Formiranje vlasti nakon općih izbora u Bosni i Hercegovini ponovo je otvorilo pitanje odnosa između izbornih pobjednika i mogućih političkih koalicija na državnom nivou. U političkim krugovima bliskim HDZ-u BiH Dragana Čovića sve glasnije se upozorava na pokušaje zaobilaženja predstavnika hrvatskog i srpskog naroda, dok iz drugih stranaka poručuju da ne žele saradnju s političarima koje smatraju odgovornim za institucionalne krize.
Optužbe iz HDZ-a
U političkom prilogu posvećenom formiranju vlasti iznesene su tvrdnje da se nakon gotovo svakih općih izbora u Sarajevu razmatraju mogućnosti uspostavljanja parlamentarnih većina bez stranaka koje ostvaruju najveću podršku među hrvatskim i srpskim biračima. Takva praksa predstavljena je kao pokušaj zaobilaženja političke volje konstitutivnih naroda.
U prilogu se posebno naglašava ustavno uređenje Bosne i Hercegovine kao države tri konstitutivna naroda. Prema iznesenim ocjenama, politički dogovori koji ne uključuju najveće stranke unutar pojedinih nacionalnih političkih blokova mogu izazvati ozbiljne probleme u funkcionisanju vlasti.
Kao primjeri ranijih političkih sukoba spominju se formiranje vlasti kroz Alijansu i Platformu, ali i višegodišnje nesuglasice oko izbora hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Riječ je o pitanjima koja već dugo predstavljaju jednu od glavnih tema u odnosima HDZ-a BiH i stranaka sa sjedištem u Sarajevu.
Spor oko izborne volje
Pravnik Damir Sakić smatra da pokušaji formiranja vlasti bez stranaka koje se predstavljaju kao izborni pobjednici unutar konstitutivnih naroda mogu dodatno produbiti političke podjele. Prema njegovoj ocjeni, takav pristup ne doprinosi stabilnosti institucija niti stvaranju dugoročnih političkih dogovora.
– Politici u Sarajevu postoji jedna štetna tendencija da se konstantno pokušavaju zaobići izborni pobjednici koji su izborna volja građana. Nama je to poznato i to je jedna tendencija koja je vrlo štetna – kazao je Sakić.
U političkim krugovima bliskim HDZ-u BiH tvrdi se da se slična razmišljanja pojavljuju i nakon posljednjih izbora. Posebno se problematizira mogućnost formiranja državne vlasti bez SNSD-a, ali i eventualni pokušaji uspostavljanja koalicija koje ne bi uključivale vodeće hrvatske političke predstavnike.
Ipak, pitanje izborne legitimnosti u Bosni i Hercegovini predmet je različitih političkih tumačenja. Dok jedni insistiraju na uključivanju stranaka s najvećom podrškom unutar pojedinih naroda, drugi naglašavaju da se vlast formira na osnovu parlamentarnih većina i procedura propisanih Ustavom i zakonima.
Konakovićeva poruka SNSD-u
Posebnu pažnju izazvale su izjave ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića, koji je govorio o mogućnosti formiranja državne vlasti bez Milorada Dodika i njegove političke stranke. Konaković smatra da političke snage koje žele drugačiji odnos prema državnim institucijama trebaju pokazati spremnost za takav dogovor.
– Prije svega, imamo opciju da nema Dodika na državnom nivou i očekujemo da se te snage tako ponašaju. Staviti rušitelja BiH koji nas vodi u konflikt. To se nikad neće desiti – govori Konaković.
Njegova izjava ukazuje na politički stav prema saradnji sa SNSD-om, posebno u kontekstu ranijih sukoba oko nadležnosti državnih institucija. Konakovićev pristup zasniva se na mogućnosti okupljanja drugih parlamentarnih stranaka koje bi mogle učestvovati u formiranju vlasti.
Međutim, takva opcija izaziva protivljenje predstavnika SNSD-a, koji smatraju da bi njihovo isključivanje predstavljalo pokušaj zanemarivanja izborne podrške koju imaju u Republici Srpskoj.
Košarac uzvratio Konakoviću
Na Konakovićeve poruke reagovao je Staša Košarac, visoki funkcioner SNSD-a, koji je odbacio mogućnost da se politička uloga njegove stranke osporava kroz pregovore o formiranju vlasti. Prema njegovom mišljenju, takvi pokušaji predstavljaju nastavak političkih aktivnosti usmjerenih protiv SNSD-a.
– Nepotrebno je komentarisati stavove Konakovića, a u suštini on je jedan od kreatora pokušaja delegitimiranja izborne volje srpskog naroda u BiH – odgovorio je Košarac.
Ovakva razmjena izjava pokazuje koliko su udaljeni stavovi pojedinih političkih predstavnika o budućem sastavu državne vlasti. Dok Konaković govori o mogućnosti koalicije bez Dodika, SNSD takvu ideju predstavlja kao osporavanje političkog legitimiteta.
Ipak, izborni rezultat jedne stranke ne znači automatski da ona mora biti dio svake buduće vladajuće koalicije. Formiranje vlasti zavisi od ustavnih procedura, potrebnih parlamentarnih većina i političkih dogovora, pri čemu složeno uređenje Bosne i Hercegovine značajno utječe na mogućnost donošenja odluka.
Upozorenja na blokade
Damir Sakić upozorava da bi formiranje vlasti bez SNSD-a moglo otežati usvajanje zakona i drugih odluka na državnom nivou. Njegova procjena zasniva se na političkom utjecaju koji SNSD ima u institucijama Bosne i Hercegovine, posebno u mehanizmima parlamentarnog odlučivanja.
– Što se tiče pokušaja da se zaobiđe SNSD svakom je jasno da bi se tako onemogućila prohodnost odluka i time bi se obesmislila vlast jer se zakoni ne bi mogli usvajati – kaže Sakić.
U Bosni i Hercegovini donošenje pojedinih odluka zahtijeva ispunjavanje posebnih ustavnih i poslovničkih uslova. Zbog toga sastav parlamentarne većine i odnosi između političkih stranaka mogu značajno utjecati na efikasnost državnih institucija.
Ipak, tvrdnja da vlast bez određene stranke ne bi mogla funkcionisati predstavlja političku procjenu, a ne opće ustavno pravilo. Mogućnost usvajanja zakona zavisi od konkretnog rasporeda mandata, glasanja i primjene propisanih procedura.
Mazaličine kontroverzne tvrdnje
U raspravu se uključio i poslanik Narodne skupštine Republike Srpske Srđan Mazalica, koji je iznio znatno oštrije ocjene o političkim odnosima između konstitutivnih naroda. Njegove izjave odnosile su se na motive koje pripisuje bošnjačkim političkim predstavnicima, ali su sadržavale i generalizacije o čitavom narodu.
– Generalno je to mentalitet bošnjačkog naroda koji nastoji da kontrolira druga dva naroda i ne mogu prežaliti period kad su bili na strani okupatora i vladali nad kršćanima u ovoj zemlji. To smo viđali od Daytona jer kao da osjećaju da je Dayton prema njima nepravedan – istaknuo je Mazalica.
Riječ je o Mazaličinoj političkoj ocjeni, a ne o utvrđenoj činjenici o stavovima ili namjerama bošnjačkog naroda. Njegove tvrdnje pokazuju koliko se rasprave o formiranju vlasti mogu udaljiti od konkretnih ustavnih pitanja i prerasti u međunacionalne optužbe.
Mazalica je dodatno povezao političke odnose u Bosni i Hercegovini s vjerskom pripadnošću stanovništva. Time je iznio još jednu generalizaciju koja političko ponašanje pojedinih stranaka pripisuje široj vjerskoj zajednici.
– Mislim da je to stvar i islama i ako je većina islamskog stanovništva onda oni misle da je zemlja njihova i da oni mogu upravljati svim procesima pa i onim procesima koji se odnose na reprezentativnost drugih naroda u zajedničkim institucijama – dodaje Mazalica.
Takve izjave dodatno naglašavaju dubinu političkih neslaganja oko predstavljanja konstitutivnih naroda. Međutim, političke odluke stranaka i njihovih rukovodstava ne mogu se poistovjećivati sa stavovima svih pripadnika jednog naroda ili vjerske zajednice.
Različita tumačenja Ustava
U središtu cijele rasprave nalazi se pitanje na koji način pomiriti princip konstitutivnosti naroda s pravilima parlamentarne demokratije. Politički predstavnici HDZ-a BiH i SNSD-a često insistiraju na tome da stranke s najvećom podrškom među hrvatskim i srpskim biračima trebaju imati ključnu ulogu u formiranju vlasti.
S druge strane, njihovi politički protivnici naglašavaju mogućnost uspostavljanja drugačijih koalicija, pod uslovom da su ispunjene ustavne i zakonske pretpostavke. Upravo zbog tih različitih pristupa pregovori o vlasti često prerastaju u rasprave o političkom legitimitetu i predstavljanju naroda.
Ustav Bosne i Hercegovine propisuje konstitutivnost Bošnjaka, Hrvata i Srba, ali ne određuje da određena politička stranka mora učestvovati u izvršnoj vlasti samo zato što je ostvarila najveću podršku među dijelom birača. Istovremeno, postoje mehanizmi zaštite entitetskih i nacionalnih interesa koji značajno utječu na rad institucija.
Zbog toga se politička stabilnost ne može posmatrati isključivo kroz broj osvojenih mandata. Ona zavisi i od spremnosti parlamentarnih stranaka da postignu dogovore i omoguće funkcionisanje državnih organa.
Neizvjesni politički dogovori
Poruke iz političkih krugova bliskih Draganu Čoviću pokazuju da će pitanje uključivanja izbornih pobjednika ponovo biti važna tema tokom pregovora o vlasti. Posebno se ističe zabrinutost zbog mogućnosti formiranja koalicija koje bi isključile SNSD ili vodeće hrvatske političke predstavnike.
Istovremeno, izjave Elmedina Konakovića potvrđuju da postoje političke snage koje saradnju s Miloradom Dodikom ne smatraju prihvatljivom opcijom. Takav stav dodatno komplikuje odnose među strankama koje bi mogle učestvovati u budućim pregovorima.
Bosna i Hercegovina se i ranije suočavala sa dugotrajnim političkim zastojima zbog neslaganja o sastavu vlasti i načinu odlučivanja. Zbog toga će ključni izazov biti pronalaženje parlamentarne većine koja može osigurati funkcionisanje institucija, uz poštovanje ustavnih procedura.
Dok jedni upozoravaju na opasnost zaobilaženja stranaka s najvećom podrškom unutar konstitutivnih naroda, drugi smatraju da politička odgovornost podrazumijeva i mogućnost formiranja novih koalicija. Konačan ishod zavisit će od izbornih rezultata, rasporeda mandata i spremnosti stranaka na dogovor.