Penzioneri u Republici Srpskoj mogli bi početkom 2027. godine dobiti novo povećanje mjesečnih primanja, a prema informacijama iznesenim na sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta, redovno januarsko usklađivanje moglo bi iznositi između 7,5 i osam posto. Ukoliko najavljeni procenat bude potvrđen, povećanje će se odnositi na korisnike penzija u ovom entitetu, dok će konkretni iznosi zavisiti od visine dosadašnjih primanja i konačne odluke nadležnih institucija.
Najavljeno novo povećanje
Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Goran Stanković izjavio je nakon sjednice Ekonomsko-socijalnog savjeta da je tokom razgovora predstavljen podatak o planiranom redovnom povećanju penzija. Prema njegovim riječima, očekivano usklađivanje kreće se u rasponu od 7,5 do osam posto.
Riječ je o povećanju koje bi trebalo biti provedeno u januaru 2027. godine, u okviru redovnog godišnjeg usklađivanja penzijskih primanja. Međutim, konačan procenat još nije potvrđen, zbog čega se navedeni iznosi zasad mogu posmatrati kao okvirne procjene.
Za penzionere je posebno važno što se najavljeno povećanje odnosi na mjesečna primanja, a ne na jednokratnu finansijsku pomoć. To znači da bi, nakon usklađivanja, novi iznosi penzija predstavljali osnovicu za naredne isplate, pod uslovom da odluka bude provedena prema najavljenom modelu.
Iako se povećanje izražava procentualno, njegov novčani efekat neće biti jednak za sve korisnike. Penzioneri s nižim primanjima dobit će manji iznos u konvertibilnim markama, dok će kod viših penzija povećanje biti izraženije.
Koliko donosi usklađivanje?
Prema podacima iznesenim u javnosti, najniža penzija za korisnike sa stažom do 15 godina trenutno iznosi približno 361 KM. Ukoliko se primijeni povećanje od 7,5 posto, ova kategorija penzionera mogla bi dobiti oko 27 KM više svakog mjeseca.
U tom slučaju najniža penzija porasla bi na približno 388 KM. Iako se ne radi o velikom nominalnom iznosu, za korisnike najnižih primanja svako povećanje može imati značaj u pokrivanju osnovnih životnih troškova.
Ako bi konačno usklađivanje iznosilo osam posto, povećanje bi bilo nešto veće. Na penziju od 361 KM to bi značilo dodatnih približno 29 KM, odnosno novi mjesečni iznos od oko 390 KM.
Ove računice zasnivaju se na trenutno navedenim iznosima i predstavljaju ilustraciju mogućeg povećanja. Stvarne isplate zavisit će od službeno utvrđenih osnovica, pravila obračuna i konačnog procenta usklađivanja.
Penzije za puni staž
Značajnije povećanje u konvertibilnim markama očekivalo bi se kod korisnika koji imaju 40 ili više godina penzijskog staža. Prema podacima za septembar, najniža penzija za ovu kategoriju iznosila je približno 724 KM.
U slučaju usklađivanja od 7,5 posto, povećanje bi iznosilo oko 54 KM. Tako bi najniža penzija za korisnike s najmanje 40 godina staža mogla dostići približno 778 KM.
Ukoliko bi nadležne institucije potvrdile povećanje od osam posto, dodatak bi iznosio približno 58 KM. U tom slučaju penzija od 724 KM porasla bi na oko 782 KM.
Razlika između dva razmatrana procenta nije velika, ali je za penzionere važna jer se odnosi na redovna mjesečna primanja. Tokom cijele godine i nekoliko dodatnih maraka mjesečno predstavlja određenu razliku u ukupnom iznosu primljenih sredstava.
Posebno treba imati u vidu da najniža penzija za određenu kategoriju staža nije isto što i prosječna penzija svih korisnika. Zbog toga se prilikom procjene budućih primanja moraju uzeti u obzir odgovarajuće kategorije i iznosi.
Prosječna penzija iznad 1.100 KM
Prema navedenim podacima, prosječna penzija za puni staž osiguranja od 40 godina u septembru je iznosila 1.096 KM. Ukoliko se ovaj iznos poveća za 7,5 posto, mjesečna primanja porasla bi za približno 82 KM.
To znači da bi prosječna penzija za puni staž mogla dostići približno 1.178 KM. Riječ je o iznosu koji bi predstavljao povećanje u odnosu na dosadašnji nivo primanja ove kategorije penzionera.
Ako bi usklađivanje iznosilo osam posto, povećanje na osnovicu od 1.096 KM bilo bi približno 88 KM. Prema takvoj računici, nova prosječna penzija za puni staž iznosila bi oko 1.184 KM.
Međutim, ovi podaci ne znače da će svaki penzioner s punim stažom primati navedeni iznos. Prosječna vrijednost predstavlja statistički pokazatelj, dok pojedinačna penzija zavisi od ranijih uplata doprinosa, ostvarenih prava i drugih elemenata obračuna.
Zbog toga će svaki korisnik konkretan efekat povećanja moći procijeniti na osnovu vlastite penzije. Primjena istog procenta na različite osnovice dovodi do različitih novčanih povećanja.
Dva povećanja u 2026.
Penzioneri u Republici Srpskoj već su tokom 2026. godine imali dva usklađivanja svojih primanja. Prvo povećanje provedeno je u januaru, kada su penzije redovno usklađene za 6,45 posto.
Nakon toga uslijedila je odluka Vlade Republike Srpske o dodatnom povećanju od 3,55 posto. Ovo povećanje počelo se primjenjivati u augustu, čime su penzioneri dobili još jedno uvećanje mjesečnih primanja.
Zbir dva navedena procenta iznosi deset posto, što se u javnim informacijama navodi kao ukupno povećanje tokom 2026. godine. Ipak, kada se procenti primjenjuju uzastopno na već uvećanu osnovicu, njihov stvarni kumulativni efekat iznosi približno 10,23 posto.
Ta razlika nastaje zato što se drugo povećanje obračunava na iznos koji je već uvećan prvim usklađivanjem. Zbog toga jednostavno sabiranje procenata ne mora uvijek prikazivati potpuno precizan rast pojedinačne penzije.
Najavljeno januarsko povećanje za 2027. godinu predstavljalo bi nastavak usklađivanja nakon ovih promjena. Međutim, konačna odluka tek treba potvrditi hoće li biti primijenjen procenat od 7,5 posto, osam posto ili neka vrijednost unutar tog raspona.
Jednokratna pomoć penzionerima
Osim povećanja redovnih penzija, tokom augusta 2026. godine korisnicima penzijskog sistema u Republici Srpskoj isplaćena je i jednokratna novčana pomoć. Visina pomoći zavisila je od iznosa penzije koju je korisnik primao.
Penzioneri čija su mjesečna primanja iznosila 698,48 KM ili manje dobili su po 120 KM. Korisnicima s penzijama iznad navedenog iznosa isplaćeno je po 80 KM.
Takav model omogućio je da penzioneri s nižim primanjima dobiju nešto veći iznos pomoći. Ipak, jednokratna isplata razlikuje se od redovnog povećanja jer ne mijenja trajno mjesečni iznos penzije.
Novčana pomoć može doprinijeti pokrivanju određenih troškova u mjesecu isplate, ali ne predstavlja stalno povećanje prihoda. Upravo zbog toga najavljeno januarsko usklađivanje ima drugačiji značaj za dugoročnije planiranje kućnog budžeta.
U dostavljenim informacijama nije navedeno da li se za 2027. godinu razmatra nova jednokratna pomoć. Zasad se govori o redovnom usklađivanju penzija, dok bi eventualne dodatne mjere zahtijevale posebne odluke.
Životni troškovi
Najavljeno povećanje dolazi u okolnostima u kojima su troškovi svakodnevnog života važna tema za penzionersku populaciju. Hrana, komunalne usluge, lijekovi i druge osnovne potrebe čine značajan dio mjesečnih izdataka, posebno kod domaćinstava s nižim primanjima.
Za penzionere koji primaju najniže iznose, povećanje od približno 27 do 29 KM može predstavljati određenu pomoć. Međutim, stvarni utjecaj na životni standard zavisit će i od kretanja cijena proizvoda i usluga.
Nominalno povećanje penzije ne znači automatski jednako povećanje kupovne moći. Ukoliko cijene rastu, dio dodatnih sredstava može biti potrošen samo na pokrivanje skupljih osnovnih potreba.
Zbog toga je za procjenu stvarnog poboljšanja životnog standarda potrebno posmatrati odnos između rasta penzija i inflacije. Sam procenat povećanja ne daje potpunu sliku o tome koliko će penzioneri moći kupiti za svoja primanja.
Ipak, redovno usklađivanje predstavlja važan mehanizam prilagođavanja penzijskih primanja ekonomskim kretanjima. Njegov značaj posebno dolazi do izražaja kod korisnika kojima je penzija jedini stalni izvor prihoda.
Šta slijedi u januaru?
Nakon informacija predstavljenih na sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta, naredni korak jeste konačno utvrđivanje procenta redovnog usklađivanja. Najavljeni raspon od 7,5 do osam posto daje okvirnu predstavu o mogućem povećanju, ali još ne predstavlja službenu odluku o novim iznosima.
Penzioneri će zato morati sačekati potvrdu nadležnih institucija kako bi znali koliko će tačno iznositi njihove januarske penzije. Tek nakon utvrđivanja konačnog procenta bit će moguće precizno izračunati povećanje za pojedine kategorije korisnika.
Prema trenutno dostupnim procjenama, najniža penzija za staž do 15 godina mogla bi porasti na približno 388 do 390 KM. Za korisnike s najmanje 40 godina staža najniža penzija mogla bi iznositi oko 778 do 782 KM.
Prosječna penzija za puni staž, računata na osnovu septembarskog iznosa od 1.096 KM, mogla bi se kretati između približno 1.178 i 1.184 KM. Ove vrijednosti predstavljaju matematičke projekcije, a ne konačno potvrđene iznose.
Važno je naglasiti i da se najavljeno povećanje odnosi na penzionere u Republici Srpskoj. Penzijski sistem Federacije Bosne i Hercegovine ima zasebna pravila i postupke usklađivanja, pa se navedeni procenti ne mogu automatski primijeniti na penzije u tom entitetu.
Za sada najvažnija informacija ostaje da se u januaru 2027. godine očekuje novo redovno povećanje penzija u Republici Srpskoj. Ukoliko bude potvrđen najavljeni raspon od 7,5 do osam posto, korisnici će dobiti veća mjesečna primanja, dok će precizni iznosi biti poznati nakon zvanične odluke.