Milorad Dodik najavio je da SNSD neće učestvovati u formiranju novog saziva Vijeća ministara Bosne i Hercegovine ukoliko prethodno ne bude provedena reforma Ustavnog suda BiH, čime je otvorio novo pitanje u pregovorima o uspostavljanju vlasti nakon izbora. Nakon sjednice Predsjedništva SNSD-a u Banjoj Luci iznio je i planove za buduće koalicione odnose, potvrdio nastavak saradnje s HDZ-om BiH te poručio da Stranka za BiH ne može biti dio političkog partnerstva u kojem učestvuje njegova stranka.
Uslovi za državnu vlast
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik predstavio je zaključke stranačkog rukovodstva koji se odnose na izborne rezultate, parlamentarne odnose i buduće pregovore o formiranju vlasti. U središte političkih zahtjeva postavio je promjenu sastava i načina odlučivanja Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Prema njegovim riječima, SNSD neće prihvatiti učešće u novom sazivu Vijeća ministara ukoliko pitanje Ustavnog suda ne bude riješeno prije završetka koalicionih pregovora. Takvim stavom Dodik je reformu pravosudne institucije povezao s procesom uspostavljanja izvršne vlasti na državnom nivou.
Riječ je o zahtjevu koji bi mogao imati značajan utjecaj na razgovore među parlamentarnim strankama. Ustavni sud BiH jedna je od institucija čiji su sastav i nadležnosti uređeni Ustavom Bosne i Hercegovine, zbog čega promjene njegovog ustrojstva zahtijevaju odgovarajuće ustavne i zakonske procedure.
Dodik je jasno poručio da SNSD ovo pitanje ne posmatra kao temu koju bi trebalo rješavati nakon formiranja vlasti. Naprotiv, insistira da reforma bude prethodni uslov za eventualno učešće njegove stranke u državnoj izvršnoj vlasti.
SNSD zadovoljan rezultatima
Govoreći o rezultatima izbora, Dodik je ocijenio da je SNSD ostvario ključne političke ciljeve. Posebno je izdvojio parlamentarnu snagu stranke u Narodnoj skupštini Republike Srpske i njen položaj u institucijama Bosne i Hercegovine.
Prema njegovim tvrdnjama, SNSD je osigurao dvotrećinsku većinu u Narodnoj skupštini RS, koju smatra važnom za eventualne ustavne promjene na entitetskom nivou. Takva većina omogućava stranci i njenim partnerima značajan politički utjecaj na odluke koje zahtijevaju širu parlamentarnu podršku.
Dodik je istakao i da je SNSD osigurao četvrtog delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Ovaj rezultat predstavio je kao dodatno jačanje položaja stranke u državnim institucijama.
Dom naroda ima važnu ulogu u zakonodavnom procesu, jer je za usvajanje zakona potrebno odlučivanje oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Zbog toga raspored delegatskih mjesta može značajno utjecati na mogućnost usvajanja pojedinih odluka.
Stranačko rukovodstvo, prema Dodikovim riječima, namjerava iskoristiti ostvarene rezultate za jačanje pregovaračke pozicije SNSD-a. Ipak, konkretni odnosi u budućoj parlamentarnoj većini zavisit će i od spremnosti drugih političkih stranaka na saradnju.
Potraga za partnerima
Dodik je govorio i o planovima za osiguravanje šire podrške u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Prema njegovim riječima, SNSD će nastojati pronaći političkog partnera koji bi omogućio podršku desetog zastupnika.
Takav cilj pokazuje da stranka, osim postojećih parlamentarnih kapaciteta, želi dodatno ojačati položaj u državnom zakonodavnom tijelu. Veći broj zastupnika koji podržavaju određenu političku opciju može imati značajnu ulogu u pregovorima o sastavu vlasti i usvajanju zakonskih prijedloga.
Međutim, Dodik nije precizirao s kojim političkim subjektima SNSD namjerava razgovarati o takvoj saradnji. Nisu navedeni ni konkretni uslovi pod kojima bi eventualni partner podržao parlamentarnu većinu.
Zbog toga ostaje otvoreno pitanje na koji način SNSD planira osigurati dodatnu podršku i koliko bi ona bila stabilna tokom budućeg mandata. Politički dogovori u Parlamentarnoj skupštini BiH često zavise od više pitanja, uključujući raspodjelu odgovornosti i usaglašavanje programskih prioriteta.
Dodikove izjave pokazuju da SNSD namjerava aktivno učestvovati u pregovorima, ali pod uslovima koje je stranačko rukovodstvo već predstavilo. Među njima posebno mjesto zauzima zahtjev za promjenu Ustavnog suda.
Nastavak saradnje sa HDZ-om
Jedna od najjasnijih poruka sa sjednice Predsjedništva SNSD-a odnosi se na nastavak saradnje s Hrvatskom demokratskom zajednicom Bosne i Hercegovine. Dodik je dosadašnje odnose s HDZ-om ocijenio veoma uspješnim i najavio njihovo očuvanje u budućem političkom periodu.
SNSD i HDZ BiH sarađivali su na različitim pitanjima u državnim institucijama, a njihovi predstavnici često su usaglašavali stavove o pojedinim institucionalnim i političkim temama. Dodikova izjava pokazuje da ne očekuje promjenu tog odnosa nakon izbora.
Istovremeno je iznio ograničenja kada je riječ o mogućim partnerima iz političkih stranaka koje predstavljaju bošnjačko biračko tijelo. Posebno je naglasio da SNSD neće prihvatiti koalicioni aranžman u kojem bi učestvovala Stranka za BiH.
– S HDZ-om nastavljamo našu veoma visoku saradnju. Razumjet ćemo sve što Bošnjaci žele u smislu potrebe da konsoliduju svoju strukturu, ali ćemo jasno poručiti da nikakvo partnerstvo ne dolazi sa strukturom u kojoj će se naći Stranka za BiH – izjavio je Dodik.
Ovom porukom Dodik je unaprijed isključio jednu političku opciju iz mogućeg partnerstva sa SNSD-om. Međutim, nije detaljnije obrazložio razloge zbog kojih Stranku za BiH smatra neprihvatljivim koalicionim partnerom.
Takav stav mogao bi dodatno utjecati na pregovore o sastavu parlamentarne većine, posebno ukoliko druge stranke budu insistirale na drugačijoj raspodjeli koalicionih mjesta. Konačan ishod zavisit će od odnosa snaga i političkih dogovora među izabranim predstavnicima.
Reforma Ustavnog suda
Najznačajniji zahtjev koji je Dodik predstavio odnosi se na promjenu sastava Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Prema njegovom prijedlogu, svaki od tri konstitutivna naroda trebao bi imati po troje sudija u ovoj instituciji.
Takav model podrazumijevao bi drugačiji način izbora sudija u odnosu na postojeće ustavno rješenje. Dodik je istovremeno predložio uvođenje mehanizama kojima bi se, prema njegovom tumačenju, spriječilo nacionalno preglasavanje.
– Tražimo reformu u kojoj će po tri suca pripasti svakom narodu. Možemo uvesti zaštitu nacionalne pozicije od bilo kakvog preglasavanja. Ukoliko neko želi da vidi SNSD u vlasti u BiH, vidjet će nas samo ako se reformiše Ustavni sud BiH – poručio je Dodik.
Ovaj zahtjev predstavlja značajnu promjenu u odnosu na sadašnji način organizacije Ustavnog suda. Dodikov prijedlog zasniva se na nacionalnoj raspodjeli sudijskih mjesta, dok postojeći ustavni model predviđa izbor sudija prema institucijama koje ih imenuju.
U svojoj izjavi nije detaljno objasnio kako bi funkcionisali predloženi mehanizmi zaštite od preglasavanja. Nije precizirano ni na koje bi se vrste odluka takva zaštita odnosila niti kako bi se uskladila s principom nezavisnosti sudija.
Zbog toga njegov prijedlog otvara više pravnih i institucionalnih pitanja. Za potpunu procjenu bilo bi potrebno predstaviti konkretan tekst ustavnih izmjena i način njihove primjene.
Postojeći sastav Suda
Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, Ustavni sud ima devet sudija. Četvero bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, dvoje Narodna skupština Republike Srpske, dok preostalo troje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija s Predsjedništvom BiH.
Ovakva struktura utvrđena je Dejtonskim mirovnim sporazumom, odnosno Ustavom BiH koji čini njegov Aneks 4. Ustavni sud ima nadležnost da odlučuje o ustavnim sporovima i drugim pitanjima predviđenim najvišim pravnim aktom države.
Dodikov prijedlog razlikuje se od postojećeg modela jer predviđa nacionalnu raspodjelu svih devet sudijskih mjesta. Time bi se promijenio princip njihovog izbora, ali i otvorilo pitanje statusa međunarodnih sudija.
Važeći Ustav predviđa mogućnost drugačijeg načina izbora sudija koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, pod određenim uslovima i kroz odgovarajuće zakonske procedure. Međutim, potpuna promjena modela u kojem bi svaki konstitutivni narod imao po tri sudije zahtijevala bi detaljnu pravnu razradu.
Posebno je važno pitanje nezavisnosti Ustavnog suda, jer sudije u svom radu trebaju odlučivati na osnovu Ustava i prava, a ne prema političkim instrukcijama. Svaki prijedlog reforme zato bi morao uzeti u obzir i institucionalne garancije nepristrasnog odlučivanja.
Ustavni sud kao uslov
Dodik je reformu Ustavnog suda postavio kao pitanje koje mora biti riješeno prije uspostavljanja novog saziva Vijeća ministara BiH. Takav redoslijed predstavlja važan dio njegove pregovaračke pozicije.
Prema njegovom stavu, SNSD ne želi prvo preuzeti odgovornost u izvršnoj vlasti, a zatim razgovarati o promjenama Ustavnog suda. Umjesto toga, zahtijeva da politički partneri prethodno prihvate i provedu reformu.
Ovakav pristup mogao bi otežati postizanje koalicionog sporazuma ukoliko druge stranke ne budu spremne podržati predloženi model. Promjena Ustavnog suda nije pitanje koje se može riješiti isključivo dogovorom o raspodjeli ministarskih funkcija.
Za institucionalne promjene potrebne su odgovarajuće parlamentarne procedure, a u zavisnosti od njihovog sadržaja i izmjene ustavnih odredbi. To podrazumijeva širu političku podršku od one koja je potrebna za pojedine odluke izvršne vlasti.
Dodik, međutim, nije ostavio prostor za drugačije tumačenje osnovnog zahtjeva SNSD-a. Prema njegovoj izjavi, bez reforme Ustavnog suda nema ni učešća njegove stranke u državnoj vlasti.
Pregovori pred izazovom
Postavljanje Ustavnog suda u središte koalicionih pregovora moglo bi utjecati na dinamiku formiranja vlasti na nivou Bosne i Hercegovine. Političke stranke koje žele uspostaviti parlamentarnu većinu morat će razmotriti ne samo raspodjelu funkcija nego i institucionalne zahtjeve koje SNSD postavlja.
Dodatnu složenost predstavlja Dodikovo isključivanje Stranke za BiH iz mogućeg partnerstva. Time je sužen krug političkih opcija s kojima je SNSD spreman razgovarati o zajedničkom učešću u vlasti.
S druge strane, potvrda nastavka saradnje s HDZ-om BiH pokazuje da Dodik namjerava očuvati postojeće političke veze. Takva saradnja mogla bi imati značajnu ulogu u budućim pregovorima, ali sama po sebi ne garantuje formiranje državne većine.
Za uspješan dogovor bit će potrebno usaglašavanje stavova više političkih subjekata. Posebno osjetljivo pitanje predstavljat će Dodikov zahtjev za nacionalnom raspodjelom sudijskih mjesta u Ustavnom sudu.
U dostupnim informacijama nisu navedene reakcije drugih stranaka na uslove koje je SNSD postavio. Zbog toga se još ne može zaključiti postoji li politička spremnost za prihvatanje predložene reforme.
Jasna poruka SNSD-a
Nakon sjednice Predsjedništva SNSD-a u Banjoj Luci, Milorad Dodik predstavio je političke prioritete svoje stranke za period nakon izbora. Naglasio je ostvarene parlamentarne rezultate, najavio nastavak saradnje s HDZ-om BiH i iznio uslove pod kojima bi SNSD mogao učestvovati u novoj državnoj vlasti.
Najvažniji među njima odnosi se na reformu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Dodik zahtijeva model prema kojem bi svaki konstitutivni narod imao po troje sudija, uz dodatne mehanizme zaštite od nacionalnog preglasavanja.
Istovremeno je poručio da SNSD neće pristati na koaliciju u kojoj bi učestvovala Stranka za BiH. Takva odluka predstavlja dodatno ograničenje u mogućim pregovorima o sastavu Vijeća ministara.
Ostaje otvoreno hoće li druge političke stranke prihvatiti razgovore o Dodikovom prijedlogu i u kojoj mjeri će biti spremne povezati formiranje izvršne vlasti s ustavnim promjenama. Za sada je izvjesno da je SNSD reformu Ustavnog suda postavio kao centralni uslov svog budućeg političkog angažmana na državnom nivou.
