Milorad Dodik ponovo se našao na meti zahtjeva koji dolaze iz Sjedinjenih Američkih Država, a u središtu pažnje su milionski izdaci za lobiranje i njegovi politički nastupi na američkom tlu. Bošnjačke organizacije iz Sjeverne Amerike najavile su obraćanje američkim institucijama, uz zahtjev da se preispitaju njegove aktivnosti i razmotri mogućnost uvođenja novih ograničenja.
Milioni izazvali reakcije
Bošnjački koordinacioni odbor Sjeverne Amerike (BKOSA/BCBNA), koji okuplja više organizacija bošnjačke dijaspore, izrazio je zabrinutost zbog novca koji su vlasti Republike Srpske tokom proteklih dvadesetak godina izdvajale za lobističke aktivnosti u Sjedinjenim Američkim Državama.
U ovom odboru djeluju BECCNA Revival, Bošnjačko-američka nacionalna asocijacija (BANA), Ja BiH, Bošnjaci.Net i Asocijacija Bošnjaka New Hampshirea. Organizacije smatraju da građani Bosne i Hercegovine imaju pravo dobiti precizne informacije o tome koliko je javnog novca potrošeno, kome je isplaćen i kakve su rezultate donijeli zaključeni ugovori.
Prema njihovim procjenama, troškovi lobiranja tokom protekle dvije decenije dostigli su približno 56,7 miliona dolara, odnosno gotovo 100 miliona konvertibilnih maraka. Riječ je o iznosu koji su organizacije iznijele na osnovu dostupnih podataka i vlastitih istraživanja, a ne o konačnom nalazu službene finansijske revizije.
– Prema informacijama pojedinih nezavisnih medija i našim istraživačkim aktivnostima, dostupni podaci o ugovorima za lobiranje upućuju na procijenjene troškove od približno 56,7 miliona dolara, odnosno gotovo 100 miliona konvertibilnih maraka – navodi se u saopćenju.
Zahtjev za dokumentaciju
Organizacije okupljene u koordinacionom odboru zatražile su da nadležne institucije objave kompletnu dokumentaciju o lobističkim ugovorima koje su zaključivale vlasti Republike Srpske. Posebno insistiraju na podacima o izvršenim isplatama i rezultatima koji bi mogli opravdati trošenje javnih sredstava.
Njihova inicijativa usmjerena je na utvrđivanje odnosa između troškova političkog predstavljanja u inostranstvu i koristi koje su građani imali od takvih aktivnosti. Smatraju da bi svaki značajniji budžetski izdatak morao biti praćen jasnim obrazloženjem njegove svrhe i ostvarenih rezultata.
U saopćenju su postavili niz pitanja o tome šta je stanovništvo dobilo zauzvrat, posebno imajući u vidu probleme s kojima se suočavaju javne službe i lokalne zajednice.
– Šta su građani entiteta Republike Srpske i države Bosne i Hercegovine dobili za gotovo 100 miliona maraka? Bolje puteve i bolnice? Veće plate i penzije? Radna mjesta za mlade? Ili skupe političke predstave, fotografisanja i promociju jednog političara? – pitaju iz koordinacionog odbora.
Organizacije smatraju da bi sredstva takvih razmjera mogla imati značajan utjecaj na razvoj infrastrukture, obrazovanja, zdravstva i lokalne privrede. Upozoravaju i na odlazak mladih iz Bosne i Hercegovine, povezujući taj problem s nedostatkom ekonomskih mogućnosti i dugoročnih razvojnih ulaganja.
Poziv Tužilaštvu BiH
Pored zahtjeva za finansijsku transparentnost, koordinacioni odbor uputio je apel Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Od ove institucije traže da razmotri okolnosti trošenja novca i preduzme odgovarajuće zakonske korake ukoliko za to postoje osnovi.
Njihov zahtjev odnosi se na odgovorne osobe koje su učestvovale u zaključivanju i finansiranju lobističkih ugovora. Međutim, iznesene sumnje ne predstavljaju dokaz da su ugovori bili nezakoniti niti potvrdu da je pokrenuta konkretna istraga.
Lobiranje u Sjedinjenim Američkim Državama predstavlja zakonski regulisanu djelatnost, ali ugovori i finansijske transakcije moraju biti u skladu s odgovarajućim propisima. Zbog toga bi eventualna institucionalna provjera morala obuhvatiti dokumentaciju i utvrditi postoje li nepravilnosti.
Organizacije posebno naglašavaju da javni novac ne bi smio služiti isključivo političkoj promociji pojedinaca. Prema njihovom stavu, institucije imaju obavezu da pokažu kakve su konkretne koristi ostvarene trošenjem sredstava poreskih obveznika.
Sporna posjeta Floridi
U saopćenju je posebna pažnja posvećena Dodikovom boravku na Floridi, gdje je prisustvovao privatnom političkom događaju. Organizacije osporavaju način na koji je ta posjeta predstavljena javnosti, smatrajući da se prisustvo takvom skupu ne može poistovjećivati sa zvaničnom podrškom američke administracije.
Prema njihovim tvrdnjama, Dodik je platio pristup događaju, a kasnije ga predstavio kao značajan politički uspjeh. U tom kontekstu spomenuli su i američku konzervativnu aktivisticu Evi Kokalari, koja je javno kritikovala način predstavljanja njegovih kontakata u Sjedinjenim Američkim Državama.
Razlika između privatnog političkog događaja i zvaničnog sastanka s predstavnicima državnih institucija važna je za razumijevanje značaja takvih posjeta. Samo prisustvo određenom skupu ne potvrđuje da američka administracija podržava političke stavove svih učesnika.
Koordinacioni odbor smatra da javnost mora imati jasnu sliku o prirodi Dodikovih kontakata i stvarnim rezultatima lobističkih aktivnosti. Posebno upozorava na mogućnost da se politička promocija finansirana javnim sredstvima predstavlja kao diplomatski uspjeh.
Poruka svim građanima
Predstavnici bošnjačkih organizacija istakli su da se njihov zahtjev ne odnosi na interese samo jednog naroda. Naglašavaju da posljedice neodgovornog trošenja javnog novca osjećaju građani različitih nacionalnih i vjerskih pripadnosti.
Prema njihovoj ocjeni, stalne političke napetosti i međunacionalne podjele ne mogu zamijeniti ekonomski razvoj, funkcionalne institucije i kvalitetnije javne usluge. Smatraju da bi politički predstavnici morali više pažnje posvetiti svakodnevnim potrebama stanovništva.
– Bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost, svi zaslužujemo pošten odnos prema javnim sredstvima, sigurnost, dostojanstvo i budućnost za našu djecu. Ne dozvolimo da nas međusobno dijele dok se novac poreskih obveznika otima i troši na privatne političke ambicije – poručili su iz koordinacionog odbora.
Ovom porukom organizacije su pokušale naglasiti da pitanje transparentnosti javnih finansija nadilazi stranačke i nacionalne podjele. Njihov stav je da se odgovornost za trošenje budžetskih sredstava mora odnositi na sve nosioce javnih funkcija.
Obraćanje Washingtonu
Najznačajniji dio saopćenja odnosi se na najavu konkretnih aktivnosti prema američkim institucijama. Bošnjački koordinacioni odbor planira kontaktirati State Department, Predstavnički dom i Senat Kongresa Sjedinjenih Američkih Država.
Najavljeno je i obraćanje ambasadama SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva u Bosni i Hercegovini. Organizacije žele da nadležni zvaničnici razmotre Dodikovo političko djelovanje, okolnosti finansiranja lobiranja i mogućnost odgovarajućih viznih ograničenja.
– Zatražit ćemo razmatranje destabilizirajućeg političkog djelovanja, transparentnosti finansiranja lobiranja i mogućnosti odgovarajućih viznih ograničenja za Milorada Dodika, u skladu s nadležnostima i zakonima SAD-a. – naveli su iz koordinacionog odbora.
Ova najava ne znači da su američke institucije već donijele odluku o novim mjerama. Riječ je o inicijativi organizacija civilnog društva, dok eventualno uvođenje viznih ograničenja zavisi od nadležnih organa Sjedinjenih Američkih Država.
Za sada nije potvrđeno da su američke institucije prihvatile zahtjeve odbora ili pokrenule novi postupak na osnovu ovog saopćenja. Daljnji razvoj događaja zavisit će od toga hoće li najavljena obraćanja rezultirati službenim razmatranjem iznesenih informacija.
Optužbe zbog izjava
U saopćenju su iznesene i kritike Dodikovih izjava koje su organizacije ocijenile islamofobnim. Posebno su se osvrnule na njegove poruke nakon skupa na Floridi, smatrajući da takva retorika može dodatno produbiti političke i međunacionalne napetosti.
Koordinacioni odbor tvrdi da Dodik svojim nastupima u Sjedinjenim Američkim Državama širi neprijateljstvo prema Bosni i Hercegovini i njenim građanima. U tom kontekstu pozvali su američke zvaničnike da razmotre sadržaj njegovih javnih poruka.
Organizacije su izrazile zabrinutost zbog izjava o odnosu kršćanstva i islama te ulozi Republike Srpske u takvom političkom predstavljanju. Smatraju da je takva retorika posebno osjetljiva imajući u vidu ratnu prošlost Bosne i Hercegovine i presude međunarodnih sudova.
Njihove ocjene predstavljaju politički i društveni stav potpisnika saopćenja. Eventualne pravne posljedice javnih izjava zavisile bi od njihove sadržine, primjenjivih propisa i odluka nadležnih institucija.
Šta slijedi dalje?
Najavljena inicijativa otvorila je dva odvojena pitanja koja se odnose na Milorada Dodika i vlasti Republike Srpske. Prvo se tiče transparentnosti višemilionskih troškova lobiranja, dok se drugo odnosi na mogućnost američkih viznih ograničenja zbog njegovog političkog djelovanja.
Za prvo pitanje ključni su ugovori, finansijski izvještaji i podaci o izvršenim isplatama. Za drugo su nadležne američke institucije, koje samostalno odlučuju o eventualnim restriktivnim mjerama.
Koordinacioni odbor poručuje da će nastaviti insistirati na odgovornosti političkih predstavnika i zaštiti interesa građana Bosne i Hercegovine. U završnici saopćenja naglašeno je da budućnost države ne bi smjela biti podređena interesima pojedinih političara.
– Bosna i Hercegovina pripada svim njenim građanima, a ne političarima koji svoju budućnost grade na račun budućnosti naše djece – zaključili su iz koordinacionog odbora.
Hoće li zahtjevi iz Sjeverne Amerike dovesti do konkretnih poteza Washingtona, ostaje otvoreno pitanje. Ono što je izvjesno jeste da su bošnjačke organizacije najavile institucionalnu inicijativu kojom žele otvoriti pitanja Dodikovog lobiranja, političkih nastupa i mogućnosti novih američkih ograničenja.