Nova politička inicijativa iz Hercegovine mogla bi dodatno zaoštriti odnose uoči Općih izbora u Bosni i Hercegovini. Hrvatska stranka prava BiH zatražila je od Centralne izborne komisije BiH da ispita djelovanje Demokratske fronte i, ukoliko utvrdi postojanje zakonskih uslova, zabrani toj stranci učešće na izborima.
HSP BiH svoj zahtjev temelji na tvrdnji da Demokratska fronta svojim dugogodišnjim političkim djelovanjem podriva ustavni poredak Bosne i Hercegovine, osporava princip konstitutivnosti naroda i dodatno narušava odnose između Hrvata i Bošnjaka.
Riječ je o političkim tvrdnjama HSP-a BiH, dok bi eventualno postojanje pravnog osnova za bilo kakvu odluku o učešću DF-a na izborima morale utvrditi nadležne institucije u skladu sa zakonom.
Zahtjev prema CIK-u
Iz HSP-a BiH tvrde da politički program i javni nastupi Demokratske fronte već godinama dovode u pitanje temeljna ustavna načela na kojima počiva Bosna i Hercegovina.
Posebno problematiziraju zalaganje DF-a za građanski koncept države, koji u HSP-u tumače kao pokušaj uspostavljanja unitarnog sistema i odstupanja od sadašnjeg ustavnog uređenja.
HSP takvu politiku povezuje i s teškim historijskim iskustvima Bosne i Hercegovine, upozoravajući da politička retorika kojom se dovodi u pitanje položaj konstitutivnih naroda može imati ozbiljne posljedice.
Prema njihovom stavu, zalaganje za građansku državu nije samo legitimna politička rasprava o budućem uređenju zemlje, već predstavlja pokušaj promjene osnovnih principa na kojima je izgrađen dejtonski ustavni sistem.
Kovačević ponovo tema
Poseban dio kritike usmjeren je prema Slavenu Kovačeviću, kandidatu Demokratske fronte za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
HSP BiH problematizira njegove ranije pravne aktivnosti pred Evropskim sudom za ljudska prava, tvrdeći da je zastupao stavove kojima se osporavaju postojeće ustavno uređenje i princip konstitutivnosti naroda.
Upravo taj slučaj koriste kao jedan od argumenata za tvrdnju da postoji nesklad između učestvovanja DF-a u institucijama uspostavljenim postojećim ustavnim sistemom i istovremenog zalaganja za njegovu promjenu.
Prema HSP-u BiH, političke stranke mogu imati različite programe, ali djelovanje unutar institucija mora ostati u okvirima Ustava i zakona.
Ustav u centru spora
HSP insistira na stavu da se ustavno uređenje Bosne i Hercegovine ne može prihvatati selektivno, odnosno samo u onim dijelovima koji odgovaraju određenoj političkoj opciji.
Njihova poruka je da konstitutivnost Hrvata, Bošnjaka i Srba predstavlja dio postojećeg ustavnog sistema i da se politička prava koja iz toga proizlaze moraju poštovati dok god su takva rješenja na snazi.
Upravo se na ovom pitanju već godinama sukobljavaju različite političke koncepcije budućnosti Bosne i Hercegovine.
Jedan politički blok insistira na snažnijem građanskom principu i jednakom biračkom pravu svakog pojedinca, dok hrvatske stranke uglavnom upozoravaju da takav model u zemlji s tri konstitutivna naroda može dovesti do dominacije brojnijeg naroda nad malobrojnijim.
HSP BiH najnovijim zahtjevom tu raspravu pokušava prebaciti i na teren izbornog zakonodavstva.
Odnosi Hrvata i Bošnjaka
U obrazloženju zahtjeva značajan prostor posvećen je odnosima između hrvatskog i bošnjačkog naroda.
HSP tvrdi da Demokratska fronta svojim političkim djelovanjem produbljuje postojeće nepovjerenje, umjesto da doprinosi kompromisu oko otvorenih ustavnih i izbornih pitanja.
Posebno se protive svakom modelu za koji smatraju da omogućava političkoj većini jednog konstitutivnog naroda da presudno utiče na izbor predstavnika drugog.
Ovo pitanje već dugo predstavlja jednu od najvećih tačaka političkog spora u Federaciji BiH, posebno kada je riječ o izboru hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Iz HSP-a upozoravaju da nastavak takvih sukoba nema posljedice samo za političke stranke.
Prema njihovom stavu, dugotrajne političke krize i međunacionalne tenzije utiču na ekonomsku stabilnost, investicije i odlazak mladih ljudi iz zemlje.
Traže preispitivanje DF-a
HSP BiH smatra da je došlo vrijeme da nadležne institucije detaljnije ispitaju političko djelovanje Demokratske fronte.
U njihovom zahtjevu ne traži se samo politička osuda DF-a, već konkretno postupanje Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.
Od CIK-a očekuju da utvrdi ispunjava li Demokratska fronta sve zakonske uslove za učestvovanje na Općim izborima.
Tek ukoliko bi nadležna institucija utvrdila postojanje odgovarajućeg zakonskog osnova, HSP zahtijeva zabranu učešća DF-a.
Time je otvoreno i pitanje gdje se nalazi granica između slobode političkog djelovanja i zalaganja za promjenu postojećeg ustavnog sistema, s jedne strane, te eventualnog protivustavnog djelovanja, s druge.
Sama činjenica da neka politička stranka zagovara ustavne promjene ne znači automatski da djeluje protivustavno, pa bi eventualna odluka CIK-a morala biti zasnovana na konkretnim odredbama zakona, a ne na političkim ocjenama.
Nova izborna polemika
Najnoviji zahtjev HSP-a BiH dolazi u trenutku kada su pitanja izborne reforme, hrvatskog člana Predsjedništva i položaja konstitutivnih naroda ponovo među najvažnijim političkim temama.
Zbog toga se može očekivati da će zahtjev izazvati reakcije ne samo Demokratske fronte već i drugih stranaka koje zagovaraju snažniji građanski koncept Bosne i Hercegovine.
Istovremeno, hrvatske političke opcije sve glasnije insistiraju na promjenama koje bi, prema njihovom stavu, spriječile mogućnost da brojnije biračko tijelo presudno utiče na izbor hrvatskih političkih predstavnika.
HSP BiH sada je otišao korak dalje i zatražio institucionalno preispitivanje djelovanja jedne od stranaka koja zastupa suprotan politički koncept.
Odluka je na institucijama
Bez obzira na težinu političkih optužbi, pitanje eventualnog učešća neke stranke na izborima ne može biti riješeno političkim saopćenjem.
CIK BiH mora postupati u granicama svojih zakonskih nadležnosti, a eventualna odluka morala bi imati jasno pravno obrazloženje i biti podložna odgovarajućim pravnim procedurama.
Zbog toga zahtjev HSP-a za sada prije svega predstavlja novu političku inicijativu i dodatni pritisak da se otvori rasprava o programu i djelovanju Demokratske fronte.
HSP BiH poručuje da, ukoliko je Bosna i Hercegovina država čiji se ustavni sistem mora poštovati, isti princip mora vrijediti i za konstitutivnost Hrvata.
Njihova završna poruka svodi se na zahtjev da se zaustave politike za koje smatraju da proizvode nove podjele i sukobe.
Da li za njihove zahtjeve postoji i konkretan zakonski osnov za zabranu učešća DF-a na izborima, morat će utvrditi nadležne institucije. Do tada, najnovija inicijativa dodatno pojačava politički sukob između dva potpuno različita pogleda na buduće ustavno i izborno uređenje Bosne i Hercegovine.