Američki politički sistem mogao bi se suočiti s novim sukobima nakon međuizbora, a dopisnik iz Washingtona Ivica Puljić posebno upozorava na 3. januar, kada počinje rad novog saziva Kongresa. Gostujući u emisiji „Face to Face“ kod Senada Hadžifejzovića, govorio je o mogućim istragama protiv Trumpove administracije, političkim problemima lobista Milorada Dodika i najavljenoj posjeti Željke Cvijanović New Yorku.
Presudan datum
Puljić smatra da završetak američkih međuizbora ne znači i kraj političkih sukoba između republikanaca i demokrata. Prema njegovoj procjeni, 3. januar mogao bi biti važan trenutak jer tada počinje rad novog saziva Kongresa, što će omogućiti promjene u rukovodstvu i radu kongresnih odbora.
Posebno je podsjetio na nasilni upad u američki Kapitol 6. januara 2021. godine, kada su pristalice Donalda Trumpa pokušale spriječiti potvrđivanje rezultata predsjedničkih izbora. Iako se tadašnji postupak razlikuje od početka rada novog Kongresa, Puljić smatra da iskustvo iz 2021. pokazuje koliko političke tenzije mogu postati ozbiljne.
Dodatnu zabrinutost povezuje s izjavama potpredsjednika JD Vancea, koji je najavio obračun s osobama koje administracija smatra odgovornim za izborne prevare. Puljić je takve poruke komentarisao ironično, dovodeći u pitanje kome su zapravo upućene.
Prema njegovoj ocjeni, Vance već pokazuje ambicije povezane s predsjedničkim izborima 2028. godine. Zbog toga njegove nastupe posmatra i kroz moguće pozicioniranje unutar Republikanske stranke nakon Trumpovog mandata.
Sukobi u Washingtonu
Jedna od glavnih tema razgovora bila je mogućnost da novi Kongres pokrene niz istraga o radu Trumpove administracije. Puljić smatra da bi demokrati mogli iskoristiti nadzorne ovlasti kako bi preispitali odluke izvršne vlasti, finansijske nepravilnosti i postupanje pojedinih visokih zvaničnika.
Među mogućim predmetima političkog nadzora spomenuo je ministra odbrane Petea Hegsetha. Govorio je i o mogućnosti pokretanja postupaka opoziva, uključujući eventualne inicijative protiv samog predsjednika Trumpa.
Ipak, takvi postupci nisu automatska posljedica promjene kongresne većine. Za njihovo pokretanje i eventualno usvajanje potrebne su odgovarajuće procedure i politička podrška, a sam opoziv predsjednika zahtijeva odluke oba doma Kongresa.
Puljić očekuje da bi naredne dvije godine mogle biti obilježene čestim sukobima zakonodavne i izvršne vlasti. Kongres bi mogao intenzivnije koristiti pravo na saslušanja i zahtjeve za dokumentacijom, dok bi Bijela kuća nastojala očuvati kontrolu nad vlastitim političkim programom.
Ekonomsko nezadovoljstvo birača
Govoreći o izbornim rezultatima, Puljić je podsjetio da američki međuizbori omogućavaju građanima da na polovini predsjedničkog mandata ocijene djelovanje vlasti. Na njima se bira svih 435 članova Predstavničkog doma, približno trećina Senata i dio guvernera saveznih država.
Prema njegovom tumačenju, ekonomska pitanja imala su izuzetno važnu ulogu u opredjeljivanju birača. Posebno je izdvojio rast cijena goriva, osnovnih životnih namirnica i troškova zdravstvene zaštite.
Puljić je ekonomske probleme povezao i s američkom vanjskom politikom, naročito s događajima vezanim za Iran. Smatra da su posljedice međunarodnih sukoba na cijene energenata i inflaciju utjecale na stavove dijela birača.
Kao još jedan važan faktor naveo je nezadovoljstvo zbog sumnji na korupciju u administraciji. Prema njegovoj ocjeni, birači su sve više povezivali pitanja odgovornosti političkih zvaničnika s načinom trošenja javnog novca.
Promjene u američkom društvu
Puljić je posebnu pažnju posvetio uspjehu kandidata različitih vjerskih, etničkih i društvenih identiteta. Njihove izborne rezultate protumačio je kao pokazatelj otpora dijela američkog društva rasnoj i vjerskoj isključivosti.
Govorio je o kandidatima islamske i hinduističke vjeroispovijesti, potomcima američkih starosjedilaca i pripadnicima LGBTQ+ zajednice. Smatra da njihovo političko prisustvo pokazuje raznolikost američkog društva i značaj demokratskih institucija.
U razgovoru je spomenut i senator Jon Ossoff iz Georgije, kojeg pojedini komentatori porede s nekadašnjim predsjednikom Johnom F. Kennedyjem. Povod je bila rasprava o mogućnosti da američki predsjednik bude osoba jevrejskog porijekla.
Puljić je ocijenio da vjerska pripadnost ne predstavlja nepremostivu prepreku za izbor na najvišu državnu funkciju. Podsjetio je na Kennedyjevo katoličko porijeklo i izbor Baracka Obame kao primjere promjena u američkom političkom životu.
Problemi Trumpovih saradnika
Puljić se osvrnuo i na informacije o mogućim promjenama u najbližem okruženju američkog predsjednika. Upozorio je da Washingtonom često kruže nepotvrđene priče o ostavkama i smjenama, zbog čega je potrebno razlikovati glasine od zvaničnih odluka.
Posebno je spomenuo šeficu kabineta Susie Wiles, državnog sekretara Marca Rubija i Trumpove političke saradnike Jamesa Blaira i Chrisa LaCivitu. Prema njegovoj ocjeni, upravo bi Blair i LaCivita mogli biti izloženi kritikama zbog republikanskog izbornog rezultata.
Njih dvojica su, prema Puljićevim navodima, tokom završnice američke izborne kampanje boravili na Balkanu i ostvarivali kontakte povezane s Miloradom Dodikom. Takav angažman izazvao je pitanja o preplitanju političkih i lobističkih interesa.
Puljić smatra da je njihov odlazak na Balkan u osjetljivom dijelu kampanje politički problematičan. Ipak, nije predstavljen dokaz da je upravo ta posjeta uzrokovala izborni rezultat republikanaca.
Dodikova turneja na Floridi
Značajan dio razgovora bio je posvećen Dodikovom boravku na Floridi i prisustvu konferenciji povezanoj s američkim konzervativnim pokretom. Puljić je događaj opisao kao komercijalno orijentisano okupljanje na kojem se politička poznanstva i pristup utjecajnim osobama predstavljaju kao posebna vrijednost.
Koristeći izraz Đorđa Balaševića, konferenciju je nazvao „paradom pijanstva i kiča“. Prema njegovim tvrdnjama, pojedini paketi za učesnike dostižu cijenu od 95.000 dolara, dok se za osnovnije oblike prisustva spominju iznosi od približno 2.000 dolara.
Puljić je takve troškove povezao s Dodikovim nastojanjima da kroz fotografije i susrete pokaže bliskost s Trumpovim političkim krugovima. Međutim, navedene cijene nisu potkrijepljene javno predstavljenom dokumentacijom o konkretnim Dodikovim uplatama.
Posebno je kritikovao angažovanje američkih desničarskih influensera koji javno podržavaju Dodikove političke stavove. Među njima je izdvojio Lauru Loomer, tvrdeći da kroz svoje nastupe promoviše Dodika kao zaštitnika kršćanskih vrijednosti.
Prema Puljićevoj ocjeni, takve aktivnosti prvenstveno su usmjerene na publiku koja podržava američki konzervativni pokret. Ipak, za tvrdnju da je svaka pojedinačna javna podrška plaćena potrebni su konkretni podaci o finansijskim odnosima.
Cvijanović stiže u New York
Puljić je iznio i informaciju da članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović planira boravak u New Yorku od 9. do 12. novembra. Prema njegovim saznanjima, 11. novembra trebala bi učestvovati na konferenciji povezanoj s istim političkim i lobističkim krugovima.
Njen dolazak povezao je sa širim aktivnostima predstavnika Republike Srpske u Sjedinjenim Američkim Državama. Smatra da se kroz takve događaje nastoje izgraditi politički kontakti i ojačati međunarodna pozicija rukovodstva SNSD-a.
Posebno je otvorio pitanje finansiranja putovanja i lobističkih aktivnosti. Prema njegovom mišljenju, građani imaju pravo znati koliko se javnog novca troši na konferencije, savjetnike i političko predstavljanje u inostranstvu.
Ipak, konkretni iznosi koji bi se odnosili na najavljenu posjetu Cvijanović nisu dokumentovani u dostavljenim informacijama. Za utvrđivanje troškova bilo bi potrebno pregledati zvanične finansijske podatke i eventualne ugovore.
Bivše diplomate i lobiranje
U završnom dijelu razgovora Puljić je kritikovao angažman pojedinih bivših američkih diplomata koji su ranije radili na pitanjima Bosne i Hercegovine. Posebno se osvrnuo na Jonathana Moorea, Matthewa Palmera i Christophera Hilla.
Za Moorea je iznio tvrdnju da je za 30.000 dolara prihvatio lobistički angažman povezan sa Željkom Cvijanović. Taj potez oštro je kritikovao, smatrajući da bivši diplomati ne bi trebali koristiti ranije političke kontakte na način koji može izazvati sumnju u njihove profesionalne principe.
Palmera je opisao kao diplomatu čiji stavovi, prema njegovom mišljenju, nisu uvijek bili dovoljno jasni. Christophera Hilla izdvojio je kao posebno razočaranje zbog njegovog sadašnjeg angažmana i odnosa prema političkim pitanjima Srbije i Bosne i Hercegovine.
Puljić smatra da je Hill, kao nekadašnji saradnik Richarda Holbrookea, dobro upoznat s ratnim događajima i političkim prilikama u BiH. Zbog toga njegov angažman u organizacijama povezanim s regionalnim političkim pitanjima posmatra posebno kritički.
Neizvjesnost za lobiste
Puljićeva analiza ukazuje na mogućnost da promjene u američkom Kongresu otežaju političko djelovanje pojedinim lobističkim krugovima povezanim s Republikom Srpskom. Eventualne istrage i snažniji nadzor nad administracijom mogli bi otvoriti pitanja o finansiranju političkih kontakata i utjecaju privatnih interesa.
Međutim, nema potvrde da je protiv Dodikovih lobista pokrenut novi postupak niti da su njihovi angažmani obustavljeni. Također, eventualni politički problemi pojedinih Trumpovih saradnika ne znače automatski prestanak njihovog utjecaja u Washingtonu.
Datum 3. januar ostaje važan zbog početka rada novog saziva Kongresa, ali ne predstavlja potvrdu da će doći do nereda ili nasilja. Stvarni politički domet promjena pokazat će se kroz rad kongresnih odbora, eventualne istrage i odluke američkih institucija o pitanjima koja se odnose na Bosnu i Hercegovinu.
