Milorad Dodik uputio je poziv građanima srpskog porijekla koji žive u Sjedinjenim Američkim Državama da na predstojećim izborima za Kongres podrže republikanske kandidate povezane sa Donaldom Trumpom. Lider SNSD-a ponovo je pohvalio američkog predsjednika, predstavivši njegovu politiku kao borbu protiv globalizma i za očuvanje nacionalnog suvereniteta, dok istovremeno nastoji utjecati i na političko opredjeljenje birača u Srbiji.
Poziv Srbima u Americi
Obraćajući se novinarima u Banjoj Luci, Dodik je govorio o političkim prilikama u Sjedinjenim Američkim Državama i značaju predstojećih kongresnih izbora. Posebno je istakao politiku Donalda Trumpa, kojeg smatra jednim od najvažnijih protivnika globalizma na međunarodnoj političkoj sceni.
Prema Dodikovom tumačenju, Trumpova politička borba nije ograničena samo na unutrašnje prilike u Americi, nego ima šire posljedice za narode koji žele očuvati vlastiti identitet i suverenitet. U tom kontekstu spomenuo je i Srbe, za koje smatra da dijele određene političke ciljeve s američkim predsjednikom.
– Pozivam sve ljude srpskog porijekla u Americi da razumiju da je Trump otvorio borbu protiv globalista i da trebaju na ovim izborima podržati politiku koja ide za tim da etablira borbu za vraćanje suvereniteta i identiteta narodima – kazao je Dodik.
Ovim istupom Dodik je još jednom pokazao koliko pažnje posvećuje političkim dešavanjima u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegov poziv predstavlja javno svrstavanje uz Trumpovu političku opciju, iako se izbori održavaju izvan Bosne i Hercegovine.
Trump kao politički saveznik
Dodik već godinama izražava podršku Donaldu Trumpu, a takav odnos počeo je razvijati još tokom njegove prve predsjedničke kampanje. Trumpovu politiku predstavlja kao suprotnost međunarodnim političkim procesima koje smatra nepovoljnim za Republiku Srpsku.
Posebno naglašava pitanja državnog suvereniteta, nacionalnog identiteta i odnosa prema međunarodnim institucijama. U njegovim nastupima Trump se često pojavljuje kao političar čiji bi pristup mogao odgovarati interesima koje zastupa rukovodstvo SNSD-a.
Dodik je u Banjoj Luci ponovo kritikovao globalizam, povezujući ga s brojnim političkim i društvenim problemima. Globaliste i liberale opisao je izrazito negativno, predstavljajući ih kao protivnike politike očuvanja nacionalnih identiteta.
Takve ocjene odražavaju njegov politički stav, ali ne predstavljaju općeprihvaćeno objašnjenje uzroka međunarodnih problema. Pojmovi globalizma i liberalizma obuhvataju različite političke i ekonomske ideje, zbog čega njihovo poistovjećivanje s jedinstvenim političkim protivnikom predstavlja pojednostavljeno tumačenje.
Kontroverzne tvrdnje o Evropi
Tokom obraćanja Dodik se osvrnuo i na odnose između islama i kršćanstva, iznoseći tvrdnju da je riječ o širem civilizacijskom sukobu. Govorio je i o položaju muslimana u Evropi, koristeći formulacije koje čitavu vjersku zajednicu povezuju s negativnim društvenim promjenama.
Prema njegovom tumačenju, Srbi u Bosni i Hercegovini prepoznali su takvu opasnost još početkom devedesetih godina. Dodik je pritom ustvrdio da je formiranje tadašnje srpske paradržavne strukture 1992. godine predstavljalo odgovor na prijetnje koje je opisivao.
Riječ je o njegovom političkom tumačenju historijskih događaja i međuvjerskih odnosa, a ne o utvrđenoj činjenici da jedna vjerska zajednica predstavlja prijetnju drugoj. Takve izjave dodatno pokazuju koliko Dodik u svojim političkim nastupima povezuje savremene međunarodne odnose s događajima iz prošlosti.
Posebno je značajno što ove poruke iznosi u kontekstu podrške američkom predsjedniku. Time nastoji prikazati vlastitu politiku kao dio šireg međunarodnog političkog pravca koji se protivi globalizmu i naglašava nacionalni suverenitet.
Lobiranje u Washingtonu
Dodikova podrška Trumpu nije ostala ograničena na javne izjave. Vlasti Republike Srpske tokom prethodnog perioda ulagale su značajna sredstva u lobističke aktivnosti u Sjedinjenim Američkim Državama, nastojeći ostvariti kontakte s američkim političkim i poslovnim krugovima.
Posebnu pažnju privukle su kompanije povezane sa ljudima bliskim Trumpovoj administraciji i Republikanskoj stranci. Njihovi angažmani otvorili su pitanja o ciljevima međunarodnog lobiranja i načinu korištenja budžetskih sredstava Republike Srpske.
U oktobru 2025. godine američka administracija ukinula je sankcije Dodiku i većem broju njegovih saradnika. Taj događaj predstavljao je važnu promjenu u njihovom odnosu s američkim institucijama, nakon perioda u kojem su bili obuhvaćeni restriktivnim mjerama.
Dodikovi politički saveznici takav razvoj događaja povezuju s promjenama američke politike prema Republici Srpskoj. Međutim, samo vremensko podudaranje lobističkih aktivnosti i ukidanja sankcija nije dovoljno da se utvrdi da su upravo ti angažmani bili presudni za odluku Washingtona.
Podrška Orbanu i Vučiću
Poziv srpskoj dijaspori u Americi nije prvi slučaj u kojem Dodik javno podržava određenu političku opciju na izborima u drugoj državi. Ranije je pozivao Srbe u Mađarskoj da podrže Viktora Orbana i njegovu političku stranku na tamošnjim izborima.
Dodik i Orban održavaju bliske političke odnose, a njihova saradnja često je predstavljana kroz pitanja suvereniteta, nacionalne politike i odnosa prema institucijama Evropske unije. Zbog toga Dodikova podrška mađarskom premijeru nije predstavljala iznenađenje.
Sličan pristup primjenjuje i prema Aleksandru Vučiću, s kojim godinama održava bliske političke veze. Uoči parlamentarnih izbora u Srbiji, zakazanih za 25. oktobar, Dodik nastoji motivisati građane koji imaju državljanstvo Srbije da izađu na glasanje.
Njegove poruke posebno su usmjerene prema biračima iz Bosne i Hercegovine koji imaju pravo učestvovati na izborima u Srbiji. Dodik ih poziva da podrže listu Aleksandra Vučića, čime se otvoreno uključuje u političku kampanju u susjednoj državi.
Studentska lista i zabrane
Istovremeno, u Republici Srpskoj pojavile su se kontroverze zbog postupanja policije prema aktivistima koji podržavaju studentski pokret u Srbiji. Studentska lista predstavlja političku konkurenciju Vučićevoj Srpskoj naprednoj stranci, a njeni simpatizeri pokušavali su organizovati okupljanja i u Banjoj Luci.
Vlasti Republike Srpske zabranile su pojedine skupove solidarnosti sa studentima, pozivajući se na sigurnosne razloge. Organizatori su takve odluke ocijenili politički motivisanim i najavili mogućnost pravnog osporavanja zabrana.
Ove okolnosti dodatno su otvorile pitanje odnosa vlasti Republike Srpske prema različitim političkim opcijama u Srbiji. Dok Dodik javno poziva birače da podrže Vučića, aktivisti koji izražavaju podršku studentskom pokretu suočavaju se s ograničenjima organizovanja javnih okupljanja.
Ipak, za utvrđivanje eventualne nezakonitosti policijskih odluka potrebno je razmotriti njihova konkretna obrazloženja i propise koji uređuju slobodu mirnog okupljanja. Organizatori smatraju da su zabrane političke prirode, dok su nadležni organi kao razlog navodili sigurnost.
Političke poruke dijaspori
Dodikovi pozivi biračima u Americi, Mađarskoj i Srbiji pokazuju da lider SNSD-a nastoji održavati političke veze i izvan Bosne i Hercegovine. Njegove poruke uglavnom su usmjerene prema političarima koje smatra saveznicima i čije stavove o nacionalnom suverenitetu javno podržava.
Posebno mjesto u takvoj politici zauzima Donald Trump, kojeg Dodik predstavlja kao važnog međunarodnog aktera u borbi protiv globalizma. Zbog toga je i predstojeće izbore za američki Kongres iskoristio kao priliku da ponovo iskaže podršku njegovom političkom pravcu.
Istovremeno, nastavlja podržavati Aleksandra Vučića u Srbiji, gdje će birači odlučivati o budućem sastavu parlamenta. Takav angažman pokazuje da Dodik političke odnose sa saveznicima povezuje i s njihovim izbornim kampanjama.
Njegov najnoviji apel Srbima u Sjedinjenim Američkim Državama tako predstavlja nastavak već poznatog političkog pristupa. Dok u Republici Srpskoj vodi SNSD, Dodik nastoji utjecati i na političke rasprave među pripadnicima srpske dijaspore, otvoreno podržavajući strane političke lidere s kojima održava bliske odnose.