Nova hrvatska članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Darijana Filipović održala je prvo obraćanje nakon inauguracije, predstavljajući političke prioritete kojima će se voditi tokom četverogodišnjeg mandata. U središte svog govora stavila je ravnopravnost Hrvata, stabilnost države, evropske integracije i odgovornost političkih predstavnika, poručivši da različiti stavovi unutar Predsjedništva ne smiju biti razlog za nove institucionalne krize.
Početak odgovornosti
Za razliku od Denisa Bećirovića i Željke Cvijanović, koji u novi saziv Predsjedništva BiH ulaze s iskustvom iz prethodne četiri godine, Darijana Filipović prvi put preuzima ovu državnu funkciju. Njeno inauguracijsko obraćanje bilo je usmjereno na odgovornost koju donosi izborni rezultat, ali i na očekivanja građana od najviših državnih institucija.
Filipović je naglasila da završetak izbornog procesa ne predstavlja kraj političkih obaveza, nego početak perioda u kojem izabrani predstavnici moraju pokazati konkretne rezultate. Prema njenim riječima, povjerenje građana ima smisla samo ukoliko se pretvori u odluke koje doprinose kvalitetnijem životu i stabilnijem društvu.
Posebno je istakla da pitanje ravnopravnosti hrvatskog naroda smatra jednim od ključnih političkih prioriteta. Istovremeno je poručila da ostvarivanje prava jednog naroda ne smije podrazumijevati ograničavanje prava drugih.
– Nije više pitanje ko je dobio povjerenje nego šta možemo s tim povjerenjem napraviti. Želim da se Hrvati u BiH osjećaju ravnopravno, sigurno. Svoju ravnopravnost ne želimo graditi na neravnopravnosti drugih. Ne tražim da Hrvati dobiju više, ali ni manje. BiH mora biti zemlja u kojoj ljudi jednako vrijede i to je odgovornost svih nas koji javno djelujemo. U tome je potencijal naše budućnosti – kazala je Filipović.
Ravnopravnost svih naroda
Govoreći o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, Filipović je naglasila da ravnopravnost ne posmatra kao pitanje koje se odnosi isključivo na jedan narod. Prema njenom tumačenju, stabilnost države zavisi od toga koliko se svi njeni građani i konstitutivni narodi osjećaju sigurnim i ravnopravnim.
Nova članica Predsjedništva smatra da ostvarivanje hrvatske ravnopravnosti može doprinijeti stabilnijim političkim odnosima u cijeloj zemlji. Pritom je istakla da nacionalna pripadnost i osjećaj pripadnosti Bosni i Hercegovini ne moraju biti međusobno suprotstavljeni.
– Vjerujem da se pripadnost narodu i državi međusobno se ne moraju isključivati. Ja sam Hrvatica, BiH je moja domovina. BiH ne smije biti ekskluzivna za bilo koga. Pred nama će biti mnogo pitanja oko koji se nećemo slagati. To je različitost mišljenja i demokracija – dodala je.
Ovim porukama Filipović je nastojala predstaviti svoje razumijevanje odnosa nacionalnog identiteta i državne pripadnosti. Naglasila je da političke razlike ne moraju predstavljati prepreku zajedničkom djelovanju, pod uslovom da postoji spremnost na međusobno uvažavanje.
Neslaganja bez kriza
Jedna od najvažnijih poruka njenog inauguracijskog govora odnosila se na buduće funkcionisanje Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Filipović je otvoreno priznala da između troje članova postoje različiti politički stavovi i da ne očekuje potpuno jedinstvo tokom naredne četiri godine.
Ipak, smatra da različita mišljenja ne bi trebala automatski dovoditi do institucionalnih blokada i političkih kriza. Prema njenim riječima, odgovornost članova Predsjedništva podrazumijeva sposobnost da se neslaganja rješavaju kroz razgovor i djelovanje u okviru državnih institucija.
– Ali, mogu obećati da svako naše neslaganje ne postane državna kriza. Mir, sigurnost, funkcionalne institucije, evropska budućnost i više prilika da mladi grade ovdje svoj život su i bošnjački i hrvatski i srpski interesi – navela je Filipović.
Posebno je izdvojila pitanja oko kojih, prema njenom mišljenju, postoji prostor za zajedničko djelovanje bez obzira na političke i nacionalne razlike. Među njima su očuvanje mira, sigurnost građana, efikasnije institucije i stvaranje uslova za ostanak mladih u Bosni i Hercegovini.
Profesionalna diplomatija
Filipović se u svom obraćanju osvrnula i na vanjskopolitičku ulogu Predsjedništva BiH, ističući da ova institucija predstavlja cijelu državu. Poručila je da želi profesionalnu diplomatiju koja će voditi računa o interesima Bosne i Hercegovine, a ne samo o pojedinačnim političkim ili stranačkim ciljevima.
Takav pristup predstavila je kao važan dio odgovornosti koju preuzima stupanjem na funkciju. Iako nije iznosila detaljan plan diplomatskih aktivnosti, jasno je naglasila da međunarodno predstavljanje države mora biti povezano s njenim ukupnim interesima.
Predsjedništvo BiH ima značajne ustavne nadležnosti u oblasti vanjske politike, zbog čega će saradnja njegovih članova biti važna za buduće diplomatske aktivnosti. Filipović je pokazala da je svjesna mogućih neslaganja, ali je istovremeno izrazila očekivanje da ona neće onemogućavati institucionalni rad.
Evropska budućnost
Posebno mjesto u govoru zauzela je evropska perspektiva Bosne i Hercegovine. Filipović je poručila da želi konkretan napredak prema Evropskoj uniji, naglašavajući da se uspješnost mandata treba mjeriti rezultatima, a ne samo političkim obećanjima.
Istakla je da evropski put zahtijeva angažman više institucija, čime je ukazala na ograničenja nadležnosti samog Predsjedništva. Prema njenim riječima, odgovornost za napredak države ne može biti isključivo na jednom političkom funkcioneru ili instituciji.
– Mogu obećati da ću biti dostupna ljudima i neću obećavati ono što nije u mojoj moći. Neću zaboraviti da mi ova funkcija ne pripada trajno. Na kraju mandata želim vidjeti BiH koju ostavljamo boljom nego što smo je zatekli. Želim vidjeti BiH koju smo pomakli nekoliko mjerljivih koraka bliže Evropi – navela je Filipović.
Ovakvom porukom naglasila je da svoj mandat želi vezati za ostvarive ciljeve i mjerljive pomake. Međutim, u inauguracijskom obraćanju nije precizirala koje bi konkretne reforme trebalo provesti niti je predstavila vremenski okvir za njihovu realizaciju.
Mladi i budućnost
Govoreći o dugoročnim izazovima Bosne i Hercegovine, Filipović je posebno izdvojila potrebu stvaranja boljih uslova za mlade. Prema njenom mišljenju, politički predstavnici imaju obavezu graditi društvo u kojem će nove generacije imati razloge da ostanu i planiraju svoju budućnost.
Ostanak mladih povezala je sa sigurnošću, stabilnošću i osjećajem ravnopravnosti. Time je naglasila da politička pitanja ne bi trebala biti odvojena od svakodnevnih potreba građana i njihovih očekivanja od institucija.
Nova članica Predsjedništva poručila je da različitosti u Bosni i Hercegovini ne smiju biti izvor straha i nepovjerenja. Umjesto toga, smatra da je potrebno graditi odnose u kojima će međusobno poštovanje biti osnova zajedničkog djelovanja.
– Dobili smo odgovornost da gradimo zemlju u kojoj različitost nije strah, u kojoj mladi vide razlog za ostati. Možemo poštovati jedni druge i zajedno nositi odgovornost i graditi BiH u kojoj ćemo svi vrijediti jednako. To je moja nada i obaveza, a od danas i moj posao – zaključila je Filipović.
Očekivanja od mandata
Prvo obraćanje Darijane Filipović pokazalo je da će ravnopravnost Hrvata, institucionalna stabilnost i evropski put biti među temama koje namjerava isticati tokom mandata. Istovremeno je pokušala poslati poruku da zaštita interesa naroda kojem pripada ne mora biti suprotstavljena interesima Bosne i Hercegovine kao države.
Njene izjave o odnosima unutar Predsjedništva posebno su značajne jer je unaprijed priznala postojanje političkih razlika između članova ove institucije. Umjesto obećanja potpunog jedinstva, najavila je nastojanje da neslaganja ne prerastaju u državne krize.
Ipak, konkretni rezultati zavisit će od budućih odluka Predsjedništva, saradnje s drugim institucijama i mogućnosti postizanja dogovora o pitanjima koja su godinama izazivala političke sporove.
Filipović je inauguracijskim govorom predstavila svoje prioritete i očekivanja, dok će naredne četiri godine pokazati u kojoj mjeri će najavljeni ciljevi biti pretočeni u konkretne političke i institucionalne rezultate.

