Milorad Dodik i finansiranje lobističkih aktivnosti Republike Srpske mogli bi se naći pod znatno strožijim nadzorom američkog Kongresa nakon promjene odnosa političkih snaga u Washingtonu. Bivši savjetnik u američkoj administraciji Elvir Klempić upozorava da bi kongresne istrage mogle otvoriti pitanja uklanjanja Dodika s liste sankcija, utjecaja na američke institucije i novca potrošenog na lobiranje.
Promjene u Washingtonu
Rezultati američkih međuizbora, prema Klempićevoj ocjeni, predstavljaju veliko iznenađenje za političku javnost u Sjedinjenim Američkim Državama. Gostujući na N1, istakao je da su izborni rezultati pokazali promjene raspoloženja birača koje mnogi politički analitičari nisu očekivali.
– Teško je naći nekoga u Washingtonu ovih dana koji bi vam rekao da je očekivao da će se desiti ono što se desilo prije dva-tri dana. Ovo je bilo nevjerovatno – rekao je Klempić.
Prema njegovim procjenama, demokrati bi mogli osvojiti više od 250 mjesta u Predstavničkom domu i približno 56 mjesta u Senatu. Naglasio je da konačni rezultati pojedinih izbornih utrka još nisu bili poznati u trenutku njegovog obraćanja, ali je posebno izdvojio uspjehe demokratskih kandidata u državama u kojima ta stranka dugo nije ostvarivala pobjede.
Govoreći o izbornim kampanjama, Klempić je ukazao na velike iznose novca potrošene u državama poput Teksasa i Michigana. Smatra da su rezultati pokazali kako finansijska moć ne garantuje pobjedu i da birači sve više pažnje posvećuju konkretnim političkim prijedlozima.
Ekonomija odlučila izbore
Klempić smatra da su ekonomska pitanja imala presudnu ulogu u opredjeljivanju velikog broja američkih birača. Prema njegovom tumačenju, građani su veću pažnju posvećivali životnom standardu i političkim programima nego identitetu ili porijeklu kandidata.
– Američko društvo je poslalo poruku da im baš nije toliko bitno šta ste i odakle ste i ko ste, nego koliko im je bitno za šta se zalažete – rekao je Klempić.
Istakao je da rezultat ne posmatra isključivo kao podršku Demokratskoj stranci, nego kao izraz očekivanja građana da politički predstavnici ponude odgovore na njihove svakodnevne probleme. Posebno je naglasio potrebu za većom odgovornošću vlasti i uspostavljanjem snažnijeg institucionalnog nadzora.
– Ja ne vjerujem da je američko društvo glasalo za demokrate, nego američko društvo je glasalo za bolju Ameriku. I ovi kandidati s demokratske strane, u ovom trenutku, predstavljali su bolju Ameriku – rekao je Klempić.
Kongres dobija veću ulogu
Promjena odnosa snaga u Kongresu mogla bi imati posljedice i na američku politiku prema Bosni i Hercegovini. Ipak, Klempić ne očekuje da će doći do naglog zaokreta u zvaničnoj politici Washingtona prema Balkanu.
– Ja ne bih očekivao neki preokret preko noći što se tiče Balkana – rekao je Klempić.
Prema njegovom mišljenju, osnovni principi američke politike prema Bosni i Hercegovini trebali bi ostati nepromijenjeni. To se posebno odnosi na podršku Dejtonskom mirovnom sporazumu, teritorijalnom integritetu države i ulozi međunarodnih institucija.
– Kontinuitet prema Dejtonu, cjelovitoj BiH, OHR-u, ja mislim da ostaje. Ostaje isto i po čitavom Balkanu – naveo je Klempić.
Najveću promjenu očekuje u mogućnosti Kongresa da intenzivnije nadzire odluke predsjedničke administracije. Kongresni odbori mogu organizovati saslušanja, tražiti dokumentaciju i ispitivati okolnosti pojedinih odluka, uključujući one koje se odnose na međunarodne sankcije.
– Kada kažem sankcije, Kongres ne može uvoditi sankcije, ali može voditi istragu oko sankcija. Zašto su skinute sankcije, zašto treba da se stave sankcije – objasnio je Klempić.
Dodikove sankcije pod lupom
Jedno od pitanja koje bi, prema Klempićevim očekivanjima, moglo privući pažnju novog saziva Kongresa jeste uklanjanje Milorada Dodika s američke liste sankcionisanih osoba. Smatra da bi kongresni odbori mogli zahtijevati detaljnija objašnjenja razloga i okolnosti takve odluke.
– Istrage možemo očekivati od prvog dana novog Kongresa u mandatu, kada preuzmu u januaru – kazao je Klempić.
Posebno je naglasio da američka administracija može biti suočena sa zahtjevima da obrazloži postupke koji su izazvali političke rasprave. U tom kontekstu izdvojio je upravo slučaj lidera SNSD-a.
– To nikada nije objašnjeno u detaljima, zašto je Milorad Dodik skinut sa liste sankcija. I te stvari će morati objasniti. Zašto i kako – rekao je Klempić.
Njegove izjave predstavljaju procjenu mogućeg djelovanja Kongresa, a ne potvrdu da je zvanična istraga protiv Dodika već pokrenuta. Eventualno otvaranje postupka zavisilo bi od odluka nadležnih kongresnih odbora i njihovih prioriteta.
Istraga tokova novca
Klempić smatra da bi se interesovanje Kongresa moglo proširiti na finansijske tokove i lobističke aktivnosti povezane s Republikom Srpskom. Posebno je izdvojio mogućnost ispitivanja kontakata s predstavnicima Bijele kuće i State Departmenta.
– Kongres će tražiti ko je kupovao, a ne kupovao, je li bilo nekog utjecaja, ulaska u Bijelu kuću, State Department i tako dalje. Gdje su pare išle i kome se te pare davale. To će se sve morati objasniti – kazao je Klempić.
Takve provjere mogle bi obuhvatiti dokumentaciju o lobističkim ugovorima, isplatama i kontaktima s američkim zvaničnicima. Međutim, sama činjenica da su određene aktivnosti finansirane ne znači da je počinjeno krivično djelo, jer je lobiranje u SAD-u dozvoljeno uz poštivanje odgovarajućih propisa.
– Možete očekivati sigurno da će istrage što se tiče lobiranja Republike Srpske, i to sve što se radi u Bijeloj kući i sadašnjoj administraciji, da će to doći sve pod istragu – rekao je Klempić.
Prema njegovoj ocjeni, snažniji nadzor mogao bi utjecati na način na koji Trumpova administracija donosi i obrazlaže odluke povezane s Balkanom. Ipak, nije naveo konkretan već pokrenut postupak koji bi potvrdio da su Dodik ili finansijski aranžmani Republike Srpske formalno predmet nove kongresne istrage.
Ambasador na čekanju
Govoreći o imenovanju novog američkog ambasadora u Bosni i Hercegovini, Klempić je izrazio sumnju da će proces brzo biti završen. Smatra da bi promjene u Kongresu mogle dodatno utjecati na razmatranje diplomatskih imenovanja.
– To se ništa ne mrda. Znači, što se tiče toga, to nigdje ne ide. I to će se sačekati – rekao je Klempić.
Prema njegovom mišljenju, novi sastav nadležnih kongresnih tijela mogao bi detaljnije razmatrati predložene kandidate. Istovremeno je upozorio da Bosna i Hercegovina vjerovatno neće biti među prvim pitanjima kojima će se novi saziv Kongresa baviti.
Strategija za Washington
Klempić se osvrnuo i na djelovanje političkih predstavnika iz Bosne i Hercegovine u američkoj prijestolnici. Ocijenio je da probosanske političke snage nemaju dovoljno jasno definisane prijedloge koje bi predstavile američkim institucijama.
– Sa probosanske strane, za državu Bosnu i Hercegovinu, ne postoje konkretna rješenja u Washingtonu da se kaže: mi smo došli ovdje i mi nudimo ovo za Bosnu i Hercegovinu – kazao je Klempić.
Naglasio je važnost dugoročnog pristupa međunarodnim kontaktima i predstavljanju državnih interesa. Prema njegovom mišljenju, saradnja ne bi trebala biti ograničena na jednu američku političku stranku.
– Treba da naprave neku strategiju. Strategiju za državu i strategiju za operaciju što se tiče Washingtona, i kako da predstavljaju državu – dodao je Klempić.
Dodikov odlazak na Floridu
Komentarišući Dodikov boravak na događaju u Mar-a-Lagu, Klempić je izrazio rezervu prema predstavljanju tog odlaska kao posebno značajnog diplomatskog uspjeha. Ukazao je na razliku između prisustvovanja događaju i zvaničnog sastanka s predstavnicima američke administracije.
– Milorad Dodik dolazi kao građanin i kupuje sebi kartu kao svaka druga osoba. Znači, kartu možete kupiti i vi da odete na taj isti skup – rekao je Klempić.
Na kraju se osvrnuo i na bosanskohercegovačku dijasporu u Sjedinjenim Američkim Državama. Smatra da njeno političko učešće raste, ali da još ne postoji dovoljno koordinisan pristup koji bi omogućio snažnije zajedničko djelovanje.
– Ja mislim da to fali zajednici širom Amerike – rekao je Klempić.
Njegova analiza ukazuje na mogućnost snažnijeg kongresnog nadzora nad američkom administracijom, uključujući odluke povezane s Miloradom Dodikom i lobiranjem Republike Srpske. Hoće li takva očekivanja prerasti u zvanične istrage, ostaje otvoreno pitanje koje će zavisiti od poteza novog saziva Kongresa.
