Propast beogradske Alta banke otvorila je ozbiljna pitanja o milionskim finansijskim poslovima povezanima s vlastima Republike Srpske, dok se u opozicionim krugovima Srbije pojavljuju optužbe koje sežu do Milorada Dodika i njegovog sina Igora. U središtu kontroverze nalaze se krediti od ukupno 26,6 miliona eura, sporni posao sa zemljištem na Jahorini i tvrdnje o prebacivanju novca na račune u inostranstvu, za koje zasad nisu predstavljeni dokazi o odgovornosti Dodikovih.
Propast Alta banke
Narodna banka Srbije 31. oktobra 2026. godine oduzela je dozvolu za rad Alta banci iz Beograda, nakon čega je pokrenut stečajni postupak. Ovaj razvoj događaja privukao je posebnu pažnju u Bosni i Hercegovini zbog ranijih kreditnih aranžmana banke s institucijama Republike Srpske.
Prema objavljenim informacijama, Vlada RS zadužila se kod ove banke za 22 miliona eura, dok je Olimpijskom centru Jahorina odobren kredit od dodatnih 4,6 miliona eura. Ukupna vrijednost ovih aranžmana iznosi 26,6 miliona eura, što otvara pitanja o njihovim uslovima, namjeni i eventualnim posljedicama stečaja kreditora.
Slučaj je dodatno dobio na značaju nakon informacija o hapšenju Davora Macure, vlasnika banke, i sumnjama na moguće pranje novca. Međutim, samo postojanje kreditnih aranžmana ne predstavlja dokaz nezakonitog poslovanja, niti potvrđuje optužbe koje su se pojavile u javnosti.
Šutnja državnih tužilaca
Posebne kritike upućene su Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, od kojeg su zatražene informacije o eventualnim provjerama poslovnih veza Alta banke s predstavnicima vlasti Republike Srpske. Pitanja su obuhvatila moguće finansijske nepravilnosti, veze banke s političkim strukturama SNSD-a i okolnosti pod kojima su odobreni milionski krediti.
Od Tužilaštva je zatraženo i pojašnjenje postoji li formiran predmet te jesu li preduzete istražne radnje. Uprkos telefonskom obećanju da će odgovori biti dostavljeni, prema dostupnim informacijama, zvanično očitovanje nije stiglo do zaključenja izvještaja.
Izostanak odgovora ne znači nužno da istraga nije pokrenuta, jer tužilaštva određene informacije mogu zadržati zbog zaštite postupka. Ipak, javnost zasad nema potvrdu da se konkretni kreditni aranžmani ispituju u okviru zvanične istrage.
Sporni milioni za Jahorinu
Jedan od najvažnijih poslova povezanih s Alta bankom odnosi se na zemljište na Jahorini, koje je Vlada Republike Srpske prodala kompaniji Drvo-Export iz Teslića. Vlasnik kompanije Srđan Klječanin Rufi, biznismen kojeg se povezuje sa SNSD-om, kupio je približno 56.000 kvadratnih metara atraktivnog zemljišta.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine osporio je prodaju, utvrdivši da entitetske vlasti nisu mogle raspolagati predmetnim državnim zemljištem na takav način. Nakon ove odluke otvoreno je pitanje vraćanja novca kupcu i finansijskih posljedica poništenog posla.
Vlada Republike Srpske u februaru 2026. godine zadužila se kod Alta banke za približno 42,9 miliona KM, odnosno 22 miliona eura. Prema ranijim informacijama, sredstva su bila namijenjena isplati kompanije Drvo-Export nakon raskida ugovora o prodaji zemljišta.
Klječanin je, prema objavljenim navodima, očekivao povrat približno 41,3 miliona KM, uz dodatne kamate i troškove koje je povezivao s ulaganjima. Pitanje opravdanosti takvih potraživanja posebno je osjetljivo jer je tadašnji premijer Republike Srpske Savo Minić potvrdio da kupac nije ušao u posjed zemljišta.
Optužbe protiv Dodikovih
Nakon problema s Alta bankom pojavile su se i znatno ozbiljnije tvrdnje iz opozicionih krugova u Srbiji. Prema tim navodima, Igor Dodik, sin lidera SNSD-a, navodno je povezan s prebacivanjem novca iz banke na offshore račune.
Za ove optužbe u dostavljenim informacijama nisu navedeni bankovni izvodi, dokumentacija o transferima niti potvrda nadležnih istražnih organa. Zbog toga se tvrdnje o ulozi Igora Dodika ne mogu predstavljati kao utvrđene činjenice.
Predsjednik Demokratske stranke Srbije Srđan Milivojević podnio je krivičnu prijavu zbog navodne pripreme transfera 50 miliona eura na račun Alta banke kod korespondentne banke u inostranstvu. On je iznio i tvrdnje o mogućim nepravilnostima prilikom konverzije novca, dovodeći postupanje Narodne banke Srbije u vezu s političkim interesima.
Milivojević je u svojim javnim istupima spominjao i Milorada Dodika, iznoseći tvrdnje o njegovom političkom položaju i odnosima s vlastima u Beogradu. Međutim, podnošenje krivične prijave ne znači da su njeni navodi potvrđeni niti da je utvrđena krivična odgovornost bilo koje osobe.
Veze sa biznismenima
Finansijski poslovi na Jahorini ponovo su otvorili pitanje odnosa Srđana Klječanina s utjecajnim poslovnim i političkim krugovima u Srbiji. Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović ranije je tvrdio da iza pojedinih poslova na Jahorini i u Prijedoru stoji Zvonko Veselinović.
Veselinović je biznismen iz Srbije koji se godinama spominje u kontroverzama povezanim s poslovima na Kosovu i odnosima s tamošnjim političkim strukturama. Nalazi se pod američkim sankcijama, dok su pojedini raniji sudski postupci protiv njega završeni oslobađajućim presudama.
Njegovo ime povezuje se i s Milanom Radoičićem, koji je označen kao organizator oružanog napada u Banjskoj. Poslovne aktivnosti njihovih kompanija i veze s političkim strukturama Srbije godinama su predmet javnih rasprava.
Klječanin se, osim posla na Jahorini, spominjao i u vezi s eksploatacijom uglja u Bistrici kod Prijedora. Prema ranijim izvještajima, ugalj je eksploatisan prije izdavanja zvanične dozvole, što je izazvalo dodatne kontroverze o zakonitosti poslovanja.
Ruski finansijski kanali
Gašenje Alta banke izazvalo je pažnju i zbog njene uloge u međunarodnim finansijskim transakcijama. Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović govorio je o problemima koji su nastali nakon prestanka rada banke, posebno kada je riječ o plaćanjima povezanim s Rusijom.
Bajatović je, nakon povratka s putovanja prema Moskvi, objasnio da su određeni finansijski kanali prekinuti i da je potrebno pronaći nova rješenja za realizaciju plaćanja. U njegovom društvu bili su Aleksandar Vulin i Nenad Popović, ali je naglasio da ne može govoriti o razlozima njihovog putovanja.
– …Moramo da dogovorimo neke stvari oko fleksibilnosti i plaćanja, jer i ovo sa Alta bankom je prekinulo neke kanale, prije svega plaćanja Rusa ka nama, a mi uglavnom plaćamo preko zapadnih, korespondentskih banaka, i to je konkretan razlog mog puta u Moskvu. A zašto su gospodin Popović i gospodin Vulin išli, ja zaista ne znam – zaključio je Bajatović.
Ova izjava pokazuje da posljedice prestanka rada Alta banke nisu ograničene samo na njene domaće klijente. Ipak, prekid finansijskih kanala sam po sebi ne dokazuje postojanje nezakonitih transfera niti potvrđuje optužbe povezane s političkim funkcionerima.
Pitanja bez odgovora
Slučaj Alta banke obuhvata nekoliko odvojenih pitanja koja zahtijevaju institucionalno razjašnjenje. Jedno se odnosi na zakonitost i uslove kreditiranja Vlade Republike Srpske, drugo na isplatu kompanije Drvo-Export, a treće na optužbe o mogućim međunarodnim transferima novca.
Posebno je važno utvrditi jesu li sredstva iz kredita korištena isključivo za navedenu namjenu i pod kojim uslovima je dogovoreno njihovo vraćanje. Stečaj banke dodatno otvara pitanje budućeg servisiranja obaveza i položaja njenih povjerilaca.
Najozbiljnije optužbe, uključujući navode o Miloradu i Igoru Dodiku, zasad ostaju na nivou javno iznesenih tvrdnji. Bez odgovarajuće finansijske dokumentacije i rezultata službene istrage nije moguće potvrditi da su njih dvojica izvlačili novac iz banke.
Upravo zbog toga očekuje se razjašnjenje okolnosti poslovanja Alta banke s institucijama Republike Srpske. Dok nadležni organi ne saopće konkretne rezultate, ostaju otvorena pitanja o milionskim kreditima, spornim isplatama i eventualnoj odgovornosti osoba uključenih u ove finansijske aranžmane.
