Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt upozorio je u Berlinu da mogućnost otcjepljenja Republike Srpske još nije potpuno uklonjena iz političkih planova, iako smatra da su se okolnosti značajno promijenile. Njegove poruke dodatno su privukle pažnju nakon upozorenja da prisustvo međunarodnih vojnih snaga pokazuje koliko je Bosna i Hercegovina još udaljena od stabilnosti potrebne za članstvo u Evropskoj uniji.
Upozorenje iz Berlina
U Berlinu je održana rasprava pod nazivom „Dayton i njegove posljedice: Evropski mirovni ustroj na Zapadnom Balkanu“, koju je organizovala Evropska akademija. Skup je bio posvećen političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini nakon nedavnih izbora, ali i mogućim posljedicama promjene vlasti u susjednoj Srbiji.
Jedan od glavnih govornika bio je Christian Schmidt, bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, koji je tokom svog mandata često upozoravao na secesionističke aktivnosti rukovodstva Republike Srpske. Nakon odlaska s funkcije, Schmidt je nastavio javno govoriti o političkim i sigurnosnim izazovima s kojima se suočava država.
Posebnu pažnju posvetio je odnosima Sarajeva i Banje Luke, evropskim integracijama i mogućnosti da političke promjene u Srbiji utječu na situaciju u Bosni i Hercegovini. Njegove ocjene pokazale su da pitanje secesije, prema njegovom mišljenju, još nije potpuno izgubilo politički značaj.
Secesija nije zaboravljena
Schmidt smatra da su nakon političkih promjena u Srbiji smanjene mogućnosti za ostvarivanje secesionističkih ciljeva u Republici Srpskoj. Ipak, upozorio je da takav razvoj događaja ne znači da je opasnost u potpunosti nestala.
– Pitanje secesije nije u potpunosti skinuto s dnevnog reda. Ali vjerujem da su mogućnosti da se tom secesijskom temom ostvaruju politički ciljevi postale manje – izjavio je Schmidt.
Bivši visoki predstavnik podsjetio je da je postojala ozbiljna mogućnost organizovanja referenduma o odvajanju Republike Srpske već naredne godine. Međutim, izrazio je uvjerenje da stanovništvo ovog entiteta ne bi podržalo takvu inicijativu.
Njegova procjena zasniva se na promijenjenim političkim okolnostima, posebno u Srbiji, čiji odnosi s Republikom Srpskom imaju važnu ulogu u regionalnoj politici. Schmidt ipak nije tvrdio da su secesionističke ideje definitivno napuštene niti da je pitanje teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine trajno riješeno.
EUFOR kao upozorenje
Posebno oštre poruke Schmidt je uputio govoreći o evropskoj budućnosti Bosne i Hercegovine. Prema njegovoj ocjeni, država je još daleko od ozbiljnijeg približavanja Evropskoj uniji, što potvrđuje i posljednji izvještaj Evropske komisije.
Još veću zabrinutost izazvao je izvještaj Ujedinjenih nacija povezan s produženjem mandata misije EUFOR Althea. U njemu se ukazuje na potrebu nastavka prisustva međunarodnih vojnih snaga radi očuvanja stabilnog i sigurnog okruženja.
– Nijedna zemlja ne može postati članica EU ako UN zaključi da je prijetnja međunarodnom miru – naglasio je Schmidt.
Ovom izjavom upozorio je na ozbiljan raskorak između evropskih ambicija Bosne i Hercegovine i sigurnosnih izazova koji još postoje. Njegova poruka ne predstavlja formalnu odluku Evropske unije o članstvu, nego političku ocjenu problema koji mogu otežati pristupni proces.
Misija EUFOR Althea djeluje u Bosni i Hercegovini s ciljem podrške sigurnom i stabilnom okruženju. Nastavak njenog mandata pokazuje da međunarodne institucije i dalje smatraju važnim prisustvo vojnih snaga koje mogu doprinijeti očuvanju mira.
BiH u trećoj ladici
Još nepovoljniju ocjenu evropskih perspektiva Bosne i Hercegovine iznio je Niels von Redecker, direktor odjela za Zapadni Balkan u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova. Govoreći o procesu proširenja Evropske unije, uporedio je položaj različitih država kandidatkinja.
– Imamo zemlje koje su u prvoj ladici proširenja, poput Crne Gore. BiH nije čak ni u drugoj ladici nego u trećoj – rekao je von Redecker.
Njegova izjava ukazuje na nezadovoljstvo sporim provođenjem reformi i nedovoljnim napretkom Bosne i Hercegovine u ispunjavanju evropskih obaveza. Posebno je značajna jer dolazi od visokog zvaničnika njemačke diplomatije zaduženog za zapadni Balkan.
Izraz „treća ladica“ predstavlja političku metaforu, a ne zvaničnu kategoriju Evropske unije. Ipak, jasno pokazuje koliko njemački diplomatski predstavnik smatra da Bosna i Hercegovina zaostaje za državama koje brže napreduju prema članstvu.
Političke blokade i reforme
Na raspravi je učestvovao i ambasador Bosne i Hercegovine u Njemačkoj Damir Arnaut, koji je upozorio na unutrašnje političke prepreke evropskim integracijama. Prema njegovom mišljenju, pojedinim političkim akterima odgovara zadržavanje postojećeg stanja jer bi ozbiljnije reforme mogle ugroziti njihove interese.
Arnaut smatra da evropski standardi podrazumijevaju snažnije institucije, veću odgovornost javnih funkcionera i efikasniju borbu protiv korupcije. Upravo u tim promjenama vidi jedan od razloga zbog kojih dio političkih struktura ne pokazuje dovoljno spremnosti za ubrzavanje evropskog puta.
– Mnogi od njih ne žele EU jer bi se u tom slučaju morali suočiti s istragom ili bi čak završili u zatvoru – izjavio je Arnaut.
Ova ocjena predstavlja politički stav ambasadora, a ne utvrđenu krivičnu odgovornost konkretnih funkcionera. Njegova poruka bila je usmjerena na potrebu uklanjanja institucionalnih blokada i provođenja reformi koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti na putu prema Evropskoj uniji.
Promjene u Srbiji
Schmidt se osvrnuo i na mogućnost da politički preokret u Srbiji izazove slične promjene u Bosni i Hercegovini. Iako smatra da događaji u susjednoj državi mogu utjecati na regionalne odnose, izrazio je određenu rezervu prema mogućnosti ponavljanja istog scenarija.
– Srbija ima znatno snažnije građansko društvo. Bosna i Hercegovina u tom pogledu nije homogena, a ni mladi nisu jedinstveni, ali vidim određene mogućnosti – rekao je Schmidt.
Njegova ocjena odnosi se na različitu strukturu društvenih i političkih odnosa u dvije države. Posebno je ukazao na činjenicu da Bosna i Hercegovina ima složen institucionalni sistem i društvo u kojem političke promjene ne moraju imati jednak odjek u svim dijelovima zemlje.
Ipak, Schmidt nije isključio mogućnost da se određeni politički procesi iz Srbije odraze i na Bosnu i Hercegovinu. Njegove riječi pokazuju da regionalna kretanja ostaju važan faktor u procjenama buduće stabilnosti.
Dejton i budućnost
Rasprava u Berlinu održana je u mjesecu obilježavanja godišnjice parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je 1995. godine okončan rat u Bosni i Hercegovini. Upravo je budućnost političkog sistema uspostavljenog tim sporazumom bila jedna od važnih tema skupa.
U završnom dijelu razgovora otvorena su i pitanja saobraćajnog povezivanja Bosne i Hercegovine sa ostatkom Evrope, kao i projekata koji bi mogli doprinijeti trajnom pomirenju. Time je pažnja usmjerena i na konkretne razvojne potrebe građana, izvan svakodnevnih političkih sukoba.
Schmidtove poruke pokazuju da pitanje otcjepljenja Republike Srpske, prema njegovoj procjeni, ostaje politički rizik, iako je mogućnost njegove realizacije smanjena. Istovremeno, upozorenja o EUFOR-u i sporom napretku prema Evropskoj uniji ukazuju na izazove koje Bosna i Hercegovina mora prevazići kako bi ostvarila svoje evropske ciljeve.
