Milorad Dodik i lobističke aktivnosti Republike Srpske u Washingtonu mogli bi se naći pod pojačanim nadzorom američkog Kongresa nakon promjene političkog odnosa snaga u Sjedinjenim Američkim Državama. Bivši savjetnik američke administracije Elvir Klempić upozorava da bi novi sastav Kongresa mogao zahtijevati objašnjenja o ukidanju sankcija, kontaktima s Bijelom kućom i novcu potrošenom na političko lobiranje.
Neočekivani izborni rezultati
Analizirajući američke međuizbore, Klempić je ocijenio da su rezultati iznenadili čak i iskusne političke posmatrače u Washingtonu. Prema njegovim riječima, promjene u raspoloženju birača bile su znatno izraženije nego što se očekivalo, a konačan raspored snaga mogao bi imati ozbiljne posljedice po rad Trumpove administracije.
– Teško je naći nekoga u Washingtonu ovih dana koji bi vam rekao da je očekivao da će se desiti ono što se desilo prije dva-tri dana. Ovo je bilo nevjerovatno – rekao je Klempić.
U trenutku njegove analize konačni rezultati pojedinih izbornih utrka još nisu bili potvrđeni. Klempić je procjenjivao da bi demokrati mogli osvojiti više od 250 mjesta u Predstavničkom domu i približno 56 mjesta u Senatu, posebno izdvajajući uspjehe u državama u kojima godinama nisu ostvarivali značajnije pobjede.
Govoreći o skupim kampanjama u Teksasu i Michiganu, naglasio je da velika finansijska ulaganja nisu garantovala željeni rezultat. Smatra da su birači pokazali kako političke odluke ne zavise isključivo od novca potrošenog na predizbornu promociju.
Ekonomija ispred podjela
Klempić smatra da su životni standard, ekonomska sigurnost i konkretna obećanja kandidata imali značajniju ulogu od njihovog porijekla ili identiteta. Prema njegovoj ocjeni, birači su prvenstveno tražili političke predstavnike koji mogu ponuditi rješenja za svakodnevne probleme.
– Američko društvo je poslalo poruku da im baš nije toliko bitno šta ste i odakle ste i ko ste, nego koliko im je bitno za šta se zalažete – rekao je Klempić.
Izborne rezultate ne tumači samo kao podršku jednoj stranci, nego kao izraz očekivanja građana da vlast bude odgovornija. Posebno je izdvojio potrebu za uspostavljanjem snažnije institucionalne kontrole nad predsjedničkom administracijom.
– Ja ne vjerujem da je američko društvo glasalo za demokrate, nego američko društvo je glasalo za bolju Ameriku. I ovi kandidati s demokratske strane, u ovom trenutku, predstavljali su bolju Ameriku – rekao je Klempić.
Kongres pojačava nadzor
Za Bosnu i Hercegovinu posebno je značajna Klempićeva procjena da bi novi odnos snaga mogao povećati utjecaj Kongresa na kontrolu američke vanjske politike. Ipak, ne očekuje iznenadnu promjenu osnovnih principa američkog odnosa prema Balkanu.
– Ja ne bih očekivao neki preokret preko noći što se tiče Balkana – rekao je Klempić.
Prema njegovom mišljenju, podrška Dejtonskom mirovnom sporazumu, teritorijalnoj cjelovitosti Bosne i Hercegovine i ulozi visokog predstavnika trebala bi ostati dio američke politike. Promjene bi se prvenstveno mogle odnositi na intenzitet nadzora nad odlukama izvršne vlasti.
– Kontinuitet prema Dejtonu, cjelovitoj BiH, OHR-u, ja mislim da ostaje. Ostaje isto i po čitavom Balkanu – naveo je Klempić.
Kongres raspolaže mehanizmima kojima može zahtijevati dokumentaciju, organizovati saslušanja i ispitivati odluke administracije. Među pitanjima koja bi mogla privući pažnju nalaze se i američke sankcije prema političkim zvaničnicima.
– Kada kažem sankcije, Kongres ne može uvoditi sankcije, ali može voditi istragu oko sankcija. Zašto su skinute sankcije, zašto treba da se stave sankcije – objasnio je Klempić.
Dodikove sankcije pod lupom
Jedno od najosjetljivijih pitanja moglo bi biti uklanjanje Milorada Dodika s američke liste sankcionisanih osoba. Klempić smatra da dosadašnja objašnjenja nisu bila dovoljno detaljna i da bi kongresni odbori mogli zatražiti dodatne informacije od Trumpove administracije.
– Istrage možemo očekivati od prvog dana novog Kongresa u mandatu, kada preuzmu u januaru – kazao je Klempić.
Prema njegovoj procjeni, američki zvaničnici mogli bi biti pozvani da obrazlože okolnosti pod kojima su određene osobe uklonjene sa sankcijskih lista. Posebno je izdvojio Dodikov slučaj, smatrajući da bi mogao postati predmet političkog i institucionalnog preispitivanja.
– To nikada nije objašnjeno u detaljima, zašto je Milorad Dodik skinut sa liste sankcija. I te stvari će morati objasniti. Zašto i kako – rekao je Klempić.
Važno je, međutim, razlikovati očekivanje kongresne istrage od njenog zvaničnog pokretanja. Klempićeve izjave ne potvrđuju da je protiv Dodika već otvoren novi postupak niti da postoji odluka o ponovnom uvođenju sankcija.
Novac i politički kontakti
Posebnu pažnju Klempić posvećuje mogućnosti provjere finansijskih tokova povezanih s lobiranjem Republike Srpske. Smatra da bi kongresni nadzor mogao obuhvatiti kontakte lobista s predstavnicima Bijele kuće i State Departmenta.
– Kongres će tražiti ko je kupovao, a ne kupovao, je li bilo nekog utjecaja, ulaska u Bijelu kuću, State Department i tako dalje. Gdje su pare išle i kome se te pare davale. To će se sve morati objasniti – kazao je Klempić.
Takve provjere mogle bi uključivati lobističke ugovore, prijavljene isplate i komunikaciju s američkim institucijama. Međutim, samo postojanje lobističkih aktivnosti ne predstavlja dokaz nezakonitosti, jer je zastupanje stranih interesa u SAD-u dozvoljeno uz poštivanje propisanih pravila.
– Možete očekivati sigurno da će istrage što se tiče lobiranja Republike Srpske, i to sve što se radi u Bijeloj kući i sadašnjoj administraciji, da će to doći sve pod istragu – rekao je Klempić.
Prema njegovom mišljenju, mogućnost kongresnih saslušanja mogla bi povećati oprez američke administracije prilikom donošenja odluka povezanih s Balkanom. Ipak, zasad nije potvrđeno da su najavljene provjere formalno započele.
Ambasador i diplomatski odnosi
Klempić je govorio i o imenovanju novog američkog ambasadora u Bosni i Hercegovini, izražavajući sumnju da će taj proces uskoro biti završen. Smatra da bi promjene u sastavu nadležnih kongresnih tijela mogle dodatno usporiti razmatranje kandidata.
– To se ništa ne mrda. Znači, što se tiče toga, to nigdje ne ide. I to će se sačekati – rekao je Klempić.
Istovremeno je naglasio da Bosna i Hercegovina vjerovatno neće biti među prvim prioritetima novog Kongresa. Američki zakonodavci suočit će se s brojnim unutrašnjopolitičkim pitanjima, zbog čega bi pojedine diplomatske odluke mogle čekati.
Nedostatak političke strategije
Komentarišući djelovanje probosanskih političkih stranaka u Washingtonu, Klempić je ocijenio da nedostaje jasna i dugoročna strategija predstavljanja državnih interesa. Prema njegovom mišljenju, politički predstavnici iz BiH trebali bi američkim sagovornicima ponuditi konkretne prijedloge umjesto oslanjanja isključivo na postojeće kontakte.
– Sa probosanske strane, za državu Bosnu i Hercegovinu, ne postoje konkretna rješenja u Washingtonu da se kaže: mi smo došli ovdje i mi nudimo ovo za Bosnu i Hercegovinu – kazao je Klempić.
Posebno je istakao potrebu za razvijanjem odnosa s predstavnicima obje velike američke stranke. Smatra da bi pažnju trebalo usmjeriti na kongresne odbore koji se bave vanjskom politikom i odbranom.
– Treba da naprave neku strategiju. Strategiju za državu i strategiju za operaciju što se tiče Washingtona, i kako da predstavljaju državu – dodao je Klempić.
Dodikov boravak na Floridi
Klempić se osvrnuo i na Dodikovo prisustvo skupu u Mar-a-Lagu, upozoravajući da takvim događajima ne treba automatski pripisivati status zvaničnih diplomatskih susreta. Prema njegovom tumačenju, mogućnost prisustvovanja određenom događaju ne znači nužno i poseban politički utjecaj.
– Milorad Dodik dolazi kao građanin i kupuje sebi kartu kao svaka druga osoba. Znači, kartu možete kupiti i vi da odete na taj isti skup – rekao je Klempić.
Govoreći o bosanskohercegovačkoj dijaspori, istakao je da njeno učešće u američkim izborima raste, ali da još ne djeluje kao jedinstven glasački blok. Smatra da postoji prostor za snažnije organizovanje zajednice, posebno u saveznim državama gdje njeni glasovi mogu imati značajniju ulogu.
– Ja mislim da to fali zajednici širom Amerike – rekao je Klempić.
Njegova analiza ukazuje na mogućnost intenzivnijeg nadzora nad sankcijama i lobističkim aktivnostima povezanim s Republikom Srpskom. Hoće li Kongres zaista otvoriti istrage koje bi obuhvatile Dodika i finansijske tokove, zavisit će od odluka nadležnih odbora, a ne samo od promjene političkog odnosa snaga u Washingtonu.
Pogledajte PRILOG!