Zašto Bošnjaci i Hrvati imaju jednak broj određenih rukovodećih pozicija u državnim institucijama ako podaci posljednjeg popisa pokazuju veliku razliku u njihovoj brojnosti? Upravo to pitanje Elmedin Konaković ponovo je otvorio odgovarajući na kritike pojedinih predstavnika HDZ-a BiH i Koordinacije udruženja Hrvatskog vijeća odbrane BiH.
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i predsjednik Naroda i pravde u svojoj objavi fokusirao se na raspodjelu funkcija u državnim institucijama, tvrdeći da postojeći model ide na štetu Bošnjaka.
Konaković se pritom pozvao na odredbu Ustava Bosne i Hercegovine prema kojoj imenovani funkcioneri u institucijama države u načelu trebaju predstavljati sastav naroda Bosne i Hercegovine.
Spor oko pozicija
Prema Konakovićevim tvrdnjama, problem seže godinama unazad, odnosno u period kada je Adnan Terzić obavljao funkciju predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.
Konaković tvrdi da je SDA tada prihvatila raspodjelu prema kojoj su tri konstitutivna naroda dobila po 12 pozicija na državnom nivou. Upravo takav odnos sada dovodi u pitanje, posebno imajući u vidu rezultate posljednjeg popisa stanovništva.
– Pokazali smo koliko pozicija konzumiraju Hrvati u Bosni i Hercegovini i dokazali da je to na štetu Bošnjaka i suprotno Ustavu. Pitali smo zašto i koji je osnov da Bošnjaci, kojih je više od 50 posto, imaju isti broj kao Hrvati, kojih je tri puta manje, dok Hrvati imaju i desetine drugih rukovodećih pozicija na štetu Bošnjaka – naveo je Konaković.
Njegova argumentacija zasniva se na stavu da ravnopravnost konstitutivnih naroda ne bi trebala automatski značiti identičan broj svih funkcija, posebno ako se uzme u obzir ustavna formulacija o sastavu stanovništva.
Konaković je otvorio i pitanje odnosa u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, kao i zastupljenosti u drugim institucijama. Istovremeno je iznio tvrdnju da Bošnjaci nisu ravnopravno zastupljeni u pojedinim lokalnim zajednicama u kojima vlast ima HDZ BiH.
Odgovor predstavnicima HVO-a
Posebno oštar dio Konakovićeve reakcije odnosio se na Koordinaciju udruženja HVO-a BiH. Povod je bilo njihovo saopćenje u kojem su njegove političke stavove, zajedno sa stavovima Denisa Bećirovića i Slavena Kovačevića, povezali s politikom Slobodana Miloševića.
Konaković je takvo poređenje odbacio i uzvratio kritikom odnosa dijela hrvatske politike prema Miloradu Dodiku.
– Sve dok se strasno grlite s Dodikom, koji glasno promovira i štiti politiku Slobodana Miloševića, a sve kako biste zaštitili ‘12 stolica’, vi ovakvim saopćenjima sramotite Hrvate – poručio je Konaković.
Time je raspravu o raspodjeli pozicija povezao sa širim političkim odnosima HDZ-a BiH i SNSD-a, koje već duže vrijeme kritikuje.
Konaković smatra da postoji kontradikcija između optužbi koje su prema njemu iznijela hrvatska udruženja i njihove, kako je opisuje, šutnje prema politici Milorada Dodika.
Pitanje Hrvata u RS
U nastavku je otvorio pitanje položaja hrvatskog stanovništva na prostoru Republike Srpske. Konaković tvrdi da se u političkim raspravama o položaju Hrvata u BiH nedovoljno govori o broju Hrvata koji su tokom rata napustili područje današnjeg entiteta RS.
Od predstavnika hrvatskih udruženja očekuje da, uz pitanja političkog predstavljanja u Federaciji BiH, jednako snažno govore i o položaju Hrvata u drugom entitetu.
– Sve dok ne govorite o najvećem progonu na prostoru Evrope i činjenici da je 93 posto Hrvata protjerala politika vašeg partnera Dodika s prostora RS, sramotite Hrvate u BiH. Ne samo da ne govorite nego poručujete da ‘čuvaju Republiku Srpsku’ – napisao je.
Riječ je o Konakovićevoj političkoj argumentaciji kojom pokušava pitanje ravnopravnosti Hrvata proširiti izvan rasprave o izboru člana Predsjedništva BiH i raspodjeli funkcija u Federaciji.
Kritike prema HDZ-u
Konaković je zatim direktno kritikovao politički kurs HDZ-a BiH, tvrdeći da je ta stranka u ključnim trenucima prednost davala saradnji sa SNSD-om umjesto evropskim integracijama Bosne i Hercegovine.
Prema njegovom stavu, takav politički odnos nije donio korist ni građanima ni evropskom putu zemlje.
Podsjetio je i na odnose Bošnjaka i Hrvata tokom rata, navodeći da su dvije strane nakon međusobnog sukoba uspjele postići politički dogovor i zajednički se suprotstaviti velikosrpskoj politici.
– Tada su se vodili ispravnim principima, a ne lošom matematikom – naveo je.
Upravo pitanje “matematike” nalazi se u središtu aktuelnog političkog sukoba. Hrvatski politički predstavnici godinama insistiraju na zaštiti konstitutivnosti i mogućnosti da Hrvati imaju presudan utjecaj na izbor svojih predstavnika, dok Konaković sada insistira da se u raspravu uključi i pitanje brojnosti stanovništva prilikom raspodjele funkcija.
Koliko je Hrvata ostalo?
Konaković je hrvatskim političkim predstavnicima postavio i pitanje rezultata politike koju godinama predstavljaju kao borbu za legitimno predstavljanje.
Pozvao ih je da analiziraju koliko Hrvata trenutno živi u Bosni i Hercegovini i zbog čega je veliki broj ljudi napustio zemlju.
Prema njegovom stavu, politička borba nema smisla ako se njen uspjeh mjeri isključivo brojem funkcija, dok istovremeno stanovništvo odlazi i suočava se sa svakodnevnim ekonomskim problemima.
– Šta je takva politika donijela običnom čovjeku – upitao je Konaković.
Time je pokušao raspravu s institucionalne raspodjele prebaciti i na pitanje konkretnih rezultata koje političke stranke nude građanima.
Dogovor pod uslovima
Uprkos veoma oštrom tonu prema HDZ-u BiH i Koordinaciji udruženja HVO-a, Konaković je poručio da ne odbacuje politički dogovor Bošnjaka i Hrvata.
Naprotiv, tvrdi da takav dogovor smatra potrebnim, ali insistira da mora biti zasnovan na ravnopravnosti koju on vidi drugačije od sadašnjeg modela raspodjele pojedinih pozicija.
Njegova reakcija pokazuje da će pitanje odnosa brojnosti stanovništva, konstitutivnosti naroda i raspodjele funkcija vjerovatno ostati jedna od ključnih tačaka političkog sukoba.
Dok hrvatske stranke insistiraju na zaštitnim mehanizmima koji bi trebali spriječiti majorizaciju malobrojnijeg konstitutivnog naroda, Konaković upozorava da se takvi mehanizmi, prema njegovom mišljenju, ne smiju pretvoriti u sistem u kojem Bošnjaci imaju manju zastupljenost nego što bi im pripadala.
– Mi smo za dogovor, ali iskren i fer. Ne potcjenjujte našu dobru volju, ona nije slabost – zaključio je Konaković.
Njegova poruka tako predstavlja nastavak sve otvorenije polemike o budućnosti izbornog sistema i raspodjeli političke moći u Bosni i Hercegovini, ali i signal da će odnosi bošnjačkih i hrvatskih političkih stranaka biti jedna od najosjetljivijih tema u narednom periodu.