obilježjima u različitim dijelovima Bosne i Hercegovine.
Ustavni sud je, s druge strane, odlučivao o usklađenosti određene zakonske zabrane s Ustavom BiH. Njegova odluka zasniva se na pitanju nadležnosti entitetskog zakonodavca i pravnog kontinuiteta institucija Republike Bosne i Hercegovine.
Dok Košarac poručuje da neće prihvatiti javno isticanje obilježja Armije RBiH u Republici Srpskoj, ostaje činjenica da je Sud spornu zakonsku odredbu proglasio neustavnom. Političko protivljenje takvoj odluci ne predstavlja samo po sebi promjenu njenog pravnog učinka.
Njegovo pitanje o dolasku na Marijin Dvor u uniformi VRS-a tako ostaje dio političke polemike, a ne potvrđena najava konkretnog događaja. Slučaj pokazuje koliko odluke koje se odnose na historijska vojna obilježja mogu otvoriti šire rasprave o ustavnim nadležnostima, državnom kontinuitetu i političkim odnosima u Bosni i Hercegovini.

