Mogla bi se otvoriti nova istraga o porijeklu milionski vrijedne imovine koju političari iz Bosne i Hercegovine posjeduju u Srbiji, uključujući i vilu Milorada Dodika u elitnom beogradskom naselju Dedinje. Studentska lista u Srbiji najavljuje da bi, u slučaju preuzimanja vlasti, među njenim prioritetima bilo utvrđivanje porijekla imovine i oduzimanje one za koju se dokaže da je nezakonito stečena.
Najavljene velike provjere
Moguća promjena vlasti u Srbiji mogla bi donijeti ozbiljnije kontrole imovine političkih funkcionera, privrednika i drugih osoba čija vrijednost nekretnina nije u skladu s njihovim prijavljenim prihodima. Prema istraživanju Centra za istraživačko novinarstvo, takve provjere mogle bi obuhvatiti i političare iz Bosne i Hercegovine koji posjeduju stanove, kuće ili poslovne objekte u Srbiji.
Predstavnici Studentske liste najavili su da bi buduća vlada posebnu pažnju posvetila primjeni zakona o utvrđivanju porijekla imovine. Njihov pristup, prema iznesenim najavama, ne bi pravio razliku između domaćih državljana i stranih političara ukoliko postoje zakonski osnovi za provjeru.
To, međutim, ne znači da je odluka o oduzimanju bilo čije imovine već donesena. Studentska lista tek najavljuje moguće mjere, a eventualni postupci morali bi biti provedeni u skladu sa zakonom i uz odgovarajuće dokaze.
Dodikova vila na Dedinju
Među slučajevima koji bi mogli privući pažnju nadležnih institucija posebno se izdvaja vila Milorada Dodika u beogradskom naselju Dedinje. Riječ je o nekretnini čija je kupovina već godinama predmet javnih rasprava i postupanja pravosudnih organa Bosne i Hercegovine.
Prema ranijem istraživanju CIN-a, Dodik je vilu kupio za 850.000 eura, a vlasništvo nad nekretninom upisano je nakon isplate kupoprodajne cijene. Posebnu pažnju izazvala je činjenica da je kredit za kupovinu podigao osam mjeseci nakon što je nekretnina već bila plaćena.
Takav redoslijed finansijskih transakcija otvorio je pitanja o porijeklu novca i načinu finansiranja kupovine. Ipak, sama činjenica da je kredit podignut nakon kupovine ne predstavlja automatski dokaz nezakonitosti.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine istragu o ovom slučaju vodi od 2015. godine. Prema informacijama koje su saopćene u proljeće 2026, značajnijeg napretka nije bilo, prvenstveno zbog toga što nadležni organi Srbije nisu dostavili dokumentaciju potrebnu za nastavak postupka.
Dodikov advokat Goran Bubić odbacuje sumnje u zakonitost kupovine i tvrdi da u ovom slučaju nema krivičnog djela. Zbog toga je važno razlikovati pitanja koja su predmet istrage od eventualne odgovornosti koja nije pravosnažno utvrđena.
Problem neprijavljene imovine
Istraživanja imovinskih kartona političkih funkcionera u Bosni i Hercegovini pokazala su da pojedini zvaničnici nisu prijavljivali sve nekretnine koje posjeduju izvan zemlje. Takvi propusti posebno su značajni kada se radi o imovini velike vrijednosti koja može otvoriti pitanja o finansijskim mogućnostima njenih vlasnika.
Jedan od problema predstavlja nedovoljno efikasan sistem kontrole prijavljenih podataka. Prema navodima iz istraživanja, domaći propisi ne osiguravaju odgovarajuće sankcije za pojedine slučajeve neprijavljivanja, dok institucije imaju ograničene mogućnosti provjere imovine u inostranstvu.
Upravo zbog toga najavljene mjere u Srbiji mogle bi imati značaj i za Bosnu i Hercegovinu. Ukoliko bi srbijanske institucije počele detaljnije provjeravati porijeklo imovine, njihovi nalazi mogli bi otvoriti dodatna pitanja o finansijskim poslovima pojedinih bh. funkcionera.
Ipak, eventualna saradnja institucija dvije države zavisila bi od zakonskih procedura i razmjene relevantne dokumentacije. Nije moguće unaprijed tvrditi da bi svaka neprijavljena nekretnina automatski postala predmet oduzimanja.
Kontrola povezanih firmi
Predstavnica Studentske liste Sarah El Sarag najavila je da bi provjere mogle biti proširene i na kompanije povezane s osobama čija se imovina ispituje. Takav pristup podrazumijevao bi detaljnije analiziranje finansijskih tokova, poslovnih prihoda i načina sticanja nekretnina.
Posebno bi se razmatrali slučajevi u kojima postoji značajna razlika između zvaničnih prihoda i vrijednosti imovine. Kao ilustraciju mogućeg nesrazmjera El Sarag je navela osobu s mjesečnim primanjima od 2.000 eura koja posjeduje stan u Beogradu na vodi vrijedan pola miliona eura.
Takav primjer ne predstavlja dokaz nezakonitosti, ali može biti razlog za provjeru načina finansiranja kupovine. Nadležne institucije morale bi utvrditi postoje li drugi zakoniti izvori prihoda, nasljedstvo, krediti ili odgovarajuća poslovna dokumentacija.
Najavljene kontrole mogle bi obuhvatiti i građane Republike Srpske s dvojnim državljanstvom, kao i osobe koje posluju u Srbiji. Ključno pitanje bilo bi mogu li vlasnici dokazati zakonito porijeklo sredstava kojima su stekli vrijednu imovinu.
Nešićeve nekretnine u Srbiji
Pored Milorada Dodika, u istraživanju se spominje i bivši ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Nenad Nešić. Prema podacima CIN-a, prilikom preuzimanja ministarske funkcije 2023. godine nije prijavio da sa suprugom posjeduje stan površine 98 kvadratnih metara i kuću od 176 kvadrata u Novom Sadu.
Katastarski podaci navedeni u istraživanju pokazuju da Nešić u Novom Sadu ima dva stana i garažu. Osim nekretnina u Srbiji, on i članovi njegove porodice povezani su s vrijednom imovinom u Crnoj Gori.
Na ukupno pet nekretnina u Budvi i Tivtu određena je zabrana raspolaganja. Takva mjera ograničava mogućnost prodaje ili drugog raspolaganja imovinom, ali sama po sebi ne predstavlja konačnu odluku o njenom oduzimanju.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine protiv Nešića vodi predmet povezan sa sumnjama na pranje novca, primanje mita i zloupotrebu položaja. Prema navodima iz istraživanja, predmet obuhvata sumnju da je ostvarena protivpravna finansijska korist od približno milion konvertibilnih maraka.
Ni u ovom slučaju postojanje istrage ne znači da je krivična odgovornost dokazana. Za eventualno oduzimanje nezakonito stečene imovine potrebni su odgovarajući zakonski uslovi i odluke nadležnih organa.
Moguće posljedice promjena
Najave Studentske liste posebno su zanimljive zbog mogućnosti da bi promjena političkih odnosa u Srbiji utjecala na dosadašnju saradnju institucija dvije države. To bi moglo biti značajno za postupke u kojima pravosudni organi Bosne i Hercegovine godinama čekaju dokumentaciju iz Srbije.
Slučaj Dodikove vile na Dedinju jedan je od primjera takvog problema. Prema informacijama Tužilaštva BiH, nedostavljanje dokumentacije predstavlja prepreku za značajniji napredak istrage.
Ukoliko bi nadležne institucije Srbije počele dosljednije provoditi provjere porijekla imovine, mogle bi se otvoriti mogućnosti za dodatnu razmjenu informacija. Međutim, takav razvoj događaja zasad ostaje mogućnost, a ne potvrđena odluka buduće vlasti.
Nema automatskog oduzimanja
Uprkos politički osjetljivim najavama, vlasništvo nad vrijednom nekretninom nije samo po sebi razlog za njeno oduzimanje. Za takvu mjeru neophodno je utvrditi postojanje zakonskih osnova i provesti odgovarajući postupak.
To se odnosi i na Dodikovu vilu u Beogradu, kao i na nekretnine drugih političara iz Bosne i Hercegovine. Njihova imovina mogla bi biti predmet provjera ukoliko nadležni organi utvrde razloge za postupanje, ali oduzimanje nije unaprijed izvjesno.
Najavljene promjene zato prvenstveno otvaraju pitanje transparentnosti imovine političkih funkcionera i efikasnosti saradnje pravosudnih institucija. Hoće li se one pretvoriti u konkretne istrage i odluke zavisit će od političkog razvoja u Srbiji, raspoloživih dokaza i primjene zakona.
