Ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija uputio je oštru poruku Miloradu Dodiku, poručivši da njegovi zahtjevi za formiranje vlasti na državnom nivou nemaju podršku međunarodne zajednice. Nakon sjednice Vijeća sigurnosti UN-a, koju je ocijenio jednom od najznačajnijih u posljednje tri godine, Lagumdžija je upozorio da pokušaji uslovljavanja rada državnih institucija ukidanjem OHR-a i promjenama u Ustavnom sudu BiH ne mogu biti osnova za buduće političke dogovore.
Jasne poruke iz UN-a
Govoreći o posljednjoj sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija posvećenoj situaciji u Bosni i Hercegovini, Lagumdžija je istakao da su međunarodni partneri poslali snažne poruke o potrebi očuvanja državnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Prema njegovoj ocjeni, rasprava je pokazala visok stepen saglasnosti o temeljnim principima na kojima počiva Bosna i Hercegovina.
Posebno je naglasio da su predstavnici većine država jasno podržali političku nezavisnost BiH i provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Rusiju je izdvojio kao izuzetak od takvog pristupa, navodeći da su ostale članice bile nedvosmislene u svojim porukama.
– Ova sjednica Vijeća sigurnosti bila je vrlo jasna i precizna, možda najsnažnija u posljednje tri godine otkako sam ovdje. Svi, osim Rusije, podcrtali su ono što je uslov svih uslova – jedinstvo, teritorijalni integritet, suverenitet i političku nezavisnost Bosne i Hercegovine – kazao je Lagumdžija u emisiji BHT1 uživo.
Ambasador BiH pri UN-u smatra da je takva poruka posebno važna u trenutku kada se ponovo otvaraju pitanja ustavnog uređenja i nadležnosti državnih institucija. Prema njegovom tumačenju, međunarodna zajednica ne pokazuje spremnost da podrži političke inicijative koje bi dovele u pitanje osnovne principe Dejtonskog sporazuma.
Lagumdžija je naglasio da bi politički predstavnici u Bosni i Hercegovini trebali iskoristiti međunarodnu podršku za jačanje institucija i rješavanje unutrašnjih problema. Umjesto novih političkih sukoba, smatra da je potrebno usmjeriti pažnju na provođenje izbornih rezultata i uspostavljanje funkcionalne vlasti.
Bez novih uslovljavanja
Jedna od ključnih poruka koje je Lagumdžija izdvojio odnosi se na potrebu brzog formiranja državnih institucija. Prema njegovim riječima, međunarodni predstavnici naglasili su važnost političkog dijaloga, ali bez uslovljavanja koje bi moglo dodatno usporiti funkcionisanje Bosne i Hercegovine.
Posebno je upozorio na opasnost od ponovnog otvaranja pitanja koja su uređena Dejtonskim mirovnim sporazumom. Smatra da se politička energija treba usmjeriti prema budućnosti, umjesto prema inicijativama koje produbljuju podjele.
– Poruka je da se Bosna i Hercegovina mora okrenuti budućnosti, a ne podjelama, nego jedinstvu, kroz dijalog i uvažavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Posebno je važno da su svi ukazali na potrebu jačanja i funkcionisanja institucija države Bosne i Hercegovine i brzu implementaciju izbornih rezultata, bez ikakvog uslovljavanja – rekao je Lagumdžija.
Njegova ocjena dolazi u trenutku kada SNSD postavlja zahtjeve za učešće u novom sazivu Vijeća ministara BiH. Milorad Dodik reformu Ustavnog suda i promjene u međunarodnom nadzoru nad provođenjem Dejtonskog sporazuma predstavlja kao ključna pitanja budućih koalicionih pregovora.
Lagumdžija, međutim, smatra da takav pristup nije u skladu s porukama koje su upućene iz Vijeća sigurnosti. Prema njegovom mišljenju, uspostavljanje institucija ne bi smjelo zavisiti od prethodnog prihvatanja zahtjeva koji zadiru u temeljne elemente ustavnog uređenja.
Šta je problem s OHR-om?
Poseban dio razgovora bio je posvećen budućnosti Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Lagumdžija se osvrnuo na izjavu američke ambasadorice pri Ujedinjenim nacijama Tammy Bruce, koja je govorila o mogućnosti da Bosna i Hercegovina preuzme veću odgovornost za rješavanje vlastitih političkih problema.
Prema Lagumdžijinom tumačenju, takvu poruku ne treba posmatrati kao zahtjev za bezuslovno zatvaranje OHR-a. On smatra da je riječ o potrebi ispunjavanja ranije utvrđenih uslova koji bi omogućili okončanje međunarodnog nadzora.
Naglasio je da postojanje visokog predstavnika nije osnovni uzrok političkih problema u Bosni i Hercegovini. Problem, prema njegovom mišljenju, predstavljaju postupci kojima se osporava Dejtonski sporazum i blokira rad državnih institucija.
– Problem je antidejtonsko djelovanje koje dovodi do toga da visoki predstavnik mora intervenirati. Mi se moramo riješiti antidejtonskog djelovanja, secesionizma i blokiranja institucija Bosne i Hercegovine. To je ono što dovodi do reakcije koja je Dejtonskim mirovnim sporazumom predviđena, a to je uloga visokog predstavnika – istakao je Lagumdžija.
Ovom izjavom Lagumdžija je odgovornost za političke krize prvenstveno povezao s djelovanjem domaćih političkih aktera. Smatra da bi prestanak osporavanja državnih institucija stvorio uslove za smanjenje potrebe za međunarodnim intervencijama.
Istovremeno je naglasio da budućnost OHR-a mora biti povezana s ispunjavanjem međunarodno utvrđenih kriterija. Prema njegovom stavu, politički zahtjevi za zatvaranje ove institucije ne mogu zamijeniti obaveze koje su već prihvaćene.
Dejton nije švedski sto
Lagumdžija je podsjetio na uslove poznate kao program „pet plus dva“, koji predstavljaju okvir za zatvaranje Ureda visokog predstavnika. Njihovo ispunjavanje, prema njegovim riječima, treba biti prioritet političkih predstavnika koji žele da Bosna i Hercegovina samostalno rješava svoje institucionalne probleme.
Posebno je kritikovao selektivno pozivanje na Dejtonski mirovni sporazum. Smatra da nije prihvatljivo isticati samo one odredbe koje odgovaraju određenim političkim ciljevima, dok se drugi dijelovi istog sporazuma osporavaju.
– Jasno je da se moramo okrenuti ispunjavanju uslova ‘pet plus dva’ i riješiti se mehanizama kojima se omogućava blokiranje države. Visoki predstavnik i njegova uloga dio su Dejtonskog mirovnog sporazuma. Dejton nije švedski sto s kojeg svako uzima ono što mu odgovara – poručio je Lagumdžija.
Ova poruka odnosi se na političke zahtjeve koji istovremeno zagovaraju poštovanje Dejtonskog sporazuma i uklanjanje pojedinih institucija predviđenih njegovim okvirom. Lagumdžija smatra da se takva pitanja moraju rješavati kroz dogovorene procedure, a ne jednostranim političkim uslovljavanjima.
Program „pet plus dva“ obuhvata ciljeve i uslove povezane s funkcionisanjem države, vladavinom prava i političkom stabilnošću. Njihovo ispunjavanje predstavlja osnov za odluku o okončanju međunarodnog nadzora, a ne samo pitanje političke volje pojedinačnih stranaka.
Poruka Miloradu Dodiku
Najdirektniji dio Lagumdžijinog obraćanja odnosio se na zahtjeve koje je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik predstavio nakon sjednice stranačkog rukovodstva. Dodik je reformu Ustavnog suda BiH postavio kao uslov za učešće SNSD-a u formiranju nove državne vlasti.
U širem kontekstu tih zahtjeva spominju se i ukidanje OHR-a, povlačenje odluka visokog predstavnika te promjene koje bi podrazumijevale uklanjanje stranih sudija iz Ustavnog suda. Lagumdžija smatra da takvi zahtjevi ne mogu dobiti podršku međunarodnih partnera.
– To su dva elementa koja su sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma i ne mogu se ukloniti dok se ne postigne ono što je cilj tog sporazuma – uspostavljanje samoodrživog mira i države koja funkcioniše. Danas upravo tim uslovima Milorad Dodik zaustavlja funkcionisanje te države – kazao je Lagumdžija.
Prema njegovom tumačenju, Dodik pokušava povezati formiranje izvršne vlasti s promjenama koje zahtijevaju mnogo širi institucionalni i politički dogovor. Lagumdžija smatra da takav pristup može dovesti do novih blokada, umjesto do stabilizacije političkih prilika.
Posebno je naglasio da međunarodna zajednica ne podržava zaustavljanje formiranja institucija zbog zahtjeva koji se odnose na temeljne elemente Dejtonskog sporazuma. Dodiku je zato uputio poruku da ne treba očekivati međunarodnu podršku za takvu pregovaračku strategiju.
– Nema te adrese na kojoj može dobiti podršku za to da se zaustavi formiranje državnih institucija. Ove kapitalne, sistemske uslove koje je iznio niko mu ne može prihvatiti i neće mu prihvatiti – naglasio je ambasador BiH pri UN-u.
Ovakva ocjena predstavlja Lagumdžijino tumačenje međunarodnih političkih stavova, zasnovano na porukama koje je izdvojio sa sjednice Vijeća sigurnosti. Ona ne znači da su svi mogući pregovori o institucionalnim reformama unaprijed isključeni, nego da uslovljavanje formiranja vlasti takvim zahtjevima, prema njegovoj procjeni, neće dobiti podršku.
Sumnja u Dodikove namjere
Lagumdžija je izrazio uvjerenje da SNSD neće pronaći političke partnere spremne prihvatiti sve uslove koje je Dodik predstavio. Smatra da je i samom predsjedniku SNSD-a jasno koliko je teško ostvariti takve zahtjeve u postojećim političkim okolnostima.
Zbog toga je iznio procjenu da Dodik možda nastoji produžiti pregovore i odgoditi uspostavljanje državnih institucija. Ipak, nije mogao precizirati koliko bi eventualne blokade mogle trajati niti kakav će biti konačan ishod razgovora.
– Siguran sam da neće imati partnere za formiranje Vijeća ministara koji ispunjavaju uslove koje je danas izložio. Mislim da je i njemu jasno da od tih uslova nema ništa. Očigledno želi dobiti na vremenu, a ako računa na podršku međunarodne zajednice u tom uslovljavanju, grdno griješi – rekao je Lagumdžija.
Njegova izjava pokazuje da Dodikove zahtjeve posmatra prvenstveno kao političku prepreku formiranju vlasti. Međutim, stvarni motivi SNSD-a i konačna spremnost drugih stranaka na pregovore moći će se procijeniti tek kroz naredne političke razgovore.
Za formiranje novog saziva Vijeća ministara bit će potrebna odgovarajuća parlamentarna podrška. Ukoliko se pregovori budu uslovljavali prethodnim ustavnim reformama, proces bi mogao postati znatno složeniji.
Budućnost visokog predstavnika
Lagumdžija je govorio i o pitanju imenovanja stalnog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Prema njegovim riječima, činjenica da funkciju trenutno obavlja vršilac dužnosti ne znači da je institucija visokog predstavnika prestala postojati.
Naglasio je da aktuelni vršilac dužnosti ima ovlaštenja koja proizlaze iz funkcije, uz odgovornosti povezane s provođenjem Dejtonskog sporazuma i arbitražom za Brčko. Zbog toga smatra da nema razloga za tvrdnje kako Bosna i Hercegovina nema visokog predstavnika.
– Ne treba niko brinuti o tome imamo li visokog predstavnika. Mi ga imamo. Dobro bi bilo i očekujem da se negdje nakon Nove godine riješi pitanje stalnog visokog predstavnika, koji bi dolazio iz Evrope i imao punu podršku Vijeća za implementaciju mira – kazao je.
Lagumdžija očekuje da bi pitanje stalnog imenovanja moglo biti riješeno nakon Nove godine, ali nije naveo ime mogućeg kandidata. Njegova izjava zato predstavlja očekivanje, a ne potvrdu da je odluka već donesena.
Posebno je podsjetio na ulogu Vijeća za implementaciju mira u procesu imenovanja visokog predstavnika. Prema njegovim riječima, na sjednici Vijeća sigurnosti naglašena je važnost tog međunarodnog mehanizma za provođenje Dejtonskog sporazuma.
Institucije ispred blokada
U završnom dijelu razgovora Lagumdžija je ponovio da Bosna i Hercegovina mora biti usmjerena na jačanje vlastitih institucija. Smatra da se politički predstavnici trebaju posvetiti provođenju izbornih rezultata i uspostavljanju funkcionalne vlasti, umjesto novim sporovima o temeljnim odredbama Dejtonskog sporazuma.
Njegove poruke posebno su usmjerene prema zahtjevima SNSD-a, koje vidi kao prepreku brzom formiranju državnih institucija. Istovremeno je naglasio da međunarodni partneri, prema njegovoj ocjeni, podržavaju suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost Bosne i Hercegovine.
Pitanja reforme Ustavnog suda i budućnosti OHR-a ostaju važna politička i institucionalna pitanja. Međutim, Lagumdžija smatra da njihovo rješavanje ne smije biti uslov za uspostavljanje vlasti niti sredstvo za produžavanje političkih blokada.
Njegova ključna poruka Miloradu Dodiku jeste da međunarodnu podršku ne treba očekivati za zahtjeve kojima se zaustavlja formiranje državnih institucija. Hoće li SNSD ostati pri predstavljenim uslovima ili će pregovori otvoriti prostor za drugačiji dogovor, ostaje jedno od najvažnijih pitanja u procesu uspostavljanja nove vlasti u Bosni i Hercegovini.
