Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK) uputio je oštar javni apel Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, zahtijevajući preduzimanje konkretnih mjera protiv generalne konzulice BiH u Chicagu Tatjane Telić zbog njenog navodnog djelovanja u interesu političkog rukovodstva Republike Srpske. Povod za reakciju jeste prisustvo Telić na aktivnostima povezanim s boravkom Milorada Dodika u Sjedinjenim Američkim Državama, što je, prema ocjeni Instituta, otvorilo ozbiljna pitanja o poštivanju diplomatskih pravila i predstavljanju države u inostranstvu.
Oštre optužbe
Institut za istraživanje genocida Kanada upozorio je na ono što smatra dugotrajnim problemom u djelovanju generalne konzulice Bosne i Hercegovine u Chicagu Tatjane Telić. U saopćenju navode da njeni javni nastupi i diplomatske aktivnosti nisu usklađeni sa zvaničnom vanjskom politikom Bosne i Hercegovine, već da prvenstveno služe promovisanju interesa Republike Srpske.
Prema tvrdnjama Instituta, Telić koristi diplomatski položaj i resurse države Bosne i Hercegovine za aktivnosti koje doprinose političkom predstavljanju jednog entiteta kao zasebnog međunarodnog subjekta. Takvo djelovanje, smatraju, nije u skladu s obavezama koje proizlaze iz funkcije generalnog konzula i odgovornosti prema državi koja je imenovala diplomatskog predstavnika.
U IGK-u posebno problematiziraju njenu povezanost s političkim aktivnostima Milorada Dodika, ocjenjujući da se radi o nastavku prakse u kojoj pojedini diplomatski predstavnici daju prednost entitetskim i stranačkim interesima. Institut smatra da takvo postupanje narušava jedinstvo vanjskopolitičkog nastupa Bosne i Hercegovine i dovodi u pitanje svrhu diplomatskog predstavljanja države.
U saopćenju su iznesene i tvrdnje o kršenju Bečke konvencije i diplomatskih protokola. Međutim, riječ je o ocjenama Instituta, dok u dostavljenim informacijama nije navedeno da je nadležni organ formalno utvrdio povredu međunarodnih ili domaćih propisa.
Dodikov boravak u SAD-u
Neposredan povod za reakciju IGK-a jeste boravak Milorada Dodika u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje prisustvuje događaju pod nazivom „CPAC Circle Retreat and Gala“. Skup se održava u rezidenciji američkog predsjednika Donalda Trumpa, Mar-a-Lago, u Palm Beachu na Floridi, a povezan je s američkim konzervativnim političkim krugovima.
Institut ukazuje na činjenicu da se među osobama koje učestvuju u pratećim aktivnostima nalazi i Tatjana Telić. Njeno prisustvo, prema ocjeni IGK-a, otvara pitanje nastupa li ona u svojstvu zvanične predstavnice Bosne i Hercegovine ili učestvuje u političkim aktivnostima koje su povezane s interesima Dodikovog političkog okruženja.
– U njegovoj pratnji je i generalna konzulica Bosne i Hercegovine u Chicagu Tatjana Telić, koja aktivno učestvuje u pratećim aktivnostima. Njeno prisustvo otvara ozbiljno pitanje granice između diplomatske funkcije i političke interpretacije jednog javnog događaja – ističu iz IGK-a.
Upravo je pitanje granice između zvaničnog diplomatskog djelovanja i političkog angažmana jedno od ključnih u saopćenju Instituta. Njegovi predstavnici smatraju da diplomatski status ne bi smio biti korišten za aktivnosti koje nisu usklađene s interesima države Bosne i Hercegovine.
Samo prisustvo diplomatskog predstavnika određenom međunarodnom ili političkom događaju ne predstavlja automatski dokaz kršenja propisa. Za utvrđivanje eventualne odgovornosti bilo bi potrebno razjasniti prirodu njenog angažmana, službeni status tokom događaja i eventualne instrukcije nadležnih institucija.
Sporna diplomatija
IGK tvrdi da aktivnosti generalne konzulice nisu izolovan slučaj, već dio šireg problema koji opisuje kao entitetsku i stranački usmjerenu diplomatiju. Prema njihovoj ocjeni, pojedini predstavnici Bosne i Hercegovine u inostranstvu koriste državne funkcije za promoviranje političkih ciljeva koji nisu usklađeni sa zvaničnom vanjskom politikom države.
U tom kontekstu Institut posebno izdvaja Republiku Srpsku, navodeći da njeni politički predstavnici nastoje uspostavljati međunarodne kontakte i graditi utisak samostalnog nastupa u vanjskim poslovima. IGK smatra da bi diplomatski predstavnici Bosne i Hercegovine morali jasno razlikovati zakonito predstavljanje entitetskih interesa od aktivnosti koje bi mogle dovesti u pitanje državni suverenitet.
Institut je u saopćenju iznio i posebno oštre kritike na račun Telić, dovodeći u pitanje način na koji koristi položaj generalne konzulice.
– Tatjana Telić očigledno krši Bečku konvenciju. Ona u konzulatu države Bosne i Hercegovine, predstavlja entitet RS koji niti može, niti ju je imenovao, niti joj skupo plaća njen luksuzni život u Čikagu koji ona ne bi ni vidjela ni okusila da joj nema države Bosne i Hercegovine – navode iz IGK-a.
Ovim tvrdnjama Institut nastoji naglasiti da diplomatski status i sredstva za rad konzulata proizlaze iz institucija Bosne i Hercegovine. Prema njihovom stavu, osobe koje obavljaju takve funkcije imaju obavezu zastupati državu u cjelini, bez obzira na vlastitu političku ili entitetsku pripadnost.
Istovremeno, navodi o privatnom životu, privilegijama i eventualnoj zloupotrebi položaja predstavljaju tvrdnje koje zahtijevaju odgovarajuću provjeru. U dostavljenom saopćenju nisu predstavljeni rezultati službenog postupka koji bi potvrdio takve nepravilnosti.
Diplomatske obaveze
Institut za istraživanje genocida Kanada u svom obraćanju poziva se na Bečku konvenciju o diplomatskim odnosima i domaći pravni okvir Bosne i Hercegovine. Prema njihovom tumačenju, diplomatski predstavnici moraju djelovati u skladu s interesima države koja ih je imenovala i poštovati njenu zvaničnu vanjsku politiku.
Bosna i Hercegovina ima ustavno utvrđene nadležnosti u oblasti vanjske politike, a njeno vođenje pripada institucijama države. Entiteti mogu ostvarivati određene oblike međunarodne saradnje u skladu s ustavnim okvirom, ali ne mogu preuzeti nadležnosti koje pripadaju državi.
Upravo na toj razlici IGK zasniva kritiku postupanja Tatjane Telić. Institut smatra da predstavljanje Republike Srpske kao samostalnog međunarodnog političkog subjekta nije prihvatljivo kada dolazi od osobe koja obavlja diplomatsku funkciju u ime Bosne i Hercegovine.
Važno je, međutim, razlikovati političku ocjenu određenog postupanja od formalnog utvrđivanja pravne odgovornosti. Na rad generalnih konzulata primjenjuju se i pravila konzularnih odnosa, a za ocjenu eventualnog kršenja propisa potrebno je razmotriti konkretne aktivnosti i relevantne međunarodne i domaće pravne odredbe.
Zbog toga bi eventualno institucionalno preispitivanje rada generalne konzulice moralo obuhvatiti dokumentaciju o njenom angažmanu, službene aktivnosti i postupanje prema instrukcijama nadležnih organa. Tek na osnovu takvih činjenica mogla bi se donijeti obrazložena odluka o eventualnoj odgovornosti.
Optužbe za paradiplomatiju
IGK aktivnosti koje pripisuje Tatjani Telić opisuje kao štetnu paradiplomatiju, odnosno djelovanje kojim se, prema njihovom mišljenju, izvan zvaničnih državnih kanala promovišu politički interesi jednog entiteta. Institut tvrdi da se takvim postupcima uspostavljaju kontakti, šire političke poruke i stvara utisak da Republika Srpska ima zaseban međunarodni položaj.
Prema njihovoj ocjeni, takva praksa može negativno utjecati na ugled Bosne i Hercegovine i otežati jedinstveno predstavljanje države pred međunarodnim partnerima. Posebno upozoravaju da se diplomatski kapaciteti ne bi smjeli koristiti za aktivnosti koje su u suprotnosti s ustavnim poretkom.
Institut je u saopćenju uputio i širu kritiku diplomatskim predstavnicima koje povezuje s političkim utjecajem Milorada Dodika. Smatraju da je potrebno odlučnije institucionalno djelovanje kako bi se spriječilo korištenje državnih funkcija za promociju politika koje IGK ocjenjuje secesionističkim.
– Država je izdana od diplomata koje je postavio Milorad Dodik i koji zastupaju njegove, secesionističke, antibosanske politike. Vrijeme je za akciju. Zaštitimo bosanskohercegovačku državu od rušilačkih kvazidiplomata koji demontiraju ugled države na veoma važnom i osjetljivom polju diplomatije. To direktno slabi i ponižava ugled Bosne i Hercegovine u svijetu, slabi njenu političku, ekonomsku, kulturnu i naučnu moć, slabi značaj bosanskohercegovačkih vrijednosti. Bosna i Hercegovina treba diplomate koji će se boriti za državu – poručuju iz IGK-a.
Ova poruka predstavlja najdirektniji dio zahtjeva Instituta za institucionalnu reakciju. IGK smatra da pitanje diplomatskog predstavljanja ne bi trebalo ostati na nivou javnih polemika, nego da nadležne institucije moraju ispitati konkretne navode.
Zahtjev Predsjedništvu BiH
Institut za istraživanje genocida Kanada na kraju saopćenja pozvao je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine da preduzme mjere iz svoje nadležnosti protiv generalne konzulice Tatjane Telić. Time je odgovornost za eventualno institucionalno postupanje usmjerio prema organu koji ima važnu ustavnu ulogu u vođenju vanjske politike i imenovanju diplomatskih predstavnika.
Prema stavu IGK-a, nastavak aktivnosti koje smatraju suprotnim interesima Bosne i Hercegovine zahtijeva odlučniju reakciju državnih institucija. Institut očekuje da se razmotri djelovanje generalne konzulice i utvrdi postoje li razlozi za njeno razrješenje ili druge odgovarajuće mjere.
Ipak, javni zahtjev za smjenu ne znači da je postupak razrješenja već pokrenut niti da je odgovornost Telić utvrđena. U dostavljenim informacijama nema potvrde da je Predsjedništvo BiH donijelo odluku o njenom statusu ili da je nadležna institucija završila provjeru navoda iz saopćenja.
Za potpunu sliku bilo bi značajno i očitovanje same generalne konzulice, kao i informacije Ministarstva vanjskih poslova BiH o njenom eventualnom službenom angažmanu tokom Dodikovog boravka u Sjedinjenim Američkim Državama. Takvi podaci nisu sadržani u dostavljenom izvještaju.
Pitanje odgovornosti
Slučaj Tatjane Telić ponovo je otvorio raspravu o načinu na koji diplomatski predstavnici Bosne i Hercegovine nastupaju u međunarodnim političkim krugovima. Posebno je osjetljivo pitanje odnosa između državnih nadležnosti i političkih interesa stranaka koje učestvuju u imenovanju diplomatskog kadra.
IGK smatra da djelovanje generalne konzulice predstavlja primjer takvog problema i zahtijeva reakciju Predsjedništva BiH. Njihove optužbe odnose se na navodno favorizovanje Republike Srpske, povezanost s Dodikovim političkim aktivnostima i korištenje državnog diplomatskog položaja za ciljeve koje Institut smatra neprihvatljivim.
S druge strane, za donošenje odluke o eventualnoj smjeni potrebno je utvrditi konkretne činjenice i primijeniti propisanu proceduru. Politička kritika, bez obzira na njenu oštrinu, ne može sama zamijeniti službeno utvrđivanje odgovornosti.
Za sada je potvrđeno da je Institut za istraživanje genocida Kanada uputio javni apel Predsjedništvu Bosne i Hercegovine i zatražio konkretno postupanje protiv Tatjane Telić. Hoće li taj zahtjev dovesti do institucionalne provjere, eventualnog razrješenja ili drugačije odluke, zavisit će od nadležnih državnih organa i činjenica koje budu utvrđene.