Home Zdravlje Mentalno zdravlje nije samo odsustvo bolesti, psiholog skreće pažnju na rad i...

Mentalno zdravlje nije samo odsustvo bolesti, psiholog skreće pažnju na rad i brigu o sebi…

371
0
Zdravlje,
Zdravlje,

Mentalno zdravlje nije samo odsustvo bolesti, psiholog skreće pažnju na rad i brigu o sebi…

Ratovi, ekonomska kriza i siromaštvo samo su neki od segmenata čiji utjecaj ima negativne posljedice po mentalno zdravlje. Toliko često spominjano, sigurno nekad i pogrešno protumačeno – znamo li šta je zapravo mentalno zdravlje?

U svijetu se svakog 10. oktobra obilježava Svjetski dan mentalnog zdravlja. Kroz različite kampanje, okupljanja, razgovore i prezentacije, cilj obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja jeste podizanje svjesti o njegovoj važnosti.

Iako često, a da toga nismo ni svjesni, zanemarujemo mentalno zdravlje. Primat nam je na fizičkom zdravlju, a zaboravljamo ono najvažnije – u zdravom tijelu zdrav duh. To nam je isto potvrdio, objasnio i obrazložio klinički psiholog Remzija Šetić.

Sa određenom porukom, posljednjih godina je u fokusu globalno mentalno zdravlje. Ove godine, ključna poruka obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja je “Brinuti o mentalnom zdravlju na globalnom nivou”.

Mentalno zdravlje je podjednako važno kao i fizičko

Nakon pandemije koronavirusa, te mnogih kriza koje su uslovile prisilne migracije, samim tim je sve to prouzrokovalo krizu po mentalno zdravlje i dobrobit čovjeka.

“Mentalno zdravlje je jednako važno kao i fizičko, nema zdravlja bez mentalnog. Mi čovjeka moramo posmatrati kao cjelovitu ličnost koja je jedinostvo svih njegovih karakteristika. Jedino ukoliko imamo sklad svih njegovih stanja, onda možemo govoriti o mentalnom zdravlju”, ističe na početku razgovora psiholog Šeti.

Ono na šta on posebno skreće pažnju jeste činjenica da mentalno zdravlje nije samo odsustvo poremećaja ili oboljenja, već je ono “mogućnost postizanja svih čovjekovih kapaciteta”.

“Mentalno zdravlje nije samo odsustvo bolesti. Naprotiv, priča o mentalnom zdravlju jeste da je to puno ostvarenje jednog čovjeka. Potpuno mentalno zdravlje je teško dostići, ali to je stanje u kojem čovjek može da postigne sve svoje kapacitete. Odsustvo mentalnog poremećaja ne znači da mi trebamo prestati pričati o mentalnom zdravlju”, ističe Šetić.

Na sve to, jedno društvo, kako nam priča psiholog Šetić, neće doživjeti svoj razvoj ukoliko se suočava sa krizama koje utječu na mentalno zdravlje.

Savremeni način života je najveći krivac za to. On stvara i čovjeka dovodi u stanje ugroženosti koje ne mora biti realno, a ugroženost nas vodi ka disfunkcionalnosti.

“Mi moramo imati svijest o važnosti mentalnog zdravlja. Zato se i vode kampanje. Jer nekako je kod nas još uvijek pojam mentalnog zdravlja apstraktan. Svako će na svoj način tumačiti kako pristupiti mentalnom zdravlju, ali trebamo težiti stvari koje doprinose našoj dobrobiti – finansijskoj, borba protiv siromaštva recimo”, govori Šetić i kaže da se briga o mentalnom zdravlju razlikuje od pojedinca do pojedinca.

Ono što je veoma važno naglasiti, i što će se usaglasiti kada se radi o bilo kojoj individui, jeste da je priča o mentalnom zdravlju već rad na sebi, dakle – naša svjesnost postojanja mentalnog zdravlja.

“Mentalno zdravlje ne mora i ne znači samo odsustvo bolesti, poremećaja, oboljenja. Briga o sebi, u ma kojem pogledu, je i briga o mentalnom zdravlju”, naglasio je psiholog Šetić.

Nakon pandemije koronavirusa zabilježen je porast prisutnosti anksioznosti, pogotovo kod djece i mladih. Na osnovu istraživanja koje je sprovedeno u Kantonu Sarajevu u maju ove godine, podaci pokazuju da svako četvrto dijete u predmetnoj nastavi ima jedan oblik anksioznosti.

Vlada Kantona Sarajavo, u saradnji sa Ministarstvom za odgoj i obrazovanje KS, zaposlili su 77 psihologa u osnovnim i srednjim školama što je već jedan od primjera da se u našem društvu podiže svijet o mentalnom zdravlju.