Može li jedna politička stranka biti spriječena da učestvuje na Općim izborima zbog svog političkog programa, slogana i stavova o budućem uređenju Bosne i Hercegovine? Upravo to pitanje otvoreno je nakon što je Hrvatska stranka prava BiH uputila Centralnoj izbornoj komisiji BiH zahtjev za preispitivanje ispunjava li Demokratska fronta sve zakonske uslove za učešće na Općim izborima 2026. godine.
Zahtjev je potpisao predsjednik HSP-a BiH Nikola Raguž, a u dokumentu se navodi niz razloga zbog kojih ova stranka smatra da bi CIK trebao detaljno ispitati djelovanje DF-a. U centru njihovih primjedbi nalaze se pitanja konstitutivnosti naroda, legitimnog političkog predstavljanja, kandidature Slavena Kovačevića i slogana Demokratske fronte.
Zahtjev prema CIK-u
HSP BiH tvrdi da višegodišnje političko djelovanje Demokratske fronte otvara pitanje odnosa te stranke prema temeljnim ustavnim principima Bosne i Hercegovine.
– HSP BiH podnosi CIK-u BiH zahtjev da, u okviru svojih zakonskih ovlasti, preispita ispunjava li DF sve zakonske uslove za učešće na Općim izborima 2026. godine te utvrdi postoje li zakonske smetnje za njeno daljnje učešće u izbornom procesu – navodi se u zahtjevu HSP-a BiH.
HSP posebno problematizira pitanje konstitutivnosti Bošnjaka, Hrvata i Srba i tvrdi da političko djelovanje ne bi smjelo dovesti do situacije u kojoj jedan narod presudno utječe na izbor političkih predstavnika drugog.
U zahtjevu se pozivaju i na odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine U-5/98, navodeći da je njome potvrđen princip konstitutivnosti tri naroda na cijeloj teritoriji zemlje.
Spor oko predstavljanja
Jedan od glavnih razloga za zahtjev prema CIK-u jeste dugogodišnji politički spor o tome šta predstavlja legitimno političko predstavljanje.
HSP smatra da se kroz postojeći izborni sistem može dogoditi da politička volja brojnijeg naroda presudno utječe na izbor člana Predsjedništva iz reda drugog konstitutivnog naroda.
Posebno ističu podršku Demokratske fronte Slavenu Kovačeviću kao kandidatu za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.
Prema njihovom stavu, takva kandidatura ponovo otvara pitanje može li osoba osvojiti poziciju hrvatskog člana Predsjedništva bez većinske političke podrške hrvatskog biračkog tijela.
Sa druge strane, sama kandidatura i politička podrška kandidatu odvijaju se unutar postojećeg ustavnog i izbornog sistema, zbog čega će eventualnu pravnu relevantnost primjedbi morati procjenjivati nadležne institucije.
Sporni slogan DF-a
Drugi dio zahtjeva odnosi se na slogan Demokratske fronte za Opće izbore 2026. godine, “Građanska, zemlja ljiljana”.
HSP tvrdi da slogan ne treba posmatrati izolovano, već u kombinaciji s ukupnim političkim djelovanjem te stranke.
DF koncept građanske Bosne i Hercegovine predstavlja kao političku viziju u kojoj bi individualna prava građana imala snažniju ulogu, dok stranke koje insistiraju na legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda upozoravaju da bi takav model mogao voditi preglasavanju manje brojnih naroda.
HSP pritom navodi da ne osporava pravo političkoj stranci da zagovara ustavne promjene. Njihova primjedba je da takvo zagovaranje, kada se poveže s drugačijim tumačenjem konstitutivnosti i predstavljanja, treba biti predmet analize CIK-a.
Kovačević pod lupom
Posebna tačka zahtjeva odnosi se na nacionalno izjašnjavanje Slavena Kovačevića.
HSP smatra da se nacionalna pripadnost ne bi smjela koristiti na način koji bi omogućavao ostvarivanje određene političke koristi ili kandidaturu za funkciju koja je Ustavom vezana za pripadnika jednog od konstitutivnih naroda.
U tom dijelu zahtjeva spominje se i odluka Ustavnog suda BiH U-66/15, uz poziv CIK-u da procijeni njenu relevantnost za konkretni slučaj.
Time se otvara jedno od najosjetljivijih pitanja predstojećih izbora – kako se pravno tretira nacionalno izjašnjavanje kandidata i postoje li ograničenja koja bi mogla utjecati na njegovu kandidaturu.
HSP smatra da bi CIK trebao detaljno provjeriti sve okolnosti prije potvrđivanja konačnog učešća u izbornom procesu.
Pozivanje na Ustav
U zahtjevu se insistira i na poštivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
HSP navodi da je Ustav BiH najviši pravni akt države i da su odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće.
Prema njihovom tumačenju, političke stranke koje učestvuju u izbornom procesu moraju svoje djelovanje uskladiti sa temeljnim ustavnim principima.
U tom kontekstu spominje se i odluka U-23/14, koju HSP navodi kao dodatni argument za obavezu poštivanja Ustava, državnih zakona i odluka nadležnih institucija.
Međutim, ostaje ključno pitanje može li političko zagovaranje drugačijeg ustavnog modela samo po sebi predstavljati osnov za zabranu učešća na izborima ili se radi o legitimnom političkom programu koji se može ostvarivati isključivo kroz propisane ustavne procedure.
Upozorenje na podjele
HSP u svom zahtjevu upozorava i na produbljivanje međunacionalnih podjela.
Tvrde da političke poruke kojima se, prema njihovom mišljenju, dovode u pitanje kolektivna prava konstitutivnih naroda mogu dodatno pogoršati odnose između Hrvata i Bošnjaka.
Posebno upozoravaju da politički sukobi imaju posljedice koje nisu ograničene samo na institucije.
Dugotrajne blokade, nesigurnost i političko nepovjerenje, prema njihovom stavu, negativno djeluju na ekonomiju, investicije i demografsku situaciju.
Odlazak mladih iz Bosne i Hercegovine HSP povezuje i s atmosferom političkih sukoba koja traje godinama.
Devet zahtjeva
HSP je od Centralne izborne komisije zatražio da provede detaljnu provjeru svih pravnih i političkih okolnosti koje navode u svom podnesku.
Traže provjeru zakonskih uslova za učešće DF-a, analizu političkog djelovanja te stranke, razmatranje stavova o konstitutivnosti i legitimnom predstavljanju, kao i ocjenu slogana “Građanska, zemlja ljiljana”.
CIK je pozvan i da ispita okolnosti podrške Slavenu Kovačeviću te pitanje njegovog nacionalnog izjašnjavanja.
HSP traži da se utvrdi postoje li zakonske smetnje za učešće Demokratske fronte na izborima i da se, ukoliko CIK nije nadležan za pojedine elemente zahtjeva, predmet proslijedi drugoj nadležnoj instituciji.
Također traže da budu službeno i pisanim putem obaviješteni o rezultatima postupka.
Kažu da ne traže zabranu mišljenja
Na kraju zahtjeva HSP pokušava napraviti razliku između zabrane političkog mišljenja i provođenja zakona.
– Tražimo jednaku primjenu Ustava i zakona Bosne i Hercegovine na sve političke subjekte. Ako su Bošnjaci, Hrvati i Srbi konstitutivni narodi, onda njihova konstitutivnost nije stvar političke volje bilo koje stranke – navode iz HSP-a BiH.
Njihov stav je da se legitimno političko predstavljanje ne smije zaobilaziti političkim mehanizmima koje smatraju inženjeringom.
– Ako je legitimno političko predstavljanje sastavni dio ustavnog poretka, ono se ne može zaobilaziti političkim inženjeringom – navode iz HSP-a BiH.
Posebno insistiraju i na obaveznosti odluka Ustavnog suda.
– A ako su odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine konačne i obavezujuće, onda ih moraju poštovati svi – političke stranke, kandidati i institucije – navode iz HSP-a BiH.
Na kraju očekuju da CIK zahtjev razmotri bez političke pristrasnosti.
– HSP BiH očekuje od CIK-a da ovaj zahtjev razmotri krajnje ozbiljno, nepristrano i u skladu s Ustavom i zakonima Bosne i Hercegovine – dodaje se u zahtjevu HSP-a BiH.
Čeka se odgovor CIK-a
Za sada je riječ o zahtjevu jedne političke stranke, a ne o odluci Centralne izborne komisije da Demokratskoj fronti zabrani učešće na izborima.
Upravo će stav CIK-a pokazati imaju li argumenti HSP-a pravnu osnovu za pokretanje ozbiljnijeg postupka ili se cijela inicijativa nalazi prvenstveno u domenu političkog sukoba pred izbore.
Zahtjev, međutim, već pokazuje koliko će pitanje kandidature Slavena Kovačevića i sukob između građanskog koncepta države i principa legitimnog predstavljanja biti važni u predizbornoj kampanji.
Ukoliko CIK odbaci zahtjev, politička polemika sigurno neće nestati. Ako ga, s druge strane, odluči detaljnije razmatrati, slučaj bi mogao otvoriti potpuno novu pravnu i političku bitku nekoliko mjeseci prije izbora.