Milorad Dodik nastavlja aktivnosti usmjerene na uspostavljanje političkih kontakata u Sjedinjenim Američkim Državama, a njegov mogući dolazak na okupljanje američkih konzervativaca na Floridi ponovo je privukao pažnju javnosti. Dopisnik iz Washingtona Ivica Puljić govorio je o značaju tog skupa, mogućnosti susreta s Donaldom Trumpom, ali i političkoj atmosferi u Americi uoči međuizbora koji bi mogli značajno utjecati na odnose snaga u Kongresu.
Dodikov odlazak na Floridu
Najavljeno moguće učešće Milorada Dodika na Konferenciji konzervativne političke akcije, poznatoj kao CPAC, otvorilo je pitanje njegovih političkih ambicija u Sjedinjenim Američkim Državama. Riječ je o okupljanju koje povezuje konzervativne političare, aktiviste i organizacije, uključujući predstavnike različitih desničarskih pokreta izvan Amerike.
Ivica Puljić, dugogodišnji dopisnik iz Washingtona, smatra da bi se Dodik mogao dobro uklopiti u atmosferu takvog događaja. Opisujući način organizacije konferencije i političku retoriku njenih učesnika, povukao je zanimljivu paralelu s okupljanjima karakterističnim za balkanski politički prostor.
– Atmosfera je pomalo šatorska, veselo je to, kao s nekih derneka na Balkanu, tako da će se, ako dođe, Dodik osjećati kao kod kuće – kazao je Puljić.
Njegova ocjena odnosi se na politički i društveni karakter konferencije, koja nije ograničena isključivo na formalne razgovore predstavnika vlasti. CPAC okupljanja poznata su po javnim govorima, predstavljanju političkih ideja i povezivanju organizacija koje dijele slične stavove.
Za Dodika bi eventualno prisustvo predstavljalo priliku za ostvarivanje novih kontakata i nastavak lobističkih aktivnosti. Međutim, samo učešće na konferenciji ne podrazumijeva zvaničnu podršku američke administracije niti garantuje susrete s njenim najvišim predstavnicima.
Trumpovo prisustvo neizvjesno
Posebnu pažnju izaziva lokacija najavljenog okupljanja, jer bi konferencija trebala biti održana na Trumpovom imanju Mar-a-Lago na Floridi. Upravo zbog toga Dodikov mogući dolazak izaziva interesovanje u kontekstu njegovih nastojanja da uspostavi bliže odnose s političkim krugovima okupljenim oko američkog predsjednika.
Puljić je podsjetio da je američki magazin The Atlantic objavio tekst pod naslovom „Proruski autokrat u Mar-a-Lagu“, u kojem je pažnja usmjerena na Dodikov mogući dolazak. Takav naslov pokazuje da se njegovo prisustvo na okupljanju posmatra i kroz širi međunarodni politički kontekst.
Ipak, Puljić upozorava da održavanje konferencije na Trumpovom imanju ne znači da će američki predsjednik lično učestvovati u programu. Njegovo prisustvo, prema informacijama koje je iznio, nije potvrđeno.
Upravo bi ta okolnost mogla biti razočaravajuća za Dodika ukoliko je jedan od ciljeva njegovog dolaska neposredan kontakt s Trumpom. Razlika između prisustva na događaju organizovanom na predsjednikovom imanju i zvaničnog susreta s predsjednikom SAD-a politički je značajna.
Čak i eventualni susreti s pojedinim američkim konzervativnim političarima ne bi automatski značili promjenu zvanične politike Washingtona prema Bosni i Hercegovini. Za takve zaključke bile bi potrebne konkretne odluke i potvrđeni institucionalni kontakti.
Širenje konzervativne mreže
Puljić se osvrnuo i na međunarodno djelovanje CPAC-a, koji je posljednjih godina razvijao saradnju s političkim organizacijama iz evropskih država. Posebno je izdvojio ulogu mađarskog premijera Viktora Orbana, čiji su politički krugovi učestvovali u jačanju veza s američkim konzervativnim pokretom.
Takva saradnja omogućava razmjenu političkih poruka i povezivanje organizacija koje imaju slične stavove o nacionalnom suverenitetu, migracijama i drugim pitanjima. Istovremeno pokazuje da CPAC nastoji proširiti djelovanje izvan američkog političkog prostora.
Za Dodika, koji je ranije održavao kontakte s Orbanom i javno podržavao pojedine političke stavove evropske desnice, takva okupljanja mogu predstavljati dodatni prostor za međunarodno političko djelovanje.
Međutim, potrebno je razlikovati kontakte ostvarene na stranačkim i ideološkim konferencijama od zvaničnih diplomatskih odnosa. Prisustvo na međunarodnom političkom skupu samo po sebi ne potvrđuje institucionalnu podršku bilo kojoj političkoj inicijativi.
CPAC dolazi u Beograd
Zanimljiv dio Puljićevog obraćanja odnosio se na najavljenu organizaciju prve balkanske konferencije CPAC-a u Beogradu. Prema iznesenim informacijama, okupljanje je planirano od 18. do 21. novembra, što bi predstavljalo novo širenje aktivnosti ove organizacije na jugoistočnu Evropu.
Slični događaji ranije su organizovani u Poljskoj i Mađarskoj, gdje su okupili predstavnike konzervativnih političkih stranaka i organizacija. Beogradska konferencija zamišljena je kao nastavak tog modela regionalnog povezivanja.
Međutim, političke promjene u Srbiji otvorile su pitanje kako će se najavljeni program realizovati. Posebnu pažnju privukla je ranija najava da bi Aleksandar Vučić trebao imati istaknutu ulogu među govornicima.
– Najavljeno je da će, citiram, predsjednik Vučić biti glavni govornik. Pomalo sada sumnjam u to – rekao je Puljić.
Njegova izjava ukazuje na neizvjesnost povezanu s promijenjenim političkim okolnostima u Srbiji. Ipak, iz dostupnih informacija nije moguće zaključiti da je organizator promijenio program ili otkazao bilo čije učešće.
Održavanje beogradske konferencije moglo bi dodatno privući pažnju na odnose američkih konzervativnih organizacija i političkih predstavnika iz regiona. Konačan značaj skupa zavisit će od potvrđenog programa, učesnika i poruka koje budu upućene.
Amerika pred izbore
Pored Dodikovih lobističkih aktivnosti, Puljić je govorio i o američkim međuizborima, koji predstavljaju važan test političke podrške predsjedniku Donaldu Trumpu i njegovoj Republikanskoj stranci. Izborni proces obuhvata svih 435 mjesta u Predstavničkom domu Kongresa, kao i 35 mjesta u Senatu.
Rezultati će odrediti sastav zakonodavne vlasti i utjecati na mogućnost provođenja predsjednikovih političkih prioriteta. Kontrola nad kongresnim domovima važna je zbog usvajanja zakona, budžetskih odluka i nadzora nad radom izvršne vlasti.
Puljić se osvrnuo na ankete koje su objavljivane uoči glasanja, naglašavajući razlike između političke situacije u Predstavničkom domu i Senatu. Prema istraživanjima koja je spomenuo, demokrati su imali određene pokazatelje podrške u borbi za Predstavnički dom, dok je situacija u Senatu bila složenija.
Ipak, ankete predstavljaju mjerenje raspoloženja birača u određenom trenutku, a ne konačne izborne rezultate. Njihova pouzdanost zavisi od metodologije, uzorka i stvarnog ponašanja građana na biračkim mjestima.
Puljić je zbog toga posebno naglasio značaj izlaznosti, smatrajući da ona može biti odlučujući faktor u odnosu između rezultata istraživanja i konačnog glasanja.
Trumpova kampanja
Govoreći o završnici predizbornih aktivnosti, Puljić se osvrnuo na Trumpove nastupe tokom obilaska šest saveznih država. Prema njegovoj ocjeni, pojedine predsjednikove izjave izazvale su kontroverze koje nisu nužno koristile republikanskim kandidatima.
Američki međuizbori često se posmatraju i kao ocjena rada predsjednika, iako se na glasačkim listićima nalaze kandidati za Kongres i druge funkcije. Zbog toga predsjednikovi javni nastupi mogu imati značajnu ulogu u političkim raspravama tokom kampanje.
Puljić je ukazao na zabrinutost povezanu s mogućim prisustvom Nacionalne garde ili agenata američke imigracijske službe ICE na pojedinim izbornim lokacijama. Takva pitanja izazivaju rasprave o sigurnosti izbornog procesa i mogućem utjecaju na birače.
Istovremeno je spomenuo ponavljanje tvrdnji o mogućim izbornim prevarama, koje se pojavljuju u dijelu republikanskog političkog diskursa. Naglasio je da se takve optužbe često povezuju s načinom na koji politički akteri prihvataju ili osporavaju izborne rezultate.
– Ako izgube, kazat će da je bila prevara. Ako pobijede, onda prevare neće biti – kazao je Puljić.
Ova izjava predstavlja njegovu kritičku procjenu političke retorike, a ne potvrdu da je do izbornih nepravilnosti zaista došlo. Eventualne tvrdnje o nepravilnostima zahtijevaju konkretne dokaze i postupanje nadležnih izbornih i pravosudnih institucija.
Šta brine birače?
Puljić je posebno izdvojio ekonomska pitanja kao jednu od najvažnijih tema američke predizborne kampanje. Troškovi života, cijene osnovnih proizvoda i finansijska sigurnost domaćinstava ostaju značajni za birače različitih političkih opredjeljenja.
Prema njegovim riječima, korupcija je posebno važna tema za demokrate i nezavisne birače. Takvi stavovi odražavaju interesovanje za odgovornost javnih funkcionera i transparentnost institucija.
Sa druge strane, među pristalicama Trumpovog pokreta MAGA značajnu pažnju privlači imigracija. Pitanja kontrole granica i provođenja imigracijskih propisa zauzimaju istaknuto mjesto u političkim porukama tog pokreta.
Različiti prioriteti birača pokazuju da se američka izborna kampanja ne može svesti na jednu temu. Ekonomske okolnosti, institucionalno povjerenje i imigracijska politika istovremeno oblikuju javnu raspravu.
Upravo zato Puljić smatra da je teško donositi konačne zaključke isključivo na osnovu istraživanja javnog mnijenja. Važnu ulogu imat će stvarna izlaznost i raspored glasova u pojedinim izbornim jedinicama.
Izlaznost kao faktor
Na kraju analize američke političke situacije Puljić je naglasio da će broj građana koji izađu na izbore biti posebno važan za konačne rezultate. Podsjetio je da istraživanja javnog mnijenja mogu pokazati određene trendove, ali ne mogu u potpunosti predvidjeti ponašanje birača.
– Ankete mjere temperaturu, ali sve zavisi od izlaznosti. Izlaznost je ključ. I ako republikanci izađu u većem broju, ankete, vjerujte mi, ne znače onda ništa – zaključio je Puljić.
Njegova poruka ukazuje na značaj mobilizacije birača, posebno u politički konkurentnim izbornim jedinicama. Razlike u izlaznosti mogu utjecati na raspodjelu mandata čak i kada istraživanja pokazuju relativno stabilno raspoloženje javnosti.
Za konačnu ocjenu izbornog procesa bit će važni zvanični rezultati, a ne samo predizborne procjene i političke izjave. To se odnosi i na pitanje budućeg odnosa snaga u Kongresu, koji će imati važnu ulogu u američkom političkom sistemu.
Dodikova očekivanja
Dok se američka javnost priprema za izbore, Dodikov mogući odlazak na Floridu ostaje predmet interesovanja zbog njegovih političkih kontakata i lobističkih aktivnosti. Konferencija CPAC mogla bi mu omogućiti susrete s predstavnicima konzervativnih organizacija i političkim akterima iz više država.
Ipak, najvažnija nepoznanica odnosi se na eventualno prisustvo Donalda Trumpa. Puljić je upozorio da održavanje skupa na predsjednikovom imanju ne garantuje njegov dolazak, što bi moglo biti posebno značajno za Dodikova očekivanja.
Istovremeno, najavljena konferencija u Beogradu pokazuje da se mreža konzervativnih političkih okupljanja širi i na Balkan. Političke promjene u Srbiji, međutim, otvaraju pitanja o njenom programu i ranije najavljenim učesnicima.
Puljićeva analiza tako povezuje Dodikove međunarodne aktivnosti s mnogo širom političkom slikom u Sjedinjenim Američkim Državama. Hoće li njegov odlazak na Floridu rezultirati konkretnim političkim kontaktima i kakav će značaj imati za njegove buduće aktivnosti, moći će se procjenjivati tek na osnovu potvrđenih susreta i njihovih rezultata.
Pogledajte PRILOG!