Podrška Milorada Dodika ideji o posebnoj hrvatskoj izbornoj jedinici izazvala je oštru reakciju Slavena Kovačevića, kandidata Demokratske fronte za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda. Kovačević upozorava da bi takvo rješenje, umjesto smirivanja političkih odnosa, moglo dodatno ojačati pozicije SNSD-a i HDZ-a BiH i otvoriti još jedan prostor za blokiranje državnih institucija.
Sporna izborna jedinica
Rasprava je pokrenuta nakon Dodikove podrške mogućnosti formiranja posebne izborne jedinice iz koje bi se birao hrvatski član Predsjedništva BiH. Riječ je o pitanju koje se već godinama nalazi u središtu političkog spora oko izmjena Izbornog zakona i takozvanog legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda.
Kovačević takvu ideju kategorično odbacuje. Smatra da Bosna i Hercegovina već ima politički sistem opterećen diskriminacijom građana i da bi stvaranje novih izbornih jedinica zasnovanih na etničkom principu predstavljalo korak u pogrešnom smjeru.
– Bosni i Hercegovini ne trebaju nikakve nove etničke izbore jednice, u sistemu koji je ionako obilježen diskriminacijom građana. – rekao je Kovačević.
Njegova kritika, međutim, nije usmjerena samo na samu ideju posebne izborne jedinice. Kovačević Dodikovu podršku posmatra kroz dugogodišnje političke odnose SNSD-a i HDZ-a BiH, tvrdeći da dvije stranke na ovaj način pokušavaju povećati svoj utjecaj na državnom nivou.
Predsjedništvo u fokusu
Prema Kovačevićevom tumačenju, eventualno uspostavljanje posebne hrvatske izborne jedinice moglo bi promijeniti i političku ulogu Predsjedništva BiH. On smatra da bi se time dodatno ojačao etnički princip odlučivanja, zbog čega je povukao paralelu između Predsjedništva i Doma naroda.
– Podrška Milorada Dodika formiranju posebne hrvatske etničke izbore jedinice je nastojanje SNSD-a i HDZ-a da Predsjedništvo Bosne i Hercegovine pretvore u Dom naroda. – rekao je Kovačević.
Kovačević upravo u mogućnosti novih blokada vidi najveću opasnost. Njegova procjena je da bi SNSD i HDZ BiH, pored političkog utjecaja koji ostvaruju kroz Dom naroda, dobili još snažniju poziciju ukoliko bi slična logika bila prenesena i na Predsjedništvo BiH.
– To u praksi znači jačanje ucjenjivačkog kapaciteta SNSD-a i HDZ u pogledu blokada kojima se u kontinuitetu služe. – rekao je Kovačević.
“Dvostruki obruč”
Najviše pažnje privukla je Kovačevićeva tvrdnja da Dodik i lider HDZ-a BiH Dragan Čović imaju zajedničke političke interese. Upravo njihovu dugogodišnju saradnju koristi kao osnovu za upozorenje o tome šta bi se, prema njegovom mišljenju, moglo dogoditi ukoliko ideja dobije političku podršku.
– Dodik i Čović dijele zajedničke političke interese. Pošto državu već blokiraju preko Doma naroda, blokadom preko Predsjedništva BiH država bi bila stavljena u dvostruki obruč. – rekao je Kovačević.
Ovdje je važno naglasiti da je riječ o Kovačevićevoj političkoj procjeni, a ne o potvrđenom zajedničkom planu SNSD-a i HDZ-a BiH. Dodikova podrška posebnoj izbornoj jedinici jeste javno iskazana, dok Kovačević iz toga izvodi zaključak o mogućim posljedicama takvog političkog savezništva.
Još oštriju ocjenu iznio je govoreći o tome kakav bi sistem, prema njegovom mišljenju, mogao nastati nastavkom takve politike.
– Ono što povezuje Dodika i Čovića je vidna namjera da se stvori autokratija u Bosni i Hercegovini, gdje bi oni metodama totalitarizma kreirali neki zamišljeni politički sistem u kojem politička manjina upravlja političkom većinom. To neće moći nikad. – rekao je Kovačević.
Dva suprotna koncepta
U pozadini cijelog sukoba ostaje višegodišnje pitanje načina izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH. HDZ BiH i stranke koje podržavaju njegove zahtjeve insistiraju na tome da se mora osigurati model prema kojem Hrvati mogu izabrati predstavnika koji ima većinsku podršku hrvatskog biračkog tijela.
Nasuprot tome, DF i dio drugih političkih opcija protive se rješenjima koja bi podrazumijevala dodatne etničke izborne jedinice. Oni smatraju da bi se time postojeće podjele dodatno učvrstile umjesto da se izborni sistem približava evropskim standardima i principu jednakosti građana.
Dodikova podrška hrvatskoj izbornoj jedinici zbog toga je dodatno zaoštrila već postojeći politički spor. Za Kovačevića je posebno problematično što podrška dolazi od lidera SNSD-a, jer smatra da se iza nje nalazi zajednički interes sa politikom koju zastupa Čović.
Evropski standardi
Kovačević na kraju svoje poruke jasno odbacuje mogućnost da nove etničke podjele budu predstavljene kao rješenje za budućnost Bosne i Hercegovine. Kao alternativu ističe demokratiju i evropske standarde.
– Došlo je vrijeme za demokraciju i evropske standarde. Sve drugo, naprosto je neprihvatljivo. – rekao je Kovačević.
Njegova reakcija pokazuje da će pitanje izmjena Izbornog zakona i načina izbora članova Predsjedništva BiH imati važno mjesto i u kampanji za Opće izbore 2026. godine. Kao kandidat DF-a iz reda hrvatskog naroda, Kovačević će se upravo na tom pitanju direktno suprotstaviti političkom konceptu koji zagovaraju HDZ BiH i njegovi saveznici.
Da li će ideja o posebnoj hrvatskoj izbornoj jedinici ikada dobiti oblik konkretnog prijedloga i potrebnu podršku u institucijama ostaje otvoreno. Kovačević je, međutim, već jasno poručio šta misli o njenim mogućim posljedicama: umjesto rješenja hrvatskog pitanja, u njoj vidi mogućnost stvaranja dodatnog mehanizma političkih blokada i stavljanja države u ono što je nazvao “dvostrukim obručem”.