Bivši visoki američki diplomata Michael Carpenter najavio je da će demokrate, nakon preuzimanja kontrole nad oba doma Kongresa, pokrenuti opsežne istrage o mogućoj korupciji i poslovnim vezama ljudi bliskih Donaldu Trumpu, uključujući njihove aktivnosti na Zapadnom Balkanu. U intervjuu za N1 posebno je upozorio da će pod lupom biti pojedinci koji su pružali podršku Miloradu Dodiku, poručivši da bi njihove aktivnosti mogle postati predmet javnih kongresnih saslušanja i detaljnog ispitivanja.
Istrage iz Washingtona
Michael Carpenter, nekadašnji američki ambasador pri OSCE-u i visoki zvaničnik administracije Joea Bidena, govorio je o političkim posljedicama američkih međuizbora održanih 3. novembra. Demokratska stranka osvojila je većinu u Predstavničkom domu i Senatu, čime je značajno promijenjen odnos snaga u Washingtonu.
Prema Carpenterovoj ocjeni, takav rezultat predstavlja ozbiljan udarac administraciji Donalda Trumpa, ali i otvara prostor za snažniji kongresni nadzor nad njenim aktivnostima. Posebno je izdvojio mogućnost istraga o poslovnim interesima Trumpovih saradnika i njihovim kontaktima sa stranim političkim akterima.
Upitan o aktivnostima Chrisa LaCivite, Jamesa Blaira, Katie Wiles, Donalda Trumpa Juniora i Jareda Kushnera u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Albaniji, Carpenter je najavio da će se demokrate baviti mogućim sukobima interesa i koruptivnim poslovima.
– Korupcija će biti u samom centru pažnje naredne dvije godine. Demokrate će to temeljito istražiti, pozivati svjedoke i izdavati obavezujuće naloge (subpoena). Stavit će do znanja kompanijama, institucijama i organizacijama da njihova umiješanost u takve šeme neće biti gurnuta pod tepih – poručio je Carpenter.
Dodik pod lupom
Posebnu pažnju izazvao je dio razgovora u kojem je Carpenter govorio o osobama koje su podržavale Milorada Dodika. Njegove izjave predstavljaju najavu mogućih kongresnih istraga o njihovim aktivnostima, a ne potvrdu da je protiv samog Dodika već pokrenut krivični postupak.
Carpenter je naglasio da će predmet interesovanja biti i poslovni aranžmani Jareda Kushnera, posebno zbog njegovih međunarodnih političkih i investicionih aktivnosti. Prema njegovoj ocjeni, neophodno je ispitati moguće veze između privatnih finansijskih interesa i političkog utjecaja.
– Taj napor će osvijetliti svakoga ko je bio uključen. Svi ti pojedinci koje ste spomenuli, a koji su podržavali Milorada Dodika, kao i Jared Kushner – koji pregovara o Gazi, Iranu, Rusiji i Ukrajini u isto vrijeme dok prima obećanja o investicijama od raznih stranih država i aktera – sigurno će doći pod lupu. Poruka za sve uključene u ovo je jednostavna: istraživat će vas Kongres Sjedinjenih Država i sve što ste radili postat će javno poznato. Bilo da to bude procesuirano u naredne dvije godine ili tokom naredne administracije, postojaće odgovornost za ovu korupciju – izjavio je Carpenter.
Njegovo upozorenje posebno je značajno u kontekstu lobističkih aktivnosti povezanih s Republikom Srpskom i odnosima pojedinih američkih političkih i poslovnih krugova s Dodikom. Ipak, eventualna odgovornost bilo kojeg pojedinca zavisit će od dokaza, rezultata istraga i odluka nadležnih institucija.
Historijski izborni preokret
Govoreći o razlozima demokratske pobjede, Carpenter je istakao da su američki birači pokazali veliko nezadovoljstvo smjerom kojim se zemlja kretala tokom Trumpove administracije. Smatra da predizborna istraživanja nisu uspjela dovoljno precizno procijeniti raspoloženje birača, posebno onih koji su ranije podržavali republikance.
Prema njegovoj analizi, dio pristalica pokreta MAGA odlučio je ostati kod kuće, dok su demokratski i nezavisni birači izašli u znatno većem broju. Takav odnos izlaznosti doprinio je izbornim rezultatima koji su iznenadili i političke analitičare.
– Bio je to monumentalan, historijski izborni dan u Sjedinjenim Državama. Ankete u posljednjih nekoliko ciklusa griješe jer je teško ukalkulisati pristrasnost MAGA birača koji uopšte ne žele razgovarati s anketarima. Međutim, 3. novembra se desilo to da su mnogi od tih MAGA birača bili izuzetno ljuti zbog smjera u kojem zemlja ide i jednostavno su ostali kod kuće. S druge strane, na birališta je izašao neproporcionalno velik broj demokratskih i nezavisnih birača – pojasnio je Carpenter za N1.
Rat i ekonomija
Carpenter smatra da su rat u Iranu i ekonomske posljedice američke vanjske politike imali presudnu ulogu u nezadovoljstvu birača. Podsjetio je da je Trump tokom kampanje obećavao izbjegavanje novih međunarodnih sukoba, dok je njegova administracija kasnije krenula drugačijim putem.
Posebno je ukazao na rast cijena energenata i drugih proizvoda, što je, prema njegovom mišljenju, direktno pogodilo američka domaćinstva. Smatra da su birači upravo kroz svakodnevne troškove osjetili posljedice političkih odluka.
– Predsjednik Trump je vodio kampanju na obećanju da neće biti novih stranih ratova, a ipak je započeo jedan. To je vjerovatno jedino vanjskopolitičko pitanje do kojeg je Amerikancima zaista stalo. Rat u Iranu bio je potpuna katastrofa za američku ekonomiju jer je podigao cijene roba, posebno energenata. To je osjetio svaki Amerikanac svaki put kada bi otišao na benzinsku pumpu. Ljudi osjećaju da predsjednik nije bio iskren prema njima i ovo je bio direktan ukor smjeru kojim ide ova administracija – naglasio je.
Carpenter je posebno izdvojio demokratske pobjede u državama poput Mississippija, Kansasa i Texasa. Istovremeno je upozorio da izborni rezultat ne znači automatski da građani bezrezervno podržavaju sve politike Demokratske stranke.
Diplomatski vakuum
Govoreći o Zapadnom Balkanu, Carpenter je izrazio zabrinutost zbog nedostatka potvrđenih američkih ambasadora u više država regije. Smatra da takva situacija slabi diplomatsko prisustvo Washingtona u trenutku kada Rusija, Kina i Turska nastoje ojačati svoj utjecaj.
Prema njegovim riječima, Trumpova administracija nije dovoljno pažnje posvetila izboru kvalifikovanih diplomatskih predstavnika. Upozorio je da nedostatak snažnog diplomatskog kadra otežava suprotstavljanje dezinformacijama i drugim oblicima stranog utjecaja.
– Tragično je što imamo tako malo potvrđenih ambasadora, a većina onih koji jesu potvrđeni su politički imenovani kadrovi. Trumpova administracija nije dala prioritet slanju kompetentnih ljudi u te ambasade, što je učinilo ogromnu štetu State Departmentu. Nemamo osnažene diplomate koji se mogu suprotstaviti dezinformacijama i aktivnim mjerama naših protivnika. To je dvostruko štetno za interese SAD-a. Mnogi kadrovi koje ova administracija predlaže jednostavno su loše kvalifikovani ili su, kao u slučaju Kimberly Guilfoyle u Grčkoj, uključeni u raširenu korupciju – istakao je.
Promjene američke politike
Carpenter je kritikovao i odnos Trumpove administracije prema tradicionalnim američkim saveznicima. Prema njegovoj ocjeni, Washington je oslabio ranija partnerstva, dok je istovremeno pokušavao postići velike političke dogovore s državama poput Rusije i Kine.
Iako je pesimističan kada je riječ o kratkoročnim posljedicama takve politike, očekuje da bi naredna američka administracija mogla obnoviti narušene međunarodne odnose. Izrazio je uvjerenje da će predsjednički izbori 2028. godine donijeti promjenu političkog kursa.
Posebno je istakao važnost ponovne izgradnje povjerenja među saveznicima i vraćanja diplomatskih institucija u središte američke vanjske politike. Takva promjena, prema njegovom mišljenju, mogla bi imati značajne posljedice i za Zapadni Balkan.
Medijske slobode
Kao bivši ambasador pri OSCE-u, Carpenter je govorio i o pritiscima na nezavisne medije u državama s izraženim političkim utjecajem na institucije. Upozorio je da pokušaji kontrole medija predstavljaju ozbiljnu prijetnju demokratskom razvoju.
Ipak, smatra da takvi procesi nisu nepovratni. Kao primjer naveo je političke promjene u Mađarskoj, gdje, prema njegovoj ocjeni, nakon odlaska Viktora Orbána postoji mogućnost jačanja nezavisnog novinarstva.
Sličan razvoj događaja priželjkuje i u Srbiji, posebno nakon pobjede Studentske liste. Smatra da promjena političke vlasti može otvoriti prostor za slobodnije djelovanje medija i obnovu demokratskih institucija.
Poruka za naredni period
Carpenter se na kraju razgovora osvrnuo i na političko naslijeđe Joea Bidena, ocjenjujući da će njegov mandat ostati upamćen po podršci Ukrajini, industrijskoj politici i važnim zakonodavnim rezultatima. Istovremeno je priznao da je Bidenova odluka o ponovnoj kandidaturi bila pogrešna, posebno imajući u vidu njegove godine i zdravstvene probleme.
Ipak, za političku javnost u Bosni i Hercegovini najznačajniji dio intervjua odnosi se na najavljene istrage o aktivnostima Trumpovih saradnika na Zapadnom Balkanu. Carpenter je jasno poručio da očekuje korištenje kongresnih ovlaštenja za prikupljanje dokumentacije, saslušavanje svjedoka i ispitivanje mogućih koruptivnih veza.
Njegove izjave ne znače da je krivica bilo koje spomenute osobe utvrđena, niti potvrđuju pokretanje krivične istrage protiv Milorada Dodika. Međutim, najava pojačanog kongresnog nadzora pokazuje da bi politički i poslovni kontakti povezani s Dodikom mogli postati predmet znatno veće pažnje američkih institucija.
Upravo bi eventualno objavljivanje dokumenata i rezultata saslušanja moglo otkriti nove pojedinosti o odnosima američkih političkih aktera i predstavnika vlasti u Republici Srpskoj.

