Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kojom je neustavnom proglašena odredba Krivičnog zakonika Republike Srpske o zabrani isticanja simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine izazvala je oštru reakciju Milorada Dodika. Nakon što je Sud odlučio po zahtjevu člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, Dodik je poručio da neće dozvoliti postavljanje zastava Armije RBiH na teritoriji Republike Srpske, uz optužbe na račun političkih predstavnika Bošnjaka.
Oštra reakcija Dodika
Milorad Dodik reagovao je na odluku Ustavnog suda BiH kojom je utvrđeno da član 359b Krivičnog zakonika Republike Srpske nije u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine. Riječ je o zakonskoj odredbi koja je predviđala krivičnopravne posljedice za određene oblike javnog korištenja obilježja Armije RBiH.
Dodik je u izjavi koju prenosi RTRS poručio da neće prihvatiti mogućnost isticanja zastava Armije Republike Bosne i Hercegovine u Republici Srpskoj. Njegova reakcija uslijedila je nakon što je Ustavni sud odlučio o zahtjevu koji je podnio Denis Bećirović.
– Da 100 ustavnih sudova dođe, neće nijednu zastavu Armije RBiH postaviti u Republici Srpskoj, neka probaju – rekao je Dodik.
Ovom porukom Dodik je izrazio otvoreno protivljenje odluci najviše ustavnosudske institucije u Bosni i Hercegovini. Njegova izjava predstavlja politički stav o mogućim posljedicama sudske odluke, dok se njen pravni učinak odnosi na ustavnost konkretne zakonske odredbe.
Pozivanje na prava
Dodik je svoj stav obrazložio tvrdnjom da se radi o ustavnom pravu srpskog naroda i Republike Srpske. Prema njegovom tumačenju, odluka Ustavnog suda zadire u pitanja koja smatra važnim za položaj ovog entiteta i njegovog stanovništva.
Istakao je da se volja srpskog naroda ne može osporiti, povezujući odluku Suda s pitanjem zaštite kolektivnih prava. Njegove izjave ukazuju na to da odluku ne posmatra samo kao pravno pitanje, nego i kao politički spor o nadležnostima i ustavnom položaju Republike Srpske.
– Preko ovoga se neće preći – poručio je Dodik.
Iako je najavio odlučno protivljenje, u dostavljenim informacijama nije precizirao kakve konkretne korake namjerava preduzeti. Nije navedeno ni hoće li njegove najave biti praćene institucionalnim inicijativama ili drugim oblicima političkog djelovanja.
Teške političke optužbe
U nastavku reakcije Dodik je iznio i ozbiljne optužbe, povezujući odluku Ustavnog suda s navodnim pokušajima slabljenja Republike Srpske. Pri tome je upotrijebio izraz kojim je odgovornost pripisao široj vjerskoj zajednici, bez navođenja dokaza koji bi potvrdili takvu tvrdnju.
Odluku je nazvao „tipičnom muslimanskom zavjerom za rušenje Republike Srpske“. Riječ je o Dodikovoj političkoj optužbi, a ne o činjenici utvrđenoj u postupku pred Ustavnim sudom.
Takva kvalifikacija dodatno je zaoštrila njegovu reakciju na ustavnosudsku odluku. Međutim, predmet postupka nije bilo utvrđivanje političkih namjera bilo koje nacionalne ili vjerske zajednice, nego ocjena usklađenosti odredbe Krivičnog zakonika RS-a s Ustavom BiH.
Za razumijevanje spora važno je razlikovati političke izjave od sadržaja same sudske odluke. Ustavni sud odlučivao je o konkretnom zakonskom rješenju, dok Dodik njegove posljedice tumači kroz pitanje odnosa prema Republici Srpskoj.
Šta je odlučeno
Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio je da član 359b Krivičnog zakonika Republike Srpske nije u skladu s Ustavom BiH. Ovom odredbom bilo je kriminalizirano javno isticanje, prikazivanje, nošenje, proizvodnja i stavljanje u promet određenih zastava, simbola, oznaka, pozdrava i parola.
Zabrana se odnosila na obilježja kojima se promovira ili veliča Armija Republike Bosne i Hercegovine. Zakonsko rješenje bilo je predmet ustavnosudskog postupka nakon zahtjeva člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića.
Sud je zaključio da Narodna skupština Republike Srpske nije nadležna odlučivati o prestanku važenja pravnih akata institucija Republike Bosne i Hercegovine. U obrazloženju je značajna činjenica da je kontinuitet tih institucija priznat Ustavom Bosne i Hercegovine.
Upravo pitanje nadležnosti predstavlja važan dio ustavnopravnog spora. Sud je razmatrao granice zakonodavnih ovlaštenja entiteta u odnosu na ustavni kontinuitet Bosne i Hercegovine i pravne akte njenih ranijih institucija.
Odluka ne znači da je Ustavni sud naredio postavljanje zastava Armije RBiH na određenim lokacijama. Ona se odnosi na ustavnost zakonske zabrane, što je potrebno razlikovati od Dodikovih tvrdnji o mogućem javnom isticanju tih obilježja.
Bećirovićev zahtjev
Postupak pred Ustavnim sudom pokrenut je na zahtjev člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića. Njegova inicijativa dovela je do razmatranja ustavnosti sporne odredbe Krivičnog zakonika Republike Srpske.
Nakon provedenog postupka Sud je utvrdio njenu neusklađenost s Ustavom BiH. Time je ustavnopravni spor dobio sudski epilog, iako političke reakcije pokazuju da postoje značajna neslaganja oko njegovih posljedica.
Dodik je odluku dočekao izrazitim protivljenjem, povezujući je s pitanjem zaštite interesa Republike Srpske. S druge strane, pravni predmet odnosio se na to je li entitetski zakonodavac imao ustavno ovlaštenje da propiše navedenu zabranu.
U dostavljenom materijalu nema dodatne izjave Denisa Bećirovića nakon donošenja odluke. Zbog toga se njegova uloga u ovom slučaju može opisati kroz podnošenje zahtjeva i ishod postupka pred Ustavnim sudom.
Odluka o vetu
Na istoj sjednici Ustavni sud BiH odlučivao je i o drugom predmetu koji se odnosi na postupanje članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović. Riječ je o njenoj izjavi o povredi vitalnog interesa Republike Srpske povodom imenovanja članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
Sud je stavio van snage izjavu Željke Cvijanović, čime je uklonjena prepreka za pravno važenje odluke Predsjedništva BiH o imenovanju članova Komisije. Tako odluka o imenovanju ostaje na snazi.
Ovaj predmet razlikuje se od postupka koji se odnosi na simbole Armije RBiH. Ipak, obje odluke donesene su na istoj sjednici, a odnose se na pitanja koja su bila predmet ustavnopravnih sporova između državnih institucija i predstavnika Republike Srpske.
Istovremeno odlučivanje o dva predmeta dodatno je privuklo pažnju javnosti. Međutim, njihove pravne posljedice treba posmatrati odvojeno, u skladu s predmetom i sadržajem svake odluke.
Političke posljedice
Dodikova reakcija pokazuje da odluka o članu 359b Krivičnog zakonika RS-a ostaje predmet političkog protivljenja. Njegove poruke usmjerene su prvenstveno na javno isticanje zastava Armije RBiH, iako se sudski postupak odnosio na ustavnost zakonske zabrane.
Posebno je naglasio da neće prihvatiti ono što smatra zadiranjem u prava Republike Srpske. Ipak, iz dostupnih informacija nije poznato hoće li uslijediti konkretni institucionalni potezi.
Odluka Ustavnog suda predstavlja pravni ishod postupka pokrenutog Bećirovićevim zahtjevom, dok Dodikove izjave predstavljaju političku reakciju na taj ishod. Razlika između sudskog odlučivanja i političkog protivljenja ostaje ključna za razumijevanje cijelog slučaja.
Ustavni sud je istovremeno odlučio i o vetu Željke Cvijanović, ostavljajući na snazi imenovanja u Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Time su dva ustavnopravna pitanja dobila sudski epilog, dok Dodikove izjave pokazuju da politička neslaganja oko njihovih posljedica nisu završena.
Pogledajte PRILOG!

