Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ponovo je izazvao kontroverze izjavama o Bosni i Hercegovini i Bošnjacima, predstavljajući svoju posjetu Sjedinjenim Američkim Državama kao značajan politički uspjeh za Republiku Srpsku. Gostujući u Jutarnjem programu RTRS-a, iznio je niz tvrdnji o Dejtonskom mirovnom sporazumu, odnosima s američkom administracijom i nacionalnom identitetu Bošnjaka, uz najavu novih kontakata predstavnika RS-a u Washingtonu.
Američka posjeta
Dodik je tokom gostovanja istakao da je jedan od glavnih ciljeva njegovog boravka u SAD-u bio povećanje međunarodne vidljivosti Republike Srpske. Prema njegovoj ocjeni, političko rukovodstvo ovog entiteta godinama se suočavalo s negativnim predstavljanjem u američkim političkim krugovima, za šta odgovornost pripisuje Sarajevu.
Posebno je naglasio da se na američkoj političkoj sceni odvija generacijska smjena, koju vidi kao priliku za uspostavljanje novih kontakata. Smatra da mlađi političari nisu nužno vezani za stavove prethodnih administracija prema Bosni i Hercegovini.
– Smatrali smo da je neophodno u ovom vremenu da se usmjerimo ka tome da budemo vidljivi i prepoznatljivi, te da pokušamo izgraditi i predstaviti neki drugi pogled na sve ono što se dešavalo. Svjesni smo da jedna generacija koja je napravila karijere u SAD-u nestaje sa političke scene i dolazi nova generacija kojoj treba predstaviti neku novu, sasvim drugu priču – kazao je Dodik.
Njegove izjave pokazuju da rukovodstvo SNSD-a nastoji iskoristiti promjene u američkoj politici za predstavljanje vlastitih stavova o ustavnom uređenju BiH. Ipak, kontakti s pojedinim američkim političarima ne predstavljaju sami po sebi potvrdu da je došlo do promjene zvanične politike Washingtona.
Sporne tvrdnje o BiH
Govoreći o boravku u kompleksu Mar-a-Lago na Floridi, Dodik je naveo da su učesnici morali proći opsežne sigurnosne provjere. Tu okolnost predstavio je kao dio značaja svog prisustva na događaju povezanom s američkim konzervativnim političkim krugovima.
Međutim, razgovor je ubrzo usmjerio na Bosnu i Hercegovinu, njeno poslijeratno uređenje i odnose među konstitutivnim narodima. Ponovio je tvrdnje da je sadašnje ustavno uređenje rezultat političkih odluka američke administracije iz vremena predsjednika Billa Clintona.
– Mi smo samo govorili da smo greškom Clintona i njegove ekipe u BiH. Ovaj način niko od nas nije želio, ni muslimani, ni Hrvati. Mi Srbi nemamo potrebe da zagledavamo u BiH. Muslimani, koji su kasnije postali Bošnjaci, pokušali su i uspijevali nametnuti priču o Republici Srpskoj. Jedan visokopozicionirani prijatelj tamo mi je rekao da ne zna ni kako je RS preživjela sve ovo vrijeme, jer je od nje napravljena reinkarnacija zla – ustvrdio je Dodik.
Ova izjava ponovo je otvorila pitanje Dodikovog odnosa prema nacionalnom identitetu Bošnjaka. Njegovo svođenje Bošnjaka na vjersku odrednicu zanemaruje činjenicu da je riječ o jednom od tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine, čiji je nacionalni identitet ustavno priznat.
Dodikove tvrdnje o nastanku poslijeratne Bosne i Hercegovine također predstavljaju njegovo političko tumačenje historijskih događaja. Dejtonski mirovni sporazum uspostavio je ustavni okvir države s dva entiteta, ali nije ukinuo kontinuitet Bosne i Hercegovine kao međunarodno priznate države.
Identitet kao političko pitanje
Posebno je problematičan način na koji Dodik u javnim nastupima koristi vjersku pripadnost prilikom govora o Bošnjacima. Takav pristup može doprinijeti produbljivanju nepovjerenja među zajednicama, naročito kada se nacionalni identitet jednog naroda dovodi u pitanje.
Ustav Bosne i Hercegovine jasno prepoznaje Bošnjake, Hrvate i Srbe kao konstitutivne narode, zajedno s Ostalima i građanima BiH. Nacionalni identitet Bošnjaka zato nije pitanje koje zavisi od političkih stavova pojedinih funkcionera.
Dodik je istovremeno pokušao predstaviti Republiku Srpsku kao entitet koji je, prema njegovom mišljenju, godinama bio izložen nepravednom međunarodnom pritisku. Kao potvrdu takvog stava prenio je navodnu izjavu neimenovanog američkog sagovornika koji je izrazio čuđenje zbog opstanka RS-a.
Međutim, identitet te osobe nije otkriven, niti je poznato u kakvim je okolnostima razgovor vođen. Zbog toga se prenesena izjava ne može smatrati zvaničnim stavom američke administracije ili bilo koje državne institucije SAD-a.
Najavljeni sastanci
Dodik je tokom gostovanja najavio nove aktivnosti predstavnika Republike Srpske u Sjedinjenim Američkim Državama. Prema njegovim riječima, grupa visokopozicioniranih zvaničnika trebala bi održati sastanak na nivou Bijele kuće, dok i sam planira ponovni odlazak u SAD.
Nije, međutim, precizirao ko će učestvovati na najavljenom sastanku niti s kojim američkim zvaničnicima bi predstavnici RS-a trebali razgovarati. Također, nisu predstavljeni detalji o temama sastanka ili eventualnim dogovorima koji bi mogli proizaći iz tih kontakata.
Dodik smatra da se odnos pojedinih američkih političkih krugova prema Republici Srpskoj postepeno mijenja. Takvu procjenu povezuje sa svojim boravkom na Floridi i interesovanjem osoba s kojima je razgovarao.
– Narativ prema nama se mijenja, to se osjeti na svakom koraku, mada po tom pitanju političko Sarajevo uopće ne miruje. Mogli ste vidjeti napise ovih dana o meni i o mjestu u kojem sam boravio. Činjenica da sam dobio poziv tamo samo pokazuje nemoć političkog Sarajeva. U SAD-u postoji značajan broj ljudi koji razumije našu poziciju – dodao je.
Prema njegovoj ocjeni, reakcije političkih predstavnika iz Sarajeva na posjetu SAD-u pokazuju nezadovoljstvo zbog kontakata koje ostvaruje rukovodstvo Republike Srpske. Ipak, Dodik nije ponudio konkretne pokazatelje da je njegov boravak doveo do promjene američke politike prema BiH.
Optužbe protiv Sarajeva
Dodik je i tokom ovog gostovanja političke nesuglasice s predstavnicima državnih institucija povezao s navodnim pokušajima međunarodne izolacije Republike Srpske. Prema njegovom tumačenju, Sarajevo nastoji zadržati negativnu sliku o rukovodstvu RS-a u Washingtonu.
Takve tvrdnje uklapaju se u njegovu dugogodišnju političku retoriku, u kojoj se odnosi između entitetskih i državnih institucija često predstavljaju kao sukob suprotstavljenih nacionalnih interesa. Međutim, različiti stavovi o ustavnom uređenju ne znače da bilo koji narod ima isključivo pravo predstavljati Bosnu i Hercegovinu.
Državna vanjska politika uređena je Ustavom BiH, a nadležnost za njeno vođenje pripada Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Entitetski zvaničnici mogu ostvarivati međunarodne kontakte u okviru svojih nadležnosti, ali takvi kontakti ne zamjenjuju zvaničnu državnu diplomatiju.
Dodikove tvrdnje o političkoj nemoći Sarajeva zato treba posmatrati kao njegovu ocjenu odnosa snaga, a ne kao potvrđenu činjenicu. Stvarni značaj njegovih susreta u SAD-u mogao bi se procijeniti tek na osnovu zvaničnih odluka i konkretnih rezultata.
Dejton i OHR
U nastavku razgovora Dodik se ponovo osvrnuo na Dejtonski mirovni sporazum, tvrdeći da pojedini strani političari bolje razumiju njegov sadržaj od političkih predstavnika Bošnjaka. Pritom je nastavio koristiti vjersku odrednicu za Bošnjake, povezujući je s njihovim političkim stavovima.
Posebnu pažnju posvetio je Uredu visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, čiji rad rukovodstvo SNSD-a već duže vrijeme osporava. Dodik smatra da promjene u američkom Kongresu neće značajnije utjecati na odnos Bijele kuće prema OHR-u.
– Vjerujem da će neki drugi pokretati određene inicijative, ali politika prema OHR-u će ostati ista. To se neće mijenjati i u to se Senat ne miješa – naveo je Dodik.
Njegova procjena odnosi se na očekivanja od američke administracije, ali nije potvrđena novom zvaničnom odlukom Washingtona. Američki Kongres raspolaže različitim instrumentima nadzora i političkog djelovanja, iako neposredno vođenje vanjske politike u značajnoj mjeri pripada izvršnoj vlasti.
Zbog toga nije moguće unaprijed isključiti utjecaj kongresnih rasprava na budući odnos SAD-a prema Bosni i Hercegovini. Istovremeno, sama promjena političke većine u Kongresu ne znači automatski promjenu američkog stava o Dejtonskom sporazumu ili OHR-u.
Demokrati i novi odnosi
Komentarišući izborne rezultate u SAD-u, Dodik je ocijenio da jačanje demokrata neće dovesti do promjene politike Bijele kuće prema Republici Srpskoj. Smatra da će Trumpova administracija nastaviti djelovati u skladu sa svojim dosadašnjim prioritetima, bez obzira na političke inicijative iz Kongresa.
Spomenuo je i jednog kongresmena srpskog porijekla iz redova demokrata, navodeći da tek treba vidjeti kako će se pojedini zakonodavci pozicionirati prema pitanjima Balkana. Time je ostavio otvorenu mogućnost uspostavljanja kontakata i izvan republikanskih političkih krugova.
Međutim, nacionalno porijeklo američkih političara samo po sebi ne određuje njihove stavove o Bosni i Hercegovini. Njihove odluke zavise od političkih programa, institucionalnih obaveza i konkretnih pitanja koja dolaze pred Kongres.
Dodikova očekivanja o budućoj američkoj politici ostaju političke procjene koje će biti moguće provjeravati kroz postupanje američkih institucija. Za sada nisu predstavljeni dokazi da su njegovi kontakti rezultirali novim zvaničnim dogovorom između Washingtona i vlasti Republike Srpske.
Izjave bez odgovora
Gostovanje na RTRS-u pokazalo je da Dodik svoju američku posjetu nastoji predstaviti kao početak drugačijeg odnosa Washingtona prema Republici Srpskoj. Ipak, umjesto konkretnih sporazuma i potvrđenih institucionalnih rezultata, najveći dio njegovog nastupa bio je posvećen političkim ocjenama i kritikama Sarajeva.
Posebno su se izdvojile izjave kojima je osporavao nacionalni identitet Bošnjaka i iznosio tvrdnje o njihovoj ulozi u oblikovanju međunarodne slike Republike Srpske. Takva retorika dodatno opterećuje javnu raspravu o odnosima među narodima i funkcionisanju zajedničkih institucija.
Najavljeni sastanci u SAD-u mogli bi pokazati kakav je stvarni domet kontakata koje Dodik spominje. Do tada, njegove tvrdnje o promjeni američkog pristupa ostaju nepotvrđene političke ocjene, dok izjave o Bošnjacima i Bosni i Hercegovini ponovo otvaraju pitanje odgovornosti javnih funkcionera za način na koji govore o drugim narodima.
